Direktor beogradskog Centra za etničke odnose dr Dušan Janjić kazao je za Portal Analitika da, „na Amfilohijevu žalost“, sve dosadašnje istrage nijesu pokazale direktnu vezu Hašima Tačija i ratnih zločina, te da dio javnosti zaboravlja da je Tači bio komesar, a ne komandant, da ne znaju istoriju kosovskog sukoba, ali ni sadašnju realnost Kosova.
„Njima je Hašim Tači opasniji od Ramuša Haradinaja, koji je dva puta bio u Haškom tribunalu ili od, recimo, Fatmira Limaja, ili od nekih komandanata sa kojima su spremni da sarađuju u nekim sumnjivim radnjama“, kazao je Janjić, dodajući da je veoma interesantno da je upravo Tači toliki trn u oku. „Ja pretpostavljam da im je to frustracija zbog Rambujea. Ratni zločini ne zastarijevaju pa je legitimno tražiti istragu“, poručio je direktor Centra za etničke odnose.
On je takođe ocijenio da je jako dobro što politička zloupotreba ove posjete od strane Srpske pravoslavne crkve nije dobila širu podršku crnogorske javnosti, te da nije omela Vladu Crne Gore da realizuje posjetu kosovskog potpredsjednika Vlade, iako po nešto skraćenom programu.
Sagovornik Portala Analitika takođe ističe da je posjeta Tačija veoma dobra stvar jer pokazuje razumljivi interes crnogorske i kosovske strane da dobro upravljaju rizicima.
„Što se tiče obostrane koristi, posjeta Hašima Tačija je dio šire obaveze o unaprjeđenju bilateralnih odnosa u regionu. Mislim da će ova posjeta doprinijeti unaprjeđenju bilateralnih ali i ekonomskih odnosa i da će proširiti obim saradnje ne samo vlada Crne Gore, Srbije i Kosova, nego i društava tri države - posebno Srba i Crnogoraca koji žive na Kosovu“, naveo je Janjić.
ANALITIKA: Zašto su u Crnoj Gori toliko dignute tenzije povodom dolaska potpredsjednika kosovske Vlade Hašima Tačija ? JANJIĆ: Očigledno da je dolazak Hašima Tačija samo povod, jer se radi o pokušaju političke aktivizacije pitanja Kosova od strane crnogorske opozicije i dijela SPC koji predvodi Amfilohije Radović. Dakle, riječ je o pokušaju obnavljanja i mobilizacije priče i politike sa kraja 80-tih i početka 90-tih godina prošlog vijeka. Znamo kako se završila ta politika.
ANALITIKA: Kako, konkretno, onda vidite angažman mitropolita SPC Amfilohija koji se aktivno uključio u političku kampanju protiv Tačijevog dolaska? Interesantno je da nije tako bilo, niti je bilo tenzija, kad se kosovski zvaničnici potpisivali Briselski sporazum sa Srbijom?
JANJIĆ: Vidite, ja mislim da se podizanje tenzija od strane SPC i Amfilohija, ne odnosi samo na Crnu Goru. To je poruka premijeru Aleksandru Vučiću i Srbiji da je to nezadovoljstvo koji oni žele da potpale. Konkretno, oni su pogrešno shvatili poruke srpskog predsjednika Tomislava Nikolića, oko otvaranja dileme, prije svega - dokle Srbija može da ide u pregovorima oko zajednice srpskih opština na Kosovu, odnosno, da li će srpska politika ostati u okvirima Briselskog sporazuma. Ideja je da se, očigledno, izazove negativna politička reakcija kako bi Vlada Srbije prekinula pregovore sa nadležnima na Kosovu i tako ostvarila ideja da se takođe, prekinu pregovori sa Evropskom unijom i zvanična politika okrene prema Rusiji.
ANALITIKA: Koja je konkretno politička korist dolaska Hašima Tačija u ovom momentu? Činjenica je da Priština već šest godina ne uspijeva da „vrati“ Crnogorce u Ustav, iako se to obećava. Zašto?JANJIĆ: Jako je dobro što politička zloupotreba SPC nije dobila širu podršku crnogorske javnosti, a nije ni omela Vladu Crne Gore da realizuje posjetu kosovskog potpredsjednika Vlade, doduše, po nešto skraćenom programu. Posjeta pokazuje razumljivi interes crnogorske i kosovske strane da dobro upravljaju rizicima. Što se tiče obostrane koristi, posjeta Hašima Tačija je dio šire obaveze o unaprjeđenju bilateralnih odnosa u regionu. Mislim da će ova posjeta doprinijeti unaprjeđenju bilateralnih ali i ekonomskih odnosa i da će proširiti obim saradnje, ne samo vlada Crne Gore, Srbije i Kosova, nego i društava tri države - posebno Srba i Crnogoraca koji žive na Kosovu.
Crna Gora je konkretno insistirala na dva važna pitanja - to je pitanje povratka raseljenih, kao i davanje ustavnih prava crnogorskoj nacionalnoj zajednici. Sjećam se jedne dobre ideje crnogorske Vlade, koja je podržana od dijela Raško-prizrenske eparhije SPC koja se tiče povratka raseljenih na Kosovo, koji pripadaju autonomiji crkve kako bi se ojačala ekonomska pozicija raseljenih i crkve. Ne radi se o velikom broju raseljenih, ali je bilo značajno. Što se tiče povratka crnogorske nacionalne zajednice u Ustav, to je prije svega pitanje reprezentativnosti crnogorske zajednice u kosovskim državnim organima i to bi trebalo da se riješi u nekom kratkom roku.
ANALITIKA: Da li ima i ekonomskih benefita zbog boljih bilateralnih odnosa?
JANJIĆ: Naravno da ima. Osim navedenog, u pitanju je i realizacija regionalnih inicijativa. Navešću jedan primjer. Planirani put koji će ići od Novog Sada preko Lebana, pa na sjever Kosova je i najkraća veza između mnogih djelova Srbije sa Crnom Gorom. I daleko kraći i frekventniji put, nego aktuelni put preko Zlatibora do Crne Gore. Taj put će biti i od strateškog značaja za Crnu Goru jer može dovesti turiste iz Bugarske, pa i Turske u Crnu Goru. Pored toga otvara mogućnost veće trgovine sa tim zemljama. Kosovo je u toj priči prihvaćen kao važan partner u Berlinu u avgustu prošle godine i od strane Srbije - što je jako važno.
ANALITIKA: Vi ste porijeklom sa Kosova...Kako tumačite proteste udruženja raseljenih sa Kosova povod dolaska Tačija? Da li je Hašim Tači, kako oni tvrde – zločinac kome je mjesto u Hagu?JANJIĆ: Ja razumijem te proteste ako su oni vođeni željom, da se raseljeni zaista vrate na Kosovo. Sa tog stanovišta, udruženja raseljenih imaju pravo da protestuje ako zaista misle da Vlada Crne Gore nije dovoljno uradila, ili da je Hašim Tači sprječavao njihov povratak. Što se tiče njihove glavne priče, koja se mogla čuti i u srpskim medijima, a koje je posebno isticao Amfilohije Radović - da je mjesto Hašima Tačija u Hagu - mogu da istaknem da je „velika šteta“ što crnogorski mitropolit nije glavni tužilac Haškog tribunala. Onda bi imao priliku da to provjeri i dokaže. Na žalost, po Amfilohija, sve dosadašnje istrage nijesu pokazali direktnu vezu Hašima Tačija i ratnih zločina. Dio javnosti zaboravlja da je Tači bio komesar, a ne komandant. Očigledno je da ne znaju istoriju kosovskog sukoba i da ne znaju sadašnju realnost Kosova. Njima je Hašim Tači opasniji od Ramuša Haradinaja koji je dva puta bio u Haškom tribunalu, ili od recimo Fatmira Limaja ili od nekih komandanata sa kojima su spremni da sarađuju u nekim sumnjivim radnjama. Dakle, vrlo je interesantno da im je Hašim Tači trnu oku! Ja pretpostavljam da im je to frustracija zbog Rambujea. Ratni zločini ne zastarijevaju pa je legitimno tražiti istragu. Sve ovo govori da je riječ o političkoj zloupotrebi jednog strašnog stradanja Srba na Kosovu, da bi se postigli politički ciljevi u Crnoj Gori i Srbiji.
ANALITIKA: Policija je u Crnoj Gori najavila jake mjere obezbjeđenja zbog dolaska kosovskog zvaničnika i zbog najavljenih protesta. Da li ima potrebe za toliko jakim mjerama obezbjeđenja?
JANJIĆ: Znate kako. Ovakvi skupovi jesu visokog političkog, a ne toliko bezbjedonosnog rizika. Ja vjerujem u motive ljudi koji će doći na protest i njih treba obezbijediti od drugih ljudi koji imaju neke drugačije motive dolaska na protest. Potrebno je, dakle, preduzeti preventivne mjere – prvenstveno medijske, da ne bude govora mržnje prema onima koji će protestovati. Nadalje, Vlada bi trebalo da otvori politički dijalog o problemima tih ljudi. U istoriji su poznate negativne posljedice, kada vlast nije odgovorila na potrebe i zahtjeve ljudi koji protestuju. Mislim da je razumljiva procjena da je u pitanju političko-bezbjednosno rizični skup, ali da događaj nije takav da zahtijeva „nultu toleranciju“ i specijalne jedinice.
Predrag ZEČEVIĆ
