„Neke novoformirane partije stidljivo pokazuju prve znake programske profilacije računajući valjda da će imati veću podršku birača što manje kažu o sebi. Neće biti tako. SNP će insistirati da nema prevare birača, i da svaka politička i programska ponuda bude jasno predočena građanima, kako SNP-a, tako i onih koji baštine suprotnu ideologiju ili onih koji su napravili novo ime i programski zaokret, pa neka građani daju svoj sud na izborima“, kazao je sagovornik Portala Analitika.
Damjanović, inače predsjednik uticajnog parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, govori i o aktuelnoj finansijskoj situaciji u Crnoj Gori, o prezaduženosti opština, dešavanjima oko Prijedlogu zakona o eksproprijaciji, situaciji u EPCG, visokim kamatama.....
On je ocijenio da su uzroci visokih kamata višestruki: kartelizacija banaka, odnosno nepostojanje konkurencije, što se negativni efekti loših kredita iz ranijih godina prebacuju na teret privrede i građana. Takođe, i anemično, statično, neaktivno ponašanje CBCG koja posljednjih godina, po Damjanovićevoj ocjeni, nema snage ni hrabrosti za bilo kakvu ofanzivnu mjeru prema bankama.
Sagovornik Portala Analitika smatra da su finansijske dubioze opština tako teške da ne postoji ni teoretska šansa da se situacija popravi bilo kakvim reprogramima.
„Jedini način oporavka opština je da država podvuče crtu i preuzme dugove lokalnih samouprava. Zašto? Država je i do sada preuzimala dugove i privatnih i državnih kompanija i državnih fondova, pa to ne bi bio presedan. Zauzvrat, opštine bi bile dužne da sprovedu hitne mjere racionalizacije i to bi bio uslov za preuzimanje duga od strane države“, poručio je Damjanović.
ANALITIKA: Svjedoci smo cijepanja opozicionih partija i formiranja novih. Koliko to može dati kvalitet političkoj sceni Crne Gore? Da li će SNP sarađivati recimo sa Bečićevim demokratama?
DAMJANOVIĆ: Što se tiče segmentiranja prije svega opozicione scene, građani Crne Gore će svakako dati svoj sud na budućim izborima, ali je činjenica da je formiranje novih malih partija za sada dalo vjetar u jedra vladajućem DPS-u, sudeći bar po istraživanjima javnog mnijenja. SNP će sarađivati sa opozicionim partijama, prije svega sa političkim subjektima bliske ideološke profilacije koji žele promjene u Crnoj Gori, a bez kojih, to je svima jasno, nema napretka ove države. Neke novoformirane partije stidljivo pokazuju prve znake programske profilacije računajući valjda da što manje kažu o sebi, to će imati veću podršku birača. Neće biti tako. SNP će insistirati da nema prevare birača, i da svaka politička i programska ponuda bude jasno predočena građanima, kako SNP-a, tako i onih koji baštine suprotnu ideologiju ili onih koji su napravili novo ime i programski zaokret, pa neka građani daju svoj sud na izborima. Uvjeren sam da SNP, bez obzira na brojne probleme objektivne i subjektivne prirode, ima najbolju programsku ponudu, kvalitetne kadrove, ali i političku snagu i potencijal da doprinese neminovnim političkim promjenama koje predstoje u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Vratimo se ekonomskim temama. Ministar finansija Radoje Žugić privremeno je povukao Prijedlog zakona o eksproprijaciji, na veliki pristisak opozicije i javnosti. Kakav je Vaš stav, odnosno SNP-a, u vezi spornog zakona koji je očigledno mjeren po želji investitora?
DAMJANOVIĆ: Predlog zakona nije skroz povučen, već je Ministarstvo finansija saopštilo da priprema amandmane čiji bi predlagač bila Vlada Crne Gore i koji bi išli u pravcu poboljšanja predloženih rješenja. Uz to, mi još uvijek nemamo mišljenje Zakonodavnog odbora o ustavno-pravnom aspektu predloga. Što se tiče rasprave na matičnom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, ja sam saopštio da će SNP biti protiv Prijedloga zakona i to iz najmanje dva razloga. Prvi je, po mom mišljenju, ustavno-pravni aspekt koji se tiče kršenja imovinskih prava, a argumente sam iznio i citirajući odluku Ustavnog suda iz 12. februara 2002. godine kojom su van snage stavljena, de fakto ista rješenja, koja se sada ponovo predlažu. Drugi razlog je u tome da je neprihvatljivo da se eksproprijacija, na način na koji je predložena, sprovodi na bazi odluka Vlade o tzv.“strateškim projektima“ što može stvoriti dodatnu nesigurnost imajući u vidu da je veoma sporno definisati, naročito od aktuelne Vlade, šta su to strateški projekti.
ANALITIKA: Postoji li onda način da se zadovolji javni interes, želje investitora i interes malih vlasnika zemlje?
DAMJANOVIĆ: Mislim da rješenje treba tražiti u punom poštovanju ustavom zajamčenih svojinskih prava, u brzoj i efikasnoj primjeni zakona koji se tiče povraćaja imovine i obeštećenja, a što sada nije slučaj. Ključan iskorak država mora da učini kroz uvođenje principa javno-privatnog partnerstva, gdje bi zajedno sa vlasnicima imovine identifikovala zajednički interes i valorizovala turističke i ostale potencijale. To jeste teži put u odnosu na pokušaj nametanja zakonskih rješenja koja nas vraćaju u doba prvih poslijeratnih godina, ali je i jedini ispravni put gdje država treba da pokaže odgovornost i da svoje građane tretira kao partnere, a ne samo kao poreske platiše i birače.
ANALITIKA: Poznato je da se opštine nalaze u velikoj finansijkoj krizi. Može li se kako pomoći opštinama, recimo, boljom preraspodjelom poreskih prihoda ili na neki drugi način kako bi bile održive? Da li je višak radnika jedini razlog lošeg poslovanja lokalnih samouprava?
DAMJANOVIĆ: Smatram da su finansijske dubioze takvog karaktera, da ne postoji ni teoretska šansa da se situacija u najvećem broju opština popravi bilo kakvim reprogramima, kompenzacijama i sličnim mjerama koje su sada na djelu. Da ne opterećujemo čitaoce Analitike o razlozima ovakvog stanja koje korijene ima, kako u neadekvatnoj poreskoj politici, gdje je, recimo, teško naplativi porez na imovinu lokalni prihod iako je Uprava za nekretnine odnosno katastar, u državnim rukama, dok je lako naplativi prihod od PDV-a, ili poreza na dobit, kao i najveći dio od koncesija - u državnim rukama. S druge strane, tačno je da je višak zaposlenih jedan od uzroka sadašnjeg enormnog zaduženja, što ima korijene u političko-predizbornom zapošljavanju, gdje se gomilao broj zaposlenih, ali i povećavala neefikasnost administracije. Crna Gora je mala da bi sebi dozvolila luksuz da uspješne kadrove traži samo u članovima vladajuće partije - na državnom ili lokalnom nivou.
ANALITIKA: Šta bi onda po SNP-u bilo rješenje za tešku finansijsku situaciju lokalnih samouprava?
DAMJANOVIĆ: Već sam javno iznio prijedlog u Skupštini - da je jedini način da država podvuče crtu i preuzme dugove lokalnih samouprava. Zašto? Država je i do sada preuzimala dugove i privatnih i državnih kompanija i državnih fondova pa to ne bi bio presedan. Zauzvrat, opštine bi bile dužne da sprovedu hitne mjere racionalizacije i to bi bio uslov za preuzimanje duga od strane države. Na žalost, moj prijedlog je prećutan, kako od Vlade i vladajućih partija, tako i od dobrog dijela opozicije, pa sam veoma znatiželjan da čujem kako ti koji ćute vide trajno rješenje ovog problema.
ANALITIKA: U junu treba da bude donesena odluka o nastavku angažmana sa A2A u EPCG. Da li je po Vama italijanska strana ispunila očekivanja?
DAMJANOVIĆ: Podsjećam da je ugovor EPCG i A2A istekao prije nekoliko mjeseci i da smo dobili obavještenje o nekom aneksu, kojim je isti produžen, do daljnjeg i pod nepoznatim uslovima. Aneks je naravno, tajan, iako je osnovni ugovor javan što svakako izaziva sumnju javnosti u transparentnost procesa, koji se, svakako tiče ekonomske budućnosti Crne Gore. Ne ulazeći u analizu poslovanja EPCG posljednjih pet godina od kad A2A vodi menadžment kompanije, o čemu će se razgovarati kada se dostavi analiza realizacije ugovora i ispunjavanja zacrtanih kriterijuma, svakako i u Skupštini, kratko bih istakao da ni država, odnosno EPCG, ali izgleda ni italijanski partner nijesu zadovoljni postignutim. Zbog svega smo kolega Strahinja Bulajić (DF) i ja predložili na Odboru da se Skupština upozna sa osnovnim elementima ugovora kojim bi se definisalo produženje trajanja partnerstva EPCG-A2A, ali naš predlog nije prošao na Odboru.
ANALITIKA: Da li država sama treba da krene u izgradnju drugog bloka termoelektrane?
DAMJANOVIĆ: SNP je inače nebrojeno puta insistirala na što bržem završetku tenderske procedure i početku gradnje drugog bloka TE Pljevlja, jer je taj projekat od sudbinske važnosti i za građane Pljevalja, ali i za energetsku budućnost Crne Gore i punu valorizaciju nespornih energetskih potencijala. Manje je značajno da li će ga graditi EPCG sopstvenim sredstvima ili će to biti državna investicija, od porazne činjenice da je Rudnik uglja i dalje u privatnim rukama, da još uvijek nije pripojen Termoelektrani, odnosno EPCG-u, da je Opština Pljevlja de facto isključena iz cijelog procesa, da je tender trajao nekoliko godina i slično.
Sveukupno, mislim da Vlada Crne Gore kasni i da se propušta šansa za šansom za „energetski iskorak“ Crne Gore. Takođe smo ja i kolega Strahinja Bulajić javno izašli sa stavom da nakon deset godina od usvajanja Deklaracije o zaštiti rijeke Tare treba preispitati domete Deklaracije ali, ponovo samo naišli na muk i u Vladi i u parlamentarnoj većini i u opoziciji. Tim ćutanjem i zabijanjem glave u pijesak, odnosno bježanjem od problema i odluka, nismo i nećemo daleko stići.
ANALITIKA: Vratimo se na finansije. Svjedoci smo nastavka slabe kreditne aktivnosti banaka i visokih kamatnih stopa. Šta je uzrok visokim kamatnih stopa?
DAMJANOVIĆ: Podsjetiću da Skupština u julu prošle godine nije podržala Prijedlog zakona kojim sam, zajedno sa kolegom Mladenom Bojanićem, predložio ograničavanje kamatnih stopa, sa obrazloženjem parlamentarne većine da je CBCG obećala da će ih, umjesto zakonom, ograničiti do kraja godine odgovarajućom odlukom. Naravno to obećanje nije ispunjeno, pa će rasprava na Odboru o radu CBCG protekle godine da ukaže na razloge kršenja obećanja od strane CBCG, odnosno na činjenicu da visoke kamatne stope „drže za gušu građane i privredu“. Uzroci visokih kamata su dijelom u kartelizaciji banaka, odnosno nepostojanju konkurencije, kao i u činjenici da se negativni efekti loših kredita iz ranijih godina prebacuju na teret privrede i građana, ali i u anemičnom, statičnom, neaktivnom ponašanju CBCG koja posljednjih godina nema snage ni hrabrosti za bilo kakvu ofanzivnu mjeru prema bankama. Jačanje konkurencije, kroz dolazak i osnivanje novih banaka i iz ne- evropskih zemalja je svakako dobrodošlo, imajući u vidu da je, recimo Investiciono-razvojni Fond ipak nedovoljan substitut jer učestvuje sa svega par procenata u ukupnoj kreditnoj aktivnosti.
ANALITIKA: Da li je možda došlo vrijeme da se formira državna razvojna banka?
DAMJANOVIĆ: Razvojna banka jeste moguće rješenje uz ogroman rizik da postane političko-razvojna banka koja će finansirati političke projekte aktuelnih vlasti što smo već imali prilike da vidimo u nekim državama okruženja. Predložio sam da Crna Gora razmisli o agenciji za podsticanje i kreditiranje izvoza, ili da Pošta Crne Gore preraste u Poštansku štedionicu u smislu jačanja konkurencije ali, izgleda da je nekome više stalo da Poštu prvo privatizuje, pa je i ovaj predlog naišao na zid ćutanja.
Predrag ZEČEVIĆ
