KONJEVIĆ: Do 2020. ulaganje u poljoprivredu 100 miliona, od toga pola iz IPA fondova

Generalni direktor Direktorata za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede Darko Konjević, kazao je da će investiciona ulaganja u crnogorsku poljoprivredu do 2020.godine, iznositi 100 miliona eura.

„Crnogorskoj poljoprivredi je iz IPA II fondova do 2020. godine dostupno oko 52 miliona eura podrške. Ukoliko uzmemo u obzir i nacionalno kofinansiranje kao i učešće crnogorskih poljoprivrednika u iznosu od 50 odsto investicije, možemo reći da je za crnogorske poljoprivrednike do 2020. godine obezbijeđeno oko 100 miliona eura“, kazao je Konjević u intervjuu za Portal Analitika.

On je rekao da je godišnji budžet za poljoprivredu u Crnoj Gori, procentualno niži nego u zemljama EU.

„Agrobudžet po glavi stanovnika (per capita) u 2014. godini u Crnoj Gori iznosio je 32 eura, u Makedoniji 36 eura, a u Srbiji 54 eura. Međutim, kada se uporedi broj zaposlenih tada je poljoprivredni budžet po zaposlenom u Crnoj Gori 1.731 eura, a recimo u Srbiji 788 eura. Podrška poljoprivrednim proizvođačima u zemljama EU je veća i zavisi od zemlje do zemlje“, naveo je Konjević.

KONJEVIĆ: Ako bismo definisali izazove sa kojima će se suočiti crnogorski poljoprivrednici tokom priključenja EU, onda ih možemo posmatrati dvojako. Prvo, kao izazove tržišta, koji se reflektuju u velikoj konkurenciji sa kojom će se crnogorski poljoprivrednici suočiti prilikom ulaska na tržište od preko 500 miliona ljudi sa više od 12 miliona farmera. Drugo, kao izazove usklađivanja sa standardima i regulativama koje propisuje to tržište a koje će i oni, kao i njihove kolege iz drugih zemalja članica morati primjenjivati.

Problem tržišta se rješava povećanjem konkurentnosti kroz ulaganja poljoprivrednika i mjere podrške od strane države, dok u dijelu standarda, novi standardi neće doći preko noći i tako dovesti do gašenja poljoprivrednih gazdinstava. U periodu do priključenja EU, zakonodavstvo, odnosno standardi, će se postepeno usklađivati sa propisima EU, što uz podršku od strane države treba da pripremi poljoprivredne proizvođače za tržište EU.

KONJEVIĆ: Evo nekih nedostataka. Crnogorsku poljoprivredu karakterišu usitnjeni posjedi, nedostatak mehanizacije, problemi sa infrastrukturom, nedostatak kontinuiteta u proizvodnji i slično. Osim toga, crnogorska poljoprivreda ima nedostatak u vidu nedovoljne povezanosti poljoprivrednih proizvođača, kao i nedostatak zajedničkog nastupa na tržištu.

ANALITIKA: Mogu li naši poljoprivrednici sa ovoliko usitnjenim posjedima parirati, kvalitetom proizvoda, moćnim poljoprivrednicima EU?

KONJEVIĆ: Crnogorski poljoprivredni proizvođači ne mogu parirati kvantitetom velikim poljoprivrednim proizvođačima iz Njemačke, Holandije i recimo Poljske. Ono u čemu mogu parirati i na šta se stavlja akcenat su proizvodi koji svojim kvalitetom, načinom proizvodnje, geografskom odrednicom predstavljaju ponudu koja će naći svoje tržište. Povezanost poljoprivrednih proizvođača takođe treba da jača kako bi se problemi usitnjenosti posjeda, male proizvodnje, nekonkurentnosti ublažili. Ministarstvo je taj problem prepoznalo i pripremilo novi Zakon o kooperativama koji se trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri. Osnovni cilj zakona je da se omogući povezivanje poljoprivrednih proizvođača, njihovo udruživanje i zajednički nastup na tržištu. Povezanost poljoprivrede i turizma kao dva komplementarna sektora treba da se dodatno naglasi. Diversifikacija ekonomskih aktivnosti, posebno u ruralnim sredinama omogućiće dodatne izvore prihoda poljoprivrednim proizvođačima i mogućnost daljeg razvoja. Valorizovanje potencijala koje već imamo uz korišćenje mehanizama podrške od strane države daje mogućnost crnogorskim poljoprivrednicima da budu konkurentni u odnosu na kolege iz drugih zemalja jednostavno zato što nude drugačije proizvode koji imaju svoje tržište.

ANALITIKA: Kolike su subvencije crnogorskim poljoprivrednicima u odnosu na zemlje okruženja i EU? Da li planirate neke nove?

KONJEVIĆ: Agrobudžet po glavi stanovnika (per capita) u 2014. godini u Crnoj Gori iznosio je 32 eura, u Makedoniji 36 eura, a u Srbiji 54 eura. Međutim, kada se uporedi broj zaposlenih tada je poljoprivredni budžet po zaposlenom u Crnoj Gori 1.731 eura, a recimo u Srbiji 788 eura. Podrška poljoprivrednim proizvođačima u zemljama EU je veća i zavisi od zemlje do zemlje.

U procesu pristupanja Evropskoj uniji Crna Gora ima obavezu da modifikuje postojeće sisteme podrške, tako što će ih prilagođavati onima koji važe u EU.  U okviru mjera Agrobudžeta svake godine se uvode nove mjere podrške kako bi se pomoglo poljoprivrednim proizvođačima da unaprijede svoje poslovanje.

KONJEVIĆ: Crnogorskoj poljoprivredi je iz IPA II fondova do 2020. godine dostupno oko 52 miliona eura podrške. Od tog iznosa, za podršku kroz IPARD program obezbijeđen je iznos od 39 miliona eura do 2020 godine. Realizacija IPARD programa se očekuje od 2016. godine. U okviru IPARD programa naglasak će biti na preradi uz ostale mjere koje će biti implementirane. Za jačanje institucija u poljoprivredi iz IPA II fondova obezbijeđeno je oko 13 miliona eura. Takođe, sredstva koja je ministarstvo poljoprivrede sačuvalo iz prethodnog perioda i koja se realizuju kroz IPARD like pozive iznose više od 9 miliona eura direktne podrške. Podsjetiću, IPARD like I poziv namijenjen primarnoj proizvodnji objavljen je krajem prošle godine, dok se objavljivanje IPARD like II poziva namijenjenog preradi očekuje do kraja godine.

Ukoliko uzmemo u obzir i nacionalno kofinansiranje kao i učešće crnogorskih poljoprivrednika u iznosu od 50 odsto investicije, možemo reći da je za crnogorske poljoprivrednike do 2020. godine obezbijeđeno oko 100 miliona eura.

ANALITIKA: Kako upravljati tim projektima da iznos povučenih sredstava bude maksimalan?

KONJEVIĆ: Proces povlačenja novca zahtijeva spremnost, kako administracije u pogledu kapaciteta za realizaciju programa na čemu ministarstvo intenzivno radi tako i od spremnosti poljoprivrednih proizvođača da ispune tražene uslove. Ministarstvo konstantno radi na informisanju i edukovanju institucija i poljoprivrednih proizvođača uključenih u ovaj proces, kako bi imali potrebne informacije i na vrijeme se pripremili za uspješno povlačenje sredstava.

ANALITIKA: Da li treba poreskim olakšicama nagraditi one poljoprivrednike koji obrađuju zemlju, a ne koji to ne čine nametnuti im dodatne? Da li je Ministarstvo odustalo od te ideje?

KONJEVIĆ: S obzirom na veličinu zemlje i na raspoloživo poljoprivredno zemljište, cilj Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja je što veća iskorišćenost zemljišta u poljoprivredne svrhe. U tom smislu, Ministarstvo je započelo proces iznajmljivanja državnog zemljišta koje se ne koristi za ljude koji žele da prošire svoju proizvodnju. Pitanje dodatnog oporezivanja poljoprivrednog zemljišta koje se ne koristi je i dalje u fokusu Ministarstva i ta ideja će se i dalje razrađivati. Cilj nam je da se zemljište koristi!

ANALITIKA: Na osnovu pokazatelja o izvozu hrane, stiče se utisak da je poljoprivreda jedina grana crnogorske privrede koja napreduje. Vaš komentar?

KONJEVIĆ: Moj komentar je da svako treba da radi svoj dio posla i to najbolje što može. U proteklih nekoliko godina, Ministarstvo je pružilo podršku poljoprivrednicima kroz različite projekte kao što su MIDAS, IPARD-like i mjere Agrobudžeta. Cilj podrške je ostvarivanje ciljeva rada Vlade, a to su: nova radna mjesta, nove investicije i smanjenje spoljnotrgovinskog deficita. Nastavićemo i dalje da radimo posao koji je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

ANALITIKA: Da li će Crna Gora zabraniti uvoz genetski modifikovane hrane?

KONJEVIĆ: Kao članica STO nismo u mogućnosti da zabranimo uvoz genetski modifikovane hrane. To nije uradila ni EU. Prema podacima organa uprave u Crnoj Gori nije podnesen nijedan zahtjev za registraciju genetski modifikovane hrane, niti postoji ijedan odobreni GMO proizvod, hrana ili organizam, što znači da se u trgovinama u Crnoj Gori ne mogu pronaći ti proizvodi.

Predrag ZEČEVIĆ