U posljednjih pet godina SPC je razriješila dužnosti pet vladika, a presudan razlog za smjenu bio je kršenje finansijske discipline, a ne kršenje crkvenih kanona. Sve to pratile su i optužbe za skandale koji su nastali zbog niskih strasti i pronevjere novca vjernika. Kroz te optužbe vidjelo se da SPC posluje sa ogromnom količinom novca koju kontrolišu šefovi eparhija ali ne i poreska uprava. Međutim, kada vladike nastoje da ostvare veću finansijsku samostalnost u odnosu na centralnu kasu, koja se nalazi u patrijaršiji, oni bivaju smijenjeni, uz obrazloženje o nezadovoljstvu vjernika njihovim radom.
Gdje su pare: Vladike već dvije godine izbjegavaju da objasne kako je iz patrijaršijske kase početkom 2013. godine nestalo čak milion eura. Blagajnik jeste uhapšen ali, šta se dalje dešavalo nije poznato, jer se patrijarh Irinej navodno založio za potpunu diskreciju oko ovog slučaja.Sa druge strane, vladike Filaret i Georgije smijenjeni su upravo zbog finansijskih malverzacija. Navodno se propisana suma novca iz njihovih eparhija nije slila u glavnu blagajnu patrijaršije, jer su dio novca navodno prisvojili za sebe.
I dok je vladika kanadski Georgije glatko smijenjen, u smjeni Filareta došlo je do neočekivanog obrta. On je prvo smijenjen na osnovu odluke Sinoda, da bi ga na zasjedanju Sabora patrijarh zaštitio i dao mu rok od godinu dana da ispravi finansijke malverzacije od 200 hiljada eura - koliko navodno duguje za neke građevinske radove. Međutim, kada je odluka patrijarha prenoćila, vladike su sjutradan zatražile da i Filaret bude smijenjen, što je i učinjeno. Filaret je zatim vladiku Amfilohija označio kao inicijatora smjene koju je, prema riječima Filareta, naredio ambasador SAD u Beogradu.
Patrijarh se nije izjašnjavao o tome što je njegova odluka o Filaretu revidirana ali, nije se izjasnio o jednom još gorem događaju - prebijanju monahinje.
Šta se zapravo desilo?
Zbog sporog popunjava eparhijske kase i duga za crkveni porez od oko 30 hiljada eura početkom maja mjeseca, episkop žički Justin smijenio je igumaniju manastira Žiča Jelenu, mimo crkvenog suda. Nekoliko dana poslije toga monahinju Mihaelu je ispred Saborne crkve u Kragujevcu pretukao još uvijek neidentifikovnai sveštenik jer je ispred crkve sakupljala novac od vjernika. Monahinja se branila kišobranom, a iz Šumadijske eparhije je kasnije rečeno da su više puta upozoravali monahinje da ne prikupljaju priloge, već da se toj eparhiji obrate za pomoć.
Ćutnja crkvenih velikodostojnika o ovom događaju nije neobična ako se zna da je crkva godinama ćutala bog pedofilije čiji je akter nekadašnji vladika Pahomije, ali i oko razbludnog života koji je vodio nekadašnji vladika Kačavenda.
Nedolično ponašanje: Po značaju koji pridaju događajima u svojim redovima vidljivo je da crkvu uglavnom zanimaju tokovi novca. Tako se sada već smijenjenom kanadskom vladici Georgiju na teret stavlja suma od tri miliona eura koliko je navodno oštetio kanadsku eparhiju, jer je tjerao sveštenike da svijeće kupuju samo od njegovog kuma. Vladika Georgije je to demantovao riječima da ima preciznu cjelokupnu finansijku dokumentaciju, i da za deset godina ne može da se zaradi tri miliona na prodaji svijeća, jer postoje troškovi za nabavku materijala, distribuciju, radnike i poreze. Ovom vladici se pripisivalo i nedolično ponašenje prema ženama, na šta je on uzvratio da ne postoji ni jedan manastir u kojem žena nije prespavala jer mora da se kuva, čisti...Smijenjeni vladika Georgije tražio je da svi članovi Sinoda osim patrijaha podnesu ostavke jer je Sinod osnovao komisiju koja ga je smijenila. Umjesto toga, smjenu Georgija potvrdio je Sabor SPC-a.
Za optužbe o seksualnom razvratu, Georgije je pisao da će Saboru biti predstavljena svjedočenja osoba za koje se tvrdi da su učestvovali u bludu, kao i da ima urednu finansijku dokumentaciju. Potom se obratio vladici crnogorsko-primorskom Amfilohiju konstatujući: "Ne zna se gde su završile pare koje su Vama iz Kanade date".
Razrešeni kanadski vladika je potom tvrdio da mu niko nikada nije pokazao dokumenta u kojima se sveštenstvo i narod žali na njegov rad, iako je tražio, ali i da se radi o postavljenju mlađeg vladike na čelo kandske eparhije.
"Ako zaista više nisam vrijedan crkvi poslije 44 godine svešteničke službe i 31 godinu vladičanske službe, hoću da mi pošteno i fer kažu: uradio si svoje, treba da dođu mlađi. Spreman sam da se povučem. Ali, da me na taj način oblate i ocrne i da me tako izbace – to nisam sposoban da prihvatim", rekao je vladika Georgije i iznenadio učesnike Sabora konstatacijom da se vraća u Kanadu iako nema dozvolu patrijarha. Georgije planira da penzionerske dane provede u kući koja je kupljena za njega, a nalazi se pored manastira u Miltonu. On tvrdi da SPC sa tom kućom nema ništa.
Razvlašćivanje pa raskol: Uvijek kada se u SPC pojavi smjena nekog eparha gotovo po automatizmu nastaje priča o crkvenom raskolu. Tako i aktuelnu priču o raskolu demantuju anonimni crkveni izvori koji se povremeno javljaju novinama, ali ne treba zaboraviti da je nakon smjene vladike Artemija (2010. godine) sa njim pošao i jedan dio monaštva sa Kosova, kao i da je on, uprkos zabrani crkvenog vrha služio liturgije u šumadijskom selu Ljuljaku. Sada se raskol pominje i u slučaju bivšeg kanadskog vladike Georgija. Međutim, sam Georgije je demantovao takvu mogućnost. "Ne želim da idem u raskol, Eparhijski savjet i druga tijela eparhije su se borila protiv raskola kada su se odvojili episkop Dionisije i grupa njegovih pristalica", naveo je Georgije.
Taj raskol se dogodio 1963. godine i on je proizvod dnevne politike, a ne crkvenih stvari. Naime, tada su se vjernici podijelili na one koji su bili za monarhiju i one druge, koji su podržavali komuniste. Taj raskol trajao je čitavih 30 godina.
Osim za finansijske malverzacije (traženje takse na napuštanje eparhije i uspostavljenje posebnog cjenovnika za usluge popa) smijenjeni vladika Filaret tereti se i što je ordenom Bijelog anđela odlikovao Vojislava Šešelja po povratku iz Haškog tribunala. U cijelu priču, prije Filaretove smjene, uključio se i Šešelj obećanjem da je spreman da vrati orden ako će to donijeti pomirenju u crkvi, ali i konstatacijom da je Sinod zahtjev za smjenu Filareta dobio od ambasadora SAD u Beogradu.
Priča o neslaganju među vladikama ne samo da je aktuelna tokom ovog zasijedanja Sabora, već je ona i dokumentovana potpisima vladika koji su se odnosili na nepoštovanje crkvene procedure prilikom smjena vladika Georgija i Filareta. Zahtjev da se ponovi procedura za razrješenje pomenutih vladika potpisao je 21 vladika, a akcija je potekla od vladike bačkog Irineja koji je i portparol SPC-a. Međutim, zbog novonastale situacije on se tokom zasjedanja do sada nije obratio javnosti. Drugu grupu koja je odobravala "skraćeni postupak" za smjenu dvojica vladika predvodi mitropolit Amfilohije i brojnija je za pet vladika.
Stvarni problemi: Pažnja javnosti na ovom zasjedanju Sabora SPC skreće se na pikanterije koliko je koji vladika finansijski ojačao, a potpuno je skrajnuta priča koja je u interesu svjetovnim vlastima kada će iz SPC-a uslijediti poziv papi da posjeti Srbiju. Sa druge strane, velika tema za SPC je i promjena crkvenog kalendara, kao i reforme unutar same crkve i obnova dijaloga sa Makedonskom i Rimokatoličkom crkvom.
Violeta CVEJIĆ
