“U proces pridruživanja NATO-u nema pravo da se miješa niko osim članica Alijanse i zemlja koja pristupa. Da li će se NATO proširiti ili ne, rekao bih da to prije svega zavisi od slobodnog izbora zemlje koja eventualno želi da pristupi, a potom, odluka je i do 28 saveznica NATO-a. Nijedna treća zemlja nema pravo da se miješa u taj process”, kazao je za Portal Analitika predsjednik Vojnog komiteta NATO-a Knud Bartels odgovarajući na pitanje da li strah NATO-a od eventualne reakcije Rusije može uticati na poziv za članstvo u Alijansu koji Crna Gora očekuje.
Bartels ističe da je Crna Gora ostvarila napredak kada je riječ o ključnim područjima od kojih zavisi pristupanje NATO-u, naglašavajući da je čisto političko pitanje kada će Crna Gora biti pozvana u članstvo.
Sagovornik Portala Analitika je pohvalio učešće crnogorske vojske u mirovnim misijama.
Govoreći o situaciji u Ukrajini i zategnutim odnosima na relaciji NATO - Rusija, Bartels ističe da nema sumnje da situacija u Ukrajini predstavlja izvor velike zabrinutosti.
“Postupci Rusije su potkopali same temelje evropske sigurnosne arhitekture. Ti postupci i dalje predstavljaju očigledno kršenje međunarodnih obaveza. Svojim djelovanjem, Rusija je izabrala da izoluje samu sebe. Ruski agresivni postupci direktno utiču na sigurnost Alijanse. To je razlog zašto je NATO preuzeo odbrambene mjere. Ne da prijetimo Rusiji, već da osiguramo odbranu naših saveznika. Rusija, zapravo, ima izbor - da bude dio mirnog rješenja, ili da nastavi putem eskalacije i izolacije”, kazao je danski general, koji je na mjesto predsjednika Vojnog komiteta NATO-a imenovan u januaru 2012. godine.
ANALITIKA: Ranije ste rekli da je NATO posvećen budućnosti Zapadnog Balkana na koji gleda kao prirodni dio evroatlanstske porodice. Stoga se nameće pitanje - da li prema Vašem mišljenju Crna Gora može dobiti poziv za članstvo u NATO tokom ove godine ili je realnija opcija da taj poziv uslijedi na NATO samitu u Varšavi 2016. godine?
BARTELS: Saveznici su predani održavanju otvorenih vrata za partnere iz Zapadnog Balkana koji žele da uđu u Alijansu i da podijele njene vrijednosti, koji imaju spremnosti i sposobnosti da preuzmu odgovornost i obaveze članstva u NATO-u. I, kao što je već spomenuto, euro-atlantske integracije su najbolji način da se osigura dugoročna, samoodrživa sigurnost i stabilnost u regiji.
Crna Gora je započela je svoj prvi Akcioni plan za članstvo (MAP) u jesen 2010. godine podnošenjem prvog godišnjeg nacionalnog programa. Ovaj proces je omogućio zemlji da identifikuje ključne izazove s kojima se treba suočiti, uključujući i jačanje vladavine prava, ispunjavanje standarda NATO-a u reformi sektora bezbjednosti, kao i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
I od tada, Crna Gora je postigla vidljiv napredak prema članstvu u NATO-u. Mi smo puno napredovali – NATO i Crna Gora zajedno. Crna Gora je ostvarila napredak kada stiže na ključna područja kao što su, na primjer, vladavina prava, reforme obavještajnog sektora, reforme odbrane. To je od velike važnosti. Pozdravljam i pohvaljujem Crnu Goru za ovaj napredak. Što se tiče Vašeg pitanja "kada će Crna Gora biti pozvana da postane član", to je čisto političko pitanje koje treba staviti na politički nivo.
ANALITIKA: Da li ponašanje Rusije, kada su u pitanju vojna dejstva u Ukrajini predstavlja prijetnju NATO-u?
BARTELS: Nema sumnje da situacija u Ukrajini predstavlja izvor velike zabrinutosti za svakoga ko je blizu te regije. Kriza u Ukrajini utiče na sve nas na ovaj ili onaj način a, prije svega, ne treba zaboraviti, na same Ukrajince za koje sam rijetko čuo da se pominju.
Mislim da je kriza ozbiljna i da mi treba s velikom pažnjom da posmatramo svaku vrstu djelovanja i posljedice koje nosi to djelovanje. Ali, prije svega bih istakao da smo svi svjesni naše odgovornosti u Alijansi. To se najbolje vidjelo u načinu na koji smo pristupili rješavanju krize u Ukrajini na samitu u Velsu u septembru prošle godine.
Ali, želim da budem jasan i da kažem da mi ne smatramo da je Rusija na bilo koji način neprijatelj ali, imamo vrlo ozbiljnu krizu u Ukrajini, gdje Rusija ima značajne odgovornosti.
Njeni postupci su potkopali same temelje evropske sigurnosne arhitekture. Ti postupci i dalje predstavljaju očigledno kršenje međunarodnih obaveza. Svojim djelovanjem, Rusija je izabrala da izoluje samu sebe.
Ruski agresivni postupci direktno utiču na sigurnost Alijanse. To je razlog zašto je NATO preuzeo odbrambene mjere. Ne da prijetimo Rusiji, već da osiguramo odbranu naših saveznika. Rusija, zapravo, ima izbor. Da bude dio mirnog rješenja, ili da nastavi putem eskalacije i izolacije.
ANALITIKA: Da li možda strah NATO-a od eventualne reakcije Rusije može uticati na poziv za članstvo koji Crna Gora očekuje?
BARTELS: Proširenje je pomoglo zemljama Srednje i Istočne Evrope da uživaju u blagodetima demokratije, vladavine prava i ekonomskog rasta. Ovi napori su učinili da je Evropa bliža nego bilo kom trenutku u istoriji da bude cjelovita, slobodna, i da živi u miru.
U principu, rekao bih da odgovor na pitanje da li će se NATO proširiti ili ne, prije svega zavisi od slobodnog izbora zemlje koja eventualno želi da pristupi, a potom i od 28 saveznika NATO-a. Nijedna treća zemlja nema pravo da se miješa u taj proces.
ANALITIKA: Da li ste pratili napredak i reforme koje se odvijaju u oružanim snagama Crne Gore? Što Crna Gora treba da uradi na polju odbrambenog sistema da bi doprinijela bržem pristupanju NATO-u?
BARTELS: Ako uporedite stanje svojih oružanih snaga kada je Crna Gora postala nezavisna, sa današnjim - obaviješten sam da više od 50 odsto vaših vojnika govori engleski ili da može komunicirati na engleskom jeziku, koji je komandni jezik u NATO. To pokazuje ogroman napredak u odnosu na period prije nego što ste postali nezavisni, a upravo je to način kako treba da nastavite. Treba razvijati personalne vještine, kako bi mogli da komuniciramo međusobno, da učestvujemo u vježbama, da bi upoznali jedni druge i, na kraju, da učestvujemo u operacijama gdje zavisimo jedni od drugih, i time izgrađujemo interoperabilnost.
Temeljno pitanje je da, kada učestvujete u operacijama, vi dijelite i preuzimate odgovornost. I to je ono što čini suštinsku razliku. Momenat kada država preuzme odgovornost - tada se stvari mijenjaju. Da, ima većih i manjih država ali, svaki doprinos je važan pa mi dopustite da iskoristim ovu priliku da pohvalim crnogorske oružane snage za njihov trud.
ANALITIKA: Ima li negativnih elemenata kada je u pitanju odbrambeni sistem Crne Gore i koje segmente treba poboljšati? Da li su potrebne neke značajnije reforme crnogorske vojske?
BARTELS: Nije na meni da komentarišem pitanja od nacionalnog interesa. Međutim, reći ću da reforme odbrane i bezbjednosnog sektora ostaju ključni elementi saradnje. Alijansa kao cjelina i pojedinačni saveznici imaju značajnu stručnost koja zemlju može uzdići na ovom polju. Saveznici takođe podržavaju šire demokratske, institucionalne i pravosudne procese reformi u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Da li će pristupanje Crne Gore NATO-u povećati finansijska sredstva koja treba izdvajati za vojne kapacitete i da li će Crna Gora morati da ulaže sredstva radi modernizacije i prilagođavanja odbrambenog sistema NATO standardima? Da li bi bilo jeftinije da Crna Gora razvija sopstveni sistem odbrane?
BARTELS: Proširenje NATO-a i Evropske unije bio je veliki uspjeh. Ulaskom u NATO Crna Gora će biti sa svoja dva najvažnijia susjeda, Hrvatskom i Albanijom - koje su članovi Alijanse, i dalje, uz Sloveniju. Sve tri zemlje su geografski blizu i imaju bliske odnose sa Crnom Gorom. Stoga će Crna Gora da se pridruži "luku stabilnosti", jer ima kredibilnu kolektivnu odbranu, dijeli vrijednosti, dijeli odgovornost i zbog toga ima mnogo stabilniju budućnost ali, to bi trebao da bude izbor Crne Gore.
Proširenje NATO-a je doprinijelo stabilnosti, miru, sigurnosti ljudi u zemljama koje su pristupile NATO-u; takođe je doprinijelo povećanju životnog standarda, jer su mir i stabilnost promovisali ekonomski rast. Evropa je postala stabilnija i NATO je imao u tome svoju ulogu.
ANALITIKA: Crnoj Gori se često odaje priznanje za učešće u vojnim operacijama u inostranstvu. Da li će Crna Gora ako postane članica NATO-a, morati da učestvuje u međunarodnim vojnim misijama i da li će to zavisiti od podrške javnog mnjenja?
BARTELS: Još jednom bih htio da izrazim svoju zahvalnost crnogorskim oružanim snagama na njihovom doprinosu. Svaki doprinos je važan. Dakle, hvala vam za slanje svojih snaga da rade s nama.
Za države partnere kao i za savezničke države, učestvovanje u misijama i vježbama NATO je odluka koja se donosi na nacionalnom nivou. Država je ovlašćena da odluči na koji način želi da doprinese – opremom, vojnicima u misiji ili vježbama. Ali, bilo koji način učestvovanja u misijama i vježbama je dobrodošao ako se donese takva odluka od strane partnera i savezničkih država.
Međutim, mogućnosti za obuku i vježbe sa NATO i saveznicima pojedinačno, pomoći će da osigura da crnogorsko vojno osoblje bude u stanju za efikasan i siguran rad unutar NATO, UN i EU misija u kojima služe.
ANALITIKA: Protivnici pristupanja NATO-u u našoj zemlji često ističu da NATO ima planove za gradnju vojnih baza u Crnoj Gori čime bi se, kako navode, ugrozili suverenitet i teritorijalni integritet države. Da li postoji mogućnost da neka od zemalja članica NATO-a sagradi vojnu bazu na teritoriji Crne Gore i ako ne, da li možemo očekivati neki drugi oblik vojnog prisustva NATO-a u Crnoj Gori?
BARTELS: Članstvo u NATO ni na koji način ne ugrožava niti sprečava državu da donosi odluke koje se tiču njenog integriteta, suvereniteta i teritorije. NATO poštuje pravo svake zemlje da izabere svoje vlastite bezbjednosne mjere. Mi poštujemo njihove izbore.
ANALITIKA: Ranije ste pomenuli da postoji "luk nestabilnosti" koji se proteže od Rusije do južnog krila NATO-a i da postoji i "luk stabilnosti" NATO-a, a to je članstvo Slovenije, Hrvatske i Albanije u Alijansi. Takođe ste naveli da će taj "luk" biti ojačan kada i Crna Gora uđe u NATO. Ako Crna Gora postane dio tog "luka stabilnosti" da li postoji opasnost da će postane meta terorističkih napada ili oružanih napada druge vrste?
BARTELS: Terorizam je globalna prijetnja koja ne poznaje granice, nacionalnost ili religiju. I NATO ima ulogu da mu se suprotstavi. Bliski Istok i drugi dijelovi svijeta takođe su vidjeli terorističke akcije, Francuska nedavno, kao i moja zemlja. Suočavamo se sa vrlo ozbiljnom prijetnjom u ovoj oblasti kojoj prilazimo na različite načine kako unutar, tako i izvan NATO-a.
Suočen sa više rizika, NATO se prilagođava i ostaje jak, tako da nisam zabrinut. Savez je već učinio mnogo da odgovori na novo još nestabilnije okruženje, na izazove na jugu kao i na Istoku i nezakonitoj aneksiji Krima od strane Rusije. Mi jačamo našu kolektivnu odbranu više nego što smo učinili od kraja Hladnog rata.
Konkretno, to znači da smo udvostručili veličinu NATO Snaga za odgovor. Njihov centralni dio čine Spearhead Force za brze reakcije sačinjene od 5000 ljudi čiji su vodeći elementi spremni da se pokrenu za samo 48 sati. U isto vrijeme, postavljamo šest zapovjednih i kontrolnih centara u baltičkim zemljama i još tri u istočnim savezničkim državama.
NATO takođe može napraviti razliku povezivanjem nacionalnih sposobnosti država članica, što naš Savez čini većim od zbira svojih dijelova. Treba da razvijamo zajedničko razumijevanje događaja i potencijalnih neprijatelja. To će nam pružiti osnovu da efikasno identifikujemo, predviđamo, planiramo i reagujemo u krizi. Stoga, moramo biti testirani kroz simulacije i vježbe.
Dok se pripremamo za Samit u Varšavi iduće godine, ovo je tek početak jednog velikog i važnog prilagođavanja NATO-a. Savezu je potrebna inovativna strategija za naredne decenije. Tako možemo osigurati da će NATO i dalje braniti sve saveznike od bilo kakve prijetnje.
Balša KNEŽEVIĆ
