Sve radove na projektima iz oblasti energetske efikasnosti u prošloj godini izvodile su firme iz Crne Gore. S obzirom na iskustvo koje je potrebno, nijesam očekivala da se možemo osloniti na znanje naših ljudi, ali dobili smo odgovorne izvođače koji su to realizovali. Ljetos je na osam objekata radilo 300 ljudi iz Crne Gore, uz poštovanje svih procedura Svjetske banke (WB) i Njemačke razvojne banke (KfW), izjavila je pomoćnica ministra ekonomije za energetsku efikasnost Dragica Sekulić u intervjuu Portalu Analitika.
Ona je precizirala da će ove godine, osim nastavka projekata energetske rekonstrukcije škola i bolnica, Montesol i Enerdži Vud (Energy Wood), Direktorat za energetsku efikasnost na čijem je čelu najviše pažnje posvetiti zajedničkim projektima sa opštinama.
„U toku je tender za inventar zgrada, da bismo popisali energetske karakteristike postojećeg stambenog fonda u Crnoj Gori. Napravićemo referentnu zgradu i referentnu klasu te zgrade, uvesti energetske pasoše i sertifikate... Sa opštinama ćemo sarađivati i na poljima poboljšanja javne rasvjete, rekonstrukcije starih zgrada i sistema vodosnadbijevanja“, kazala je Sekulić.
ANALITIKA: Kako stojimo u oblasti energetske efikasnosti u poređenju sa zemljama regiona?
SEKULIĆ: Odmah smo iza Hrvatske i ispred ostalih zemalja okruženja. Hrvati su puno uradili na promociji energetske efikasnosti u lokalnim upravama, u saradnji sa KfW-om i GIZ-om (Njemačka agencija za tehničku saradnju). Međutim, mi smo ispred njih u sprovođenju projekata sa WB i KfW-om, koji se sad pokreću u Srbiji, BiH i Hrvatskoj. Jedina smo zemlja regiona sa beskamatnim kreditima za ugradnju solarnih sistema za zagrijavanje vode (Montesol) i ugradnju sistema za grijanje na moderne oblike biomase (pelet, briket). Da smo ispred ostalih potvrđuje i to što predsjedavamo radnom grupom na nivou Energetske zajednice, koju sačinjavaju predstavnici država Jugoistočne Evrope.
ANALITIKA: Direktorat za energetsku efikasnost postoji samo četiri godine. Da li je informisanost građana na ovom polju rasla kako je vrijeme odmicalo? Da li su bili dovoljno upoznati sa povoljnostima koje nudi Energy wood projekat?
SEKULIĆ: Mogla bi biti i bolja ali, velika je razlika u odnosu na prethodni period. Ljudi u početku nijesu znali šta to znači, a sad su svjesni da kroz kredite za nabavku solarnih kolektora zagrijavanjem vode mogu umanjiti račune za struju. Energy wood se bazira na ugradnji peći i kotlova za grijanje domaćinstava na biomasu, pelete i brikete. Mi smo radili inspekciju kroz Energy wood projekat i ljudi su izuzetno zadovoljni. Pojavilo se i tržište za pelete, sad imamo i fabriku, pa ih ne moramo uvoziti. Od Vlade Luksemburga smo dobili 130.000 eura i dosad smo plasirali 220 kredita, pojedinačne vrijednosti do 3.500 eura. Dobili smo novu donaciju od Kraljevine Norveške od 300.000 eura i od marta ili aprila građanima će biti omogućeno da podignu beskamatne kredite do 3.500 eura sa petogodišnjim rokom otplate. Ovaj put će se kreditirati između 500 i 600 domaćinstava. Na početku smo imali problema i sa pisanjem projekata, ali sada npr. Opština Cetinje piše projekte iz ove oblasti, a Opština Danilovgrad je dobila donaciju za Dom kulture. Opština Tivat, u saradnji sa lokalnim bankama, nudi kredite za zamjenu fasada.
ANALITIKA: Pošto ste za Montesol dobili milionsku donaciju, da li će i dalje korisnici biti isključivo domaćinstva?
SEKULIĆ: Planiramo da ove godine uključimo pravna lica u projekat, kojima će biti na raspolaganju krediti do 50.000 eura na sedam godina, bez kamate. Donaciju od milion dolara obezbjedilo je italijansko Ministarstvo životne sredine, kopna i mora. Za domaćinstva će krediti pod istim uslovima biti plasirani u vrijednosti do 5.000 eura.
ANALITIKA: Finansijskim sredstvima WB i KfW se od 2012. energetski rekonstruišu škole i bolnice. Da li ste zadovoljni dinamikom realizacije ovih projekata i šta konkretno planirate da radite ove godine?
SEKULIĆ: Projekti idu svojim tokom. Projekat pod nazivom „Program energetske efikasnosti u javnim zgradama“ se realizuje po osnovu aranžmana sa KfW-om. Ukupna vrijednost ugovora o kreditu i donaciji iznosi 13,94 miliona eura, od čega je kredit 11,5 miliona, dok je iznos donacije 1,94 miliona eura. Realizacija projekta je počela u januaru 2012, a rok za završetak projekta je decembar ove godine. Od Ministarstva prosvjete smo dobili dugačak spisak škola koje bi trebalo rekonstruisati. Da bi izbjegli odabir imamo jasne tehničke kriterijume na osnovu kojih pravimo rang listu (broj učenika, starost i građevinsko stanje objekta, da li imaju sistem grijanja...). U toku 2012. su vršeni energetski pregledi, priprema projektne i tenderske dokumentacije. U 2013.godini su izvedeni radovi na primjeni mjera energetske efikasnostu u podgoričkim osnovnim školama "Maksim Gorki", "Vuk Karadžić", "Vlado Milić" u Podgorici, OŠ"Salko Aljković" u Pljevljima i."Njegoš" Danilovgrad.
Lani su završeni radovi na primjeni mjera energetske efikasnosti u školama "Braća Ribar", "Mileva Lajović Lalatović", "Jagoš Kontić" i "Milija Nikčević" u Nikšiću, "Maršal Tito" i "Bratstvo i jedinstvo" u Ulcinju i " Dašo Pavičić" u Herceg Novom. Krajem ovog mjeseca biće završena rekonstrukcija Studentskog doma “Spasić Masara” u Kotoru. U toku je tender za izbor izvođača radova na osam objekata koji se nalaze u Pljevljima, Rožajama, Bijelom Polju i Plavu, a radovi bi trebalo da počnu na proljeće.
ANALITIKA: Sličan projekat, za rekonstrukciju obrazovnih i zdravstvenih ustanova, ugovoren je i sa Svjetskom bankom. Kakav je status tog projekta?
SEKULIĆ: U prvoj fazi projekta je sa 6,5 miliona eura rekonstruisano osam škola, šest bolnica i druga faza Studentskog doma u Podgorici. Dobili smo još pet miliona za drugu fazu projekta, a sredstva će u potpunosti biti utrošena za rekonstrukciju zdravstvenih ustanova – Kliničkog centra Crne Gore, Bolnice na Cetinju, Opšte bolnice u Kotoru, glavne zgrade Instituta za bolesti djece KCCG, a preostala sredstva na domove zdravlja u Kotoru, Beranama, Andrijevici, Kotoru i Nikšiću.
Nedavno je potpisana druga faza projekta sa KfW-om, čime je obezbijeđeno novih 20 miliona eura kredita uz dva miliona donacije, a saradnja produžena do marta 2017. godine. Zadržaćemo se na obrazovnim objektima, a dio novca biće opredijeljen za objekte iz nadležnosti Ministarstva rada kao što su starački domovi, Dječiji dom Bijela, zavodi „Komanski most“ i „1.jun“, kao i za rekonstrukciju nekoliko administrativnih zgrada, među kojima ministarstava finansija i prosvjete. Interesantno da je Crna Gora jedina zemlja regiona u kojoj su škole u nadležnosti Vlade, a ne lokalnih samouprava.
Siniša GORANOVIĆ
