- Za CERN ne bi predstavljalo nikakav problem da se teorija Dragana Hajdukovića koja objašnjava djelovanje gravitacije pokaže tačnom. Naprotiv, takvi su putevi nauke. To je način na koji funkcionišu nauka i progres. Zato je nauka toliko moćna, jer ne diskriminiše”, kazao je u razgovoru za Portal Analitika Emanuel Tsemelis, zamjenik šefa za međunarodnu u švajcarskom CERN-u.
Naime, poznato je da je u ovom čuvenom ženevskom istraživačkom centru najviše pobornika teorije supersimetrija, koja je u naučnom svijetu dominatna u posljednjih 30-tak godina. Teorija crnogorskog naučnika koji takođe već dugo živi i radi u Švajcarskoj dodatno unapređuje neke temelje fizike, dok aktuelne supersimetrične teorije - potpuno eliminiše.
Tsemelis, međutim, nije stava da bi rad na hiljade naučnika u tom slučaju bio uzaludan, da se ogroman novac u posljednjih tridesetak godina potrošio na istraživanja koja naučnike tjeraju u ćorsokak.
Podsjećanja radi, Hajduković kao prvi fenomen izdvaja ubrzano širenje kosmosa uprkos djelovanju gravitacionog polja, što nauka za sada objašnjava tamnom materijom i tamnom energijom. Taj apstraktni pojam naučnici koriste i kada pokušavaju da objasne zašto je gravitaciono polje u galaksijama i klasterima galaksija višestruko jače od toga što se predviđa na osnovu teorije gravitacije. Treći veliki problem, u svim poznatim fizičkim procesima pri pretvaranje energije u materiju je, po Hajdukoviću, to što je kosmos potpuno asimetričan i u njemu gdje dominira materija nad antimaterijom, pa se postavlja problem kako je ta simetrija narušena. Četvrta dilema, navodi on, je pitanje kosmičke inflacije koja podrazumijeva brzo širenje-milijardu puta brže od širenja svjetlosti i pitanje šta bi moglo da izazove ubrzano širenje kosmosa.
On je stava da su takozvane supersimetrične teorije koje su zadnjih 30 godina dominirale, ugušile svako alternativno razmišljanje. Eksperimenti u CERN-u prošle godine, pokazali su da te supersimetrične teorije nisu tačne, da su predviđanja supersimetričnih teorija pogrešna i to je najveće i najskuplje lutanje u istoriji fizike, gdje je čitava armija od 3.000 ljudi 30 godina bila na pogrešnom putu. “Donekle je to sreća za moju teoriju jer mi je 2006. kada sam se vratio teorijskoj fizici intuicija govorila da su supersimetričneteorije pogrešne", kazao je ranije Hajduković.
CERN-u nedostaju inženjeri kompjuterskih nauka: Tsemelis se osvrnuo u razgovoru za Portal Analitika i na saradnju između CERN-a i Crne Gore:
- Da bi Crna Gora imala šta da ponudi CERN-u, mora da poveća broj naučnika i istraživača i da ulaže novac u nauku. Među najtraženijima trenutno su inženjeri kompjuterskih nauka kojih nedostaje u gotovo svim projektima CERN-a. Postoje velike mogućnosti koje možete da iskoristite. Studenti, profesori, ne treba da misle da se samo raditi o fizici čestica, nego i o brojnim drugim oblastima: inženjering, medicina, hemija, gdje mogu imati svoje mjesto.
Tsemelis inače, takođe ima zavidnu naučnu reputaciju. Teorijski je fizičar i gostujući profesor Univerziteta Oksford, kao i član australijskog Instituta za fiziku. I on sam se bavio istraživanjem Higsovog bozoma, radeći na doktorskoj disertaciji koju je odbranio na Univerzitetu u Dortmundu. Nakon toga, '98.godine se pridružio eksperimentalnim programima pomoću kojih je u CERN-u otkriven Higsov bozon, u narodu poznatiji kao „božija čestica“. Pored ostalih, uskostručnih aktivnosti, od ove godine je zamjenik šefa za međunarodnu saradnju.
Temelji saradnje postavljeni: Predstavnici CERN-a sastali su se ove nedjelje sa crnogorskom ministarkom nauke Sanjom Vlahović kako bi se dogovorili na koji način naša zemlja može da učestvuje u projektima koja ova najveća naučnoistraživačka institucija organizuje. Već je odlučeno da se na buduću Ljetnju školu CERN-a pošalju dva crnogorska studenta koji pohađaju nastavu iz oblasti elektrotehnike i fizike. Takođe, jedan profesor fizike učestvovaće u obuci za profesore fizike srednjih škola, koju sprovodi CERN, koji će biti prethodnica za narednih 20.
Delegacija crnogorskih naučnika iz oblasti fizike, ICT i inženjerskih nauka posjetiće naredne godine CERN kako bi se uključila u konkretne projekte. Oni će zahvaljujući ovoj značajnoj saradnji moći, možda, da pronađu svoje mjesto i u čuvenoj instituciji koja svojim otkrićima, poput Higsovog bozona, pomjera granice nauke.
“Ženeva čeka na crnogorske istraživače i naučnike, a njih bi trebalo biti više, kako bi se vaša zemlja svrstala u red modernih i industrijski jakih država”, kaže Tsemelis i podsjeća:
-CERN i Ministarstvo nauke već imaju sporazum o saradnji iz 2007.godine. Međutim, sada treba raditi na specifičnim projektima kako bi se saradnja nastavila i produbila, a vaši naučnici učestvovali u eksperimentima koje se vrše u CERN-u.
Kompjuterski inženjeri najtraženiji: A da bi Crna Gora imala šta da ponudi CERN-u, mora da radi na povećanju broja naučnika i istraživača i da ulaže u nauku.
- Neophodno je raditi na osnaživanju kapaciteta, adekvatnom treningu mladih istraživača, studenata, kao i učitelja i profesora koji treba da se dodatno obučavaju, kako bi na adekvatan način prenosili svoje znanje mlađima i učinili privlačnijim istraživački rad. To je ključno. Takođe, Crna Gora može dodatno unaprijeđivati kompjuterske nauke, jer su CERN-u potrebni mnogi stručnjaci iz te oblasti, i to gotovo na svakom projektu i istraživanju. Mladi ljudi, studenti, profesori, ne treba da misle da se samo radi o fizici čestica, nego i o brojnim drugim oblastima, inženjering, medicina, hemija, gdje mogu imati svoje mjesto, dodaje Tsesmelis.
On objašnjava da će program za profesore i nastavnike, koji će CERN realizovati u saradnji sa Ministarstvom nauke Crne Gore, pomoći da se budućim studentima i učenicima nauka približi na novi način.
- Jedna zemlja mora da razvije cjelokupno društvo, inženjerstvo i industriju kako bi se ispunili standardi koje CERN traži. Za to je potrebno zaista mnogo vremena. No, sva putovanja počinju prvim korakom, naglašava sagovornik Portala Analitika.
On dodaje da se nauka se ne smije objašnjavati apstraktnim i suvoparnim jezikom.
- Nauka se mora predavati atraktivno, živo, kao da pričate priču, kako bi nekog zainteresovali za svijet beskrajnih mogućnosti. Ja sam bio inspirisan dobrim učiteljem, koji mi je pokazao bogatsvo koje nauka pruža, objašnjava Tsesmelis.
Saradnja između CERN-a i Crne Gore, prema njegovim riječima, odvijaće se pod dirigentskom palicom crnogorske naučnice Sanje Damjanović, koja već godinama radi u ovoj naučnoistraživačkoj instituciji.
-Ona će biti jedan od ključnih elemenata naše saranje i pomoći da se izgradi most između CERN-a i Crne Gore. Poznaje društvo, naučnu zajednicu, a radi u CERN-u, tako da će na najbolji način moći da iskoordinira između vaših naučnika i naših istraživača, dodaje sagovornik Portala Analitika.
Aleksandra STANKOVIĆ
