Stručnjak za telekomunikacije Predrag Boljević, ocijenio je da je skupi internet posljedica privatizacije Telekoma i predložio Vladi formiranje nacionalnog operatora telekomunikacija.
“Jedino rješenje za nižu cijenu interneta je stavljanje u funkciju postojeće infrastrukture i formiranje novog operatora elektronskih usluga sa većinskim državnim vlasništvom Crne Gore, koji bi kao prioritetni cilji i svrhu postojanja umjesto profita kao vrhovnog božanstva neoliberalne ekonomije, imao stvaranje tržišnog ambijenta”, rekao je Boljević u intervjuu za Portal Analitika.
Upitan na koje to državne resurse misli, on je kazao da je u pitanju imovina više državnih firmi.
“Mislim na optičke kablove Željezničke infrastrukture Crne Gore, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, kao i određeni kapacitete Radio-difuznog centra Crne Gore i pojedinih lokalnih samouprava. To je impozantna imovina i impozantni sistemi koji mogu biti relativno brzo stavljeni u funkciju”, naveo je Boljević.
ANALITIKA: Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je u decembru naredila Telekomu da snizi cijenu interneta što je i urađeno. Pored toga, iz Agencije je ocijenjeno da je cijena interneta i dalje viša nego u regionu i zemljama EU. Zbog čega je internet konekcija skuplja nego u pomenutim zemljama?
BOLJEVIĆ: Zbog čega je internet skuplji nego u zemljama regiona? Iz jednostavnog razloga - zbog privatizacije Telekoma. Prodajom Crnogorskog telekoma sa svim uslugama i infrastrukturom vlada je izgubila jedini kvalitetni, tržišno prihvatljiv atribut uticaja na dešavanja na domicilnom telekomunikacionom tržištu. Postoji fizibiliti studija iz vremena privatizacije, koju sam uradio kao protivtezu studije za koju je Vlada platila 2 miliona eura, a koja pokazuje da način privatizacije Telekoma nije bio ni zakonit, ni dobar. Kad danas pogledamo što je pisalo u studiji, shvatamo razmjere prevare za koju niko ne odgovara, a posljedice činjenja i postupanja po preporukama te studije su, između ostalog, današnje sramotno skupe usluge interneta. Jednostavno, nijesmo smjeli prodati telekomunikacionu infrastrukturu, jer smo time prodali prirodni, „de facto“, monopol. Dakle, ovako visoka cijena interneta je direktna posljedica te naopake privatizacije u kojoj smo prodali monopol i umjesto liberalizacije, dobili smo najrigidniji vid paradržavno-privatnog oligopola na tržištu usluga elektronskih komunikacija.
ANALITIKA: Šta je, onda, rješenje za nižu cijenu interneta?
BOLJEVIĆ: Jedino rješenje za nižu cijenu interneta je stavljanje u funkciju postojeće infrastrukture i formiranje novog operatora elektronskih usluga sa većinskim državnim vlasništvom Crne Gore, koji bi kao prioritetni cilji i svrhu postojanja umjesto profita kao vrhovnog božanstva neoliberalne ekonomije, imao stvaranje tržišnog ambijenta koji bi prevashodno promovisao razvoj održivog i prosperitenog telekomunikacionog tržišta i biznisa, kao okosnice izgradnje informacionog društva, imanentnog XXI vijeku.
ANALITIKA: Kad govorite o postojanju telekomunikacione infrastrukture u većinskom državnom vlasništvu, na koju infrastrukturu mislite?
BOLJEVIĆ: Mislim na optičke kablove Željezničke infrastrukture Crne Gore, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, kao i određene kapacitete Radio-difuznog centra Crne Gore i pojedinih lokalnih samouprava. To je impozantna imovina i impozantni sistemi koji mogu biti relativno brzo stavljeni u funkciju.
Još prije dvije godine sam u pismo Vladi apostrofirao i tražio da se objedine svi telekomunikacioni kapaciteti u vlasništvu preduzeća sa većinskim državnim vlasništvom. Što se tiče održivosti novog, četvrtog operatora usluga elektronskih komunikacija, studija koja je urađena za potrebe vlade Crne Gore, nedvosmišljeno je pokazala da je formiranje novog telekomunikacionog operatora, koji bi bio u većinskom vlasništvu države i koji bi stanovništvu pružao širok dijapazon telekomunikacionih usluga, održivo i opravdano.
ANALITIKA: Šta bi se konkretno desilo da se postojeća oprema stavi u funkciju?
BOLJEVIĆ: Dobili bismo savremenog operatora svih vrsta telekomunikacionih usluga i otvorili nekoliko stotina novih, izuzetno profitabilnih i kvalitetnih radnih mjesta. Pored nespornog povećanja prihoda u budžet, Vlada bi dobila kvalitetan i jedno prihvatljiv način uticaja na domicilno tržištu telekomunikacija.
ANALITIKA: Da li su Novi vlasnici Telekoma, nakon privatizacije, uveli neku novu funkciju ili uslugu?
BOLJEVIĆ: Odgovor je NE. Ništa nijesmo dobili njihovim dolaskom, nikakvo novo iskustvo, transfer novog znanja ili tehnologije... Apsolutno ništa, osim otkaza i odliva kapitala i što je najgore, u poslednje vrijeme sve značajniji odliv poslova i radnih mjesta u njihove matične države. Desilo se ono što sam predvidio: u Crnoj Gori postoji privid privatnih telekomunikacionih operatora, koji su ustvari u vlasništvu i pod dirigentskom palicom vlada stranih država. U Crnoj Gori im je omogućeno da načinom na koji privređuju, i korišćenjem sinergije matičnih kuća, guše domaću inicijativu, pamet i radnu snagu, izvlače kapital, znanje i poslove iz Crne Gore i prebacuju ga u matične države na oporezivanje i punjenje matičnih budžeta. To rade i radiće svi privredni subjekti u interesu svojih vlasnika, a u slučaju crnogorskih telekomunikacionih operatora, to nijesu interesi privatnih vlasnika, već stranih vlada, koji su u ovom slučaju, direktno suprotni interesu crnogorske Vlade i građana.
ANALITIKA: To je krupna optužba. Šta ustvari hoćete da kažete?
BOLJEVIĆ: Prvo, nije optužba, već fakat koji se sprovodi na dnevnoj bazi poslovanja. Drugo, hoću da kažem da postojeći telekomunikacioni operatori kao ispostave, odnosno privredni subjekti sa potpunim ili većinskim vlasništvom stranih vlada, imaju i moraju poslovati i ponašati se isključivo u interesu svojih vlasnika, odnosno u interesu Vlade Njemače, Norveške i Srbije, što je jedino moguće ako rade na štetu inetresa Vlade Crne Gore na čijem tržištu obavljaju svoju privrednu djelatnost.
Naravno, ovako nešto, u ovom obimu uticaja na odliv kapitala i još gore radnih mjesta i poslova sa domicilnih tržišta, nije moguće da se desi u jednoj Njemačkoj ili Norveškoj.
ANALITIKA: Imate li neke cifre da potkrijepite ove tvrdnje?
BOLJEVIĆ: Naravno. Telekom je prije privatizacije zapošljavao 1.200 radnika, a isplaćivao istu dividendu kao danas kada imamo skoro četiri puta manje radnika, i dvostruko veći obrt na tržištu. Kako? Tako što se ogromna neoporezovana dobit iznosi iz Crne Gore i oporezuje u matične države preko veoma problematičnih ugovora o saradnji i vršenju poslova sa matičnim firmama u svojim državama kao i veoma lošim odnosom cijene terminacije poziva u matičnim kućama itd itd..
ANALITIKA: Ali, mobilni operatori se žale kako su im prihodi manji zbog Vibera i ostalih besplatnih aplikacija za telegoniranje?
BOLJEVIĆ: Naravno da su im manji i biće sve manji. Operatori koji pružaju isključivo usluge mobilne telefonije su prošlost. Skype, Viber i WhatsApp su budućnost mobilne telefonije koja će se realizovati posredstvom mobilnog interneta. Usluga telefoniranje nije ono što je dovoljno ponuditi korisniku u 21.vijeku. Ono što je zahtjev i minimum ponude na početku XXI vijeka, je mobilni internet 4-te generacije, odnosno interaktivni prenos podataka, slike i zvuka posredstvom mreže svih mreža, poznate kao internet.
ANALITIKA: Da li i dalje mislite da je usvajanje amandmana na Zakon o energetici po kome se više ne plaćaju tehnički gubici loše rješenje? Amandaman je usvojen jednoglasno.
BOLJEVIĆ: Apsolutno da stojim iza tvrdnje da je u pitanju neznanje i loša namjera autora i koautora ovih nakaradnih amandmana, odnosno danajski dar namijenjen crnogorskim građanima. Da ponovim, prenos električne energije ne može se obaviti bez tehničkih gubitaka. Svugdje u Evropi, tehnički gubici su dio računa za isporučenu električnu energiju, bilo oni prikazani na računu ili ne, i ja sam želio samo reći istinu crnogorskim potrošačima.
Ja potpuno razumijem naše političare i njihovu želju da budu kalif umjesto kalifa, ali ih molim da se ne petljaju tamo gdje im nije mjesto. Ne pomaže se crnogorskim potrošačima na način što ćete ih varati saopštavajući im nešto što bi oni voljeli da čuju, znajući da to obećanje ne možete ispuniti bez veoma velike štete po te iste potrošače.
A šteta koja bi se desila je narušavanje pogonske spremnosti Elektroprivrede kao proizvođača i Elektrodistribucije kao trenutno jedinog snadbjevača električnom energijom. Što znači narušavanje pogonske spremnosti? To znači da kad dođe do manjeg ili većeg kvara ovi subjekti neće moći obezbijediti kvalitetnu zamjenu, ili neće moći obezbijediti bilo kakvu zamjenu i otklanjanje kvara, pa ćemo imati situaciju, da nećemo plaćati gubitke, jer nećemo ni imati električnu energiju.
Naravno, tehnički gubici se neće smanjiti: ako EPCG ogromna sredstva što drži na računima Prve banke, prebaci recimo na račune Podgoričke, Atlas, Erste ili Lovćen banke, ako Italijani ne budu više upravljali EPCG, ako usvojene amandamane pretočimo u račune…
Gubici će se smanjiti: ako pogasimo seoske elektrodistributivne mreže, ako sva crnogorska populacija napusti seoska područja i koncentriše se u gradove, ako ukinemo individualnu stambenu izgradnju i protežiramo kolektivno stanovanje, ako obnovimo fasade i naše stambene objekte učinimo energetski efikasnijim…
Ja predlažem da umjesto brisanja tehničkih gubitaka iz računa, utičemo, pritisnemo, protestvujemo i na sve moguće načine primoramo i privolimo Vladu da aktivira član zakona kojim se štite prava ugroženog dijela populacije, odnosno da država pomogne subvencijama one potrošače koji realno ne mogu platiti račun za utrošenu struju.
ANALITIKA: Otvoreno podržavate izgradnju podvodnog kabla i pratećeg dalekovoda Lastva Grbaljska - Pljevlja. Koji su to benefiti koji će donijeti državi i građanima izgradnja tog energetskog objekta?
BOLJEVIĆ: Benefiti su višestruki ekonomski, tehnološki i razvojni. Kad govorimo o ekonomskim benefitima, tu prije svega mislim na budžetski priliv, recimo samo od transfera električne energije preko teritorije Crne Gore budžetski priliv će iznositi preko 10 milona eura godišnje. Tehnološki benefit su nova znanja koja će se morati usvojiti i u domenu tehničkog i u domenu ekonomskog poslovanja na elektroenergetskom tržištu regiona i na kraju razvojni benefeti u okviru novih objekata, postrojenja i sistema prenosa.
Izgradnja Hidroelektrana na Morači i Komarnici, će ljudima, čija imanja budu potopljena, donijeti značajan novac od eksproprijacije zemljišta. Novi elektro energetski objekti otvoriće stotinak novih dobro plaćenih radnih mjesta na teritoriji opštine Nikšić, Šavnik i Kolašin kao i povećati priliv u budžete ovih lokalnih samouprava. Ista je stvar sa drugim blokom TE Pljevlja, koja će uz realizaciju toplifikacije Pljevalja, riješiti akutni problem zagađenja vazduha u Pljevljima, naročito u zimskim mjesecima.
Predrag ZEČEVIĆ
