Na tender za dodjelu koncesija za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u crnogorskom podmorju ponude su dostavila tri konzorcijuma od po dvije kompanije.
Ponudu su dostavili konzorcijumi koje čine američki Marathon Oil Corporation i austrijski OMV, italijanski Eni i ruski Novatek, kao i grčki Energean Oil & Gas i britanski Mediterranean Oil & Gas. Pobjednik na tenderu moći će da postavlja istražne bušotine i eksploatiše naftu iz crnogorskog podmorja.
Da li ovakva istraživanja, a pogotovo eksploatacija, mogu ugroziti okolinu, što bi imalo višestruke posljedice, među kojima je i negativan efekat na turizam?
Iz Vlade ne žele da zvanično komentarišu tender i moguće turističko-ekološke posljedice dok se ne ozvaniče usaglašeni koncesioni ugovori i ne bude predstavljena Studija o uticaju na životnu sredinu.
Mišljenja među sagovornicima Portala Analitika su, međutim, oprečna.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam prof. dr Rade Ratković smatra da kada je u pitanju istraživanje i eksploatacija nafte i gasa - rizik od zagađenja uvijek postoji.
“Po svaku cijenu treba izbjeći curenje nafte. Ne znam da li postoji takva tehnika, ali sam siguran da postoji rizik. Sve zavisi ko će istraživati naftu - ako posao na tenderu dobije renomirana kompanija, koja ima razvijenu tehnologiju, rizik od ekološkog incidenta je, naravno, manji“, rekao je Ratković za Portal Analitika.
„Suludo rizična investicija“: Koordinatorka NVO Green Home Nataša Kovačević decidna je u stavu da je istraživanje nafte pogubno za ekologiju i turizam. Ovaj projekat Kovaćević naziva „suludo rizičnom investicijom“.“Za državu koja je na prvom mjestu kao najbrže rastuća svjetska turistička destinacija, nedopustivo je da se na ovakav način degradira decenijama izgrađivani razvojni pravac jedne male zemlje koja izuzetno zavisi od prirodnih resursa kojima raspolaže. Potpuno proizvoljno, bez javnog dijaloga o ključnim pitanjima uništavanja životne sredine, o posljedicama na ribarstvo i na turizam, najvažnije privredne grane, ulazi se u jednu suludo rizičnu investiciju, i to u ekološkoj državi kakvom je Crna Gora s razlogom proglašena u prvom članu Ustava“, kazala je Kovačević za Portal Analitika.
Ona dodaje da je cijelo crnogorsko podmorje izdijeljeno u 26 „blokova“ od po 300 kvadratnih kilometara i stavljeno na odabir naftnim kompanijama. „Sve to bez stručnog i naučnog utemeljenja vezano za uticaj na turizam, biodiverzitet, ribarstvo, životnu sredinu i kvalitet života građana. Tvrdnje kako neće biti uticaja na turizam, u najmanju ruku vrijeđaju građansku intelektualnu svijest“, dodaje Kovačević, čija NVO predvodi koaliciju nevladinih organizacija koje se žestoko protive postavljanju naftnih platformi na crnogorskom primorju.
Kod nas granica istraživanja 3 km, u Hrvatskoj 10 km: Definisana granica istraživanja nafte i gasa u Hrvatskoj je najmanje 10 km od obale i 6 km od ostrva. U Crnoj Gori je ta granica nevjerovatnih 3km ili čak i manje. Kovačević kaže da samo taj podatak dovoljno govori o uticaju na turizam.
„Ko želi da se kupa ili šeta pored naftnih platformi, makar one bile okićene lampionima? To je bila jedna od predloženih mjera tokom konsultativnog sastanka za obim i sadržaj strateške procjene uticaja na životnu sredinu“, kaže Kovačević.
Sa njenim mišljenjem nije saglasan predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.„Nijesam dovoljno stručan da govorim na ovu temu. Ali, kao turista u jednom mjestu Meksičkog zaliva, imao sam priliku da vidim naftne platforme na pučini nedaleko od obale. More je bilo kristalno čisto. I u Riminiju, u Italiji, je tako. Niko mi tamo nije rekao da istraživanje nafe ugrožava turizam“, istakao je Radulović za Portal Analitika.
On smatra da se u Crnoj Gori često iznose tvrdnje „koje nemaju mnogo veze sa realnošću“.
„Zar nije prije mjesec dana potegnuta priča da će propasti ovogodišnja turistička sezona zbog klizišta u Markovićima? A kakva je situacija danas? Vozimo se preko Markovića i za dvadesetak dana biće obje trake osposobljene...? Kod nas se stalno šalju neke katastrofične poruke, pa je takva i priča o pogubnom djelovanju istraživanja nafte po turizam. Što je poenta? Kome sve to treba, nije mi jasno“, zapitao se Radulović.
Na istom fonu je i nekadašnji ministar ekonomije Branko Vujović, za čijeg mandata je i pokrenuta komplikovana procedura pripreme tendera za istraživanje nafte i gasa. On samo žali što ranije nijesmo izabrali koncesionare koji će istraživati gas i naftu na crnogorskom podmorju. “Smatram da istraživanje i eksploatacija nafte neće imati nikakav uticaj na turizam i ekologiju Crne Gore. Studija, koja je u pripremi će u svojoj osnovi će pokazati to. Naravno, rukovodeći se primjerima u svijetu gdje su sprovedeni slični tenderi i gdje je posao dat renomiranim kompanijama iz te oblasti”, kazao je Vujović za Portal Analitika.
Šta je korisnije - turizam ili nafta: Prema njegovom mišljenju, na osnovu svih dosadašnjih istraživanja, postoji uvjerenje da je crnogorsko podmorje bogato naftom i gasom, u blokovima koji su bili predmet tendera.
“S nestrpljenjem čekamo te prve rezultate, koji će pokazati da u crnogorskom podmorju ima nafte i gasa. To može da bude velika prekretnica za našu ekonomiju, budući na prihode koje će država ubirati od proizvodnje nafte”, poručio je Vujović, aktuelni predsjednik Tenderske komisije za privatizacije.
Prema usvojenim poreskim zakonima specijalno rađenim za ove potrebe, Crna Gora će naftnim kompanijama koje se budu bavile istraživanjem i eventualnom eksploatacijom nafte i gasa, ponuditi ugovor koji kombinuje koncesiju sa porezom na dobit od 54 odsto, tako da će država dobijati ukupno 60 do 63 odsto od profita koji će ostvarivati koncesionar. Za te svrhe, država će po uzoru na Norvešku, formirati naftni fond u kome će se sliti novac od nafte.
Profesor Ratković, koji slovi za najvećeg turističkog stručnjaka u Crnoj Gori, smatra da, ipak, građani mogu imati daleko više koristi od turizma nego od nafte.“Nafta jeste 'crno zlato', ali za narod i nacionalnu ekonomiju turizam je bolji i korisniji. Nafta je bolja samo za šeike. Turizam je bolji i korisniji za narod, istina, ne ovaj koji mi imamo, nego onaj u razvijenim zemljama svijeta“, precizirao je Ratković.
Zvanični prošlogodišnji podaci, međutim, govore da su prosječne neto isplaćene zarade zaposlenima u crnogorskim hotelima bile svega oko 360 eura, što je 25 odsto niže od crnogorskog prosjeka. Sa druge strane, prosječna dobit hotela iznosila je fantastičnih 778 hiljada eura na godišnjem nivou.
Katastrofa u Meksičkom zalivu – velika opomena: Koliki će biti prihodi od nafte koji će se sliti u Naftni fond, sada je nemoguće procijeniti. Da li se mogu procijeniti ekološki uticaji na crnogorsku obalu usljed istraživanja i eksploatacije nafte?
Nataša Kovačević kaže da se u Nacrtu državne studije o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu jasno konstatuje problem gubitka prozirnosti mora i naše tipično azurno-plave boje.
„To je očekivana posljedica seizmičkih istražnih aktivnosti i bušenja dna mora, ali i povremenog curenja nafte kao redovnog dijela procesa izgradnje i operacionalizacije platformi. Drugim riječima, ukoliko se blokovi za istraživanje nafte i gasa operacionalizuju, slogan 'divlje ljepote' i ekološke države kao ideje naših predaka, možemo u potpunosti zaboraviti“, ubijeđena je Kovačević. Ona smatra da će višegodišnja istraživanja nafte najozbiljniji udarac zadati upravo turizmu, našoj najstabilnijoj privrednoj djelatnosti, koja je u 2014. godine generisala 20 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), pri čemu je 90 odsto dolazaka turista vezano za primorski region.
Očekuje se da Vlada uskoro predstavi konačnu verziju Studije o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Očekivalo bi se i da predloži povećanje granice istraživanja na makar šest kilometara od obale, dok bi ugovor o koncesijama morao da predvidi najstrožije ekološke standarde i korišćenje najmodernije tehnologije za istraživanje i eksploataciju nafte.
Jednostavno: mora se potpuno eliminisati svaka mogućnost reprize ekološkog incidenta, odnosno, ekološke katastrofe, kada se 2010. godine u Meksičkom zalivu izlila nafta iz platformi i potpuno devastirala obalu...
Konačnu riječ o ugovorima za istraživanje nafte daće Skupština Crne Gore.
Predrag ZEČEVIĆ
