Dok u svijetu vlada sve veća nestašica pijaće vode, u Crnoj Gori se osnovna životna tečnost nemilice rasipa i krade. Prema najsvježijim podacima dobijenim od svih opštinskih komunalnih preduzeća za 2013. godinu, u gradske vodovodne sisteme potisnuto je ukupno oko 108 miliona kubika vode, a fakturisano je svega oko 40 miliona, što govori o izuzetno visokim gubicima u ovim sistemima.
„Prosječna vrijednost ukupnih prošlogodišnjih gubitaka vode na nivou Crne Gore, iznosila je nevjerovatnih 63 odsto, a najveći gubici zabilježeni su u sistemima Cetinja i Herceg Novog”, navodi se u Vladinom godišnjem izvještaju o stanju u ovim oblastima usvojenim početkom ovog mjeseca. Glavni problem je što vodovodna preduzeća ovolike gubitke na mreži često „peglaju“ preko poskupljenja vode, odnosno preko građana koji redovno plaćaju račune za vodu. Portal Analitika, istražuje koji su razlozi ovolikih gubitaka na vodovodnim sistemima Crne Gore.
Alarmantna nelegalna potrošnja vode: Prof. dr Mihailo Burić, vodeći ekspert za pitanje pijaće vode, kaže da je glavni razlog gubitaka - nelegalna potrošnja vode.
„No, najprije bi trebalo utvrditi šta su tehnički, a šta administrativni gubici vode. Iz prostog razloga da bi se na osnovu identifikacije tehničkih gubitaka došlo do opredjeljenja, dalje politike gazdovanja vodovodnim sistemima, sa aspekta njene tehnologije proizvodnje i plasmana. Kumulativno iskazivanje gubitaka ne omogućava ni tačnu ni dovoljnu identifikaciju problema“, kaže Burić za Portal Analitika.
Da bi čitaocima bilo jasnije, pod administrativnim gubicima se podrazumijevaju različiti vidovi nelegalne potrošnje i krađe vode, dok se pod tehničkim gubicima podrazumijevaju uobičajeni gubici karakteristični za sve sisteme u svijetu.
Profesor Burić upozorava da je nelegalna potrošnja vode u Crnoj Gori dostigla kritične dimenzije.
„Nelegalna potrošnja i neplaćanje računa za vodu su dostigli kritične dimenzije. Kada bi se raspolagalo sa tim dijelom finansijskih sredstava, to bi omogućilo rješenja tehničkih gubitaka u sistemu. Dobro organizovana vodovodna preduzeća koja rade u skladu sa zakonom i ekonomičnošću poslovanja, pitanje gubitaka mogu svesti na prihvatljiv nivo. Kvalitetni projekti ovog tipa, koji se odnose na kvalitet vodosnabdijevanja, vjerujem da bi čak imali značajnu prohodnost kod evropskih fondova. I na ovaj način bi se zatvorio začarani krug važnog segmenta organizacije života ljudi. Zato predlažem da se hitno donesu dopunski propisi, koji bi bolje zaštitili vodovode od nasilja i neplaćanja vode. Bez toga, mislim da će i dalje sve biti nedovoljno jasno i nedovoljno funkcionalno da bi se obezbijedio kvalitet vodosnabdijevanja“, navodi profesor Burić.
Oko 20 miliona eura ode u nepovrat: I zaista, ako se 68 miliona kubika nestale vode pomnoži sa minimalnom cijenom po 30 centi po kubiku, dolazi se do cifre od 20 miliona eura koji godišnje pođe u nepovrat.
Jedan od pozitivnih primjera kako se racionalno upotrebljava voda bez administrativnnih gubitaka je Regionalni vodovod kojim se iz Skadarskog jezera snabdijeva vodom dio Crnogorskog primorja.
Kako je Regionalni vodovod optimizovao sistem: Prema riječima Gorana Jevrića, direktora Regionalnog vodovoda, upravljanje kompletnim sistemom je u cijelosti automatizovano uvođenjem SCADA sistema upravljanja, što omogućava veliku efikasnost.
„U ovoj fazi obezbijeđeno 1.200 litara u sekundi (l/s) za područje cjelokupnog Crnogorskog primorja, dok je u II fazi planirana nadogradnja sistema do 1.600 l/s. Kao primjer optimizacije u sektoru vodosnabdijevanja želim da istaknem veoma uspješan projekat koji je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, odlukom Vlade Crne Gore, realizovao u prijestonici Cetinje.
Za realizaciju tog projekta iz kredita Abu dabi fonda utrošeno je 500.000 eura. Zahvaljujući ovom projektu na Cetinju od 2013. godine nema nestašica vode, jer je saniran veliki dio primarne vodovodne mreže i ostalo je još da se izvrši sanacija distributivne mreže čime će gubici biti svedeni na razumnu mjeru. Realizacijom ovog projekta ne samo da je riješen problem restrikcija vode, već će ovaj projekat svojom energetskom efikasnošću isplatiti sam sebe u periodu od svega nekoliko godina, jer su sprovedenim mjerama godišnji računi za električnu energiju smanjeni za 140.000 eura“, rekao Jevrić za Portal Analitiku, dodajući da se mora restrukturirati cijeli vodovodni sistem lokalnih vodovoda na primorju.
„Vodovodni sektor na Crnogorskom primorju efikasno može funkcionisati samo realizacijom restrukturiranja cijelog vodovodnog sistema, što će za rezultat imati održivu optimizaciju vodovodnog sektora“ predlaže Jevrić.
Problem neplaćanja vode i nasilja prilikom naplate: Ono u čemu se svi slažu jeste da je neophodna bolja naplata vode.
Profesor Burić upozorava da postoji „nasilno trošenje vode i nasilno neplaćanje računa“ pa predlaže da se preko notara obezbijedi direktna naplata troškova potrošnje vode.
„Sudski procesi su usporeni, pa je možda najbolji izlaz iz pravnih zavrzlama da se preko notara obezbijedi direktna naplata troškova potrošnje vode, zabranama na primanja, bez sudskog procesa. Ovo ponekad mora da se kombinuje i sa prinudnim isključenjima, naročito kod sistema koji ne mogu obezbijediti čak ni isplatu električne energije bez sredstava koji potrošaci neće da plate. Ne smije se davati neosnovana podrška nezakonitom ponašanju potrošača, jer to može dovesti do urušavanja sistema“, poručio je Burić.
Prebijanje gubitaka preko leđa redovnih platiša: Ne ponašaju se samo nezakonito potrošači, već i vodovodna preduzeća koja zbog neplaćanja računa, pokušavaju preko građana koji redovno plaćaju da ispeglaju gubitke. Dakle, vodovodna preduzeća, višak radnika, gubitke na mreži i visoke plate zaposlenih nadomještavaju preko računa za vodu.
Tako je Agencija za zaštitu konkurencije, pokrenula postupak protiv budvankog Vodovoda za utvrđivanje postojanja radnje zloupotrebe dominantnog položaja nametanjem neopravdano visoke cijene vode, prije svega radi iskorišćavanja potrošača.
„Agencija je prije pokretanja postupka sprovela značajan broj ispitnih radnji, koje su se prije svega ticale utvrđivanja cijene iste vrste usluga u susjednim primorskim opštinama, gdje su uslovi snabdijevanja, ekonomske prilike preduzeća i građana slične, te utvrdila da je cijena snabdijevanja vodom i pružanje usluge odvoda komunalnog i drugog otpada značajno viša u opštini Budva“, navodi se u Vladinoj Platformi koja će biti predstavljena krajem maja u Podgorici u okviru Podoodbora za zaštitu konkurencije.
I zaista, najjeftinija voda za piće u Crnoj Gori je ona iz Regionalnog vodovoda čija cijena iznosi 29 centi po metru kubnom. Cijena kubika vode za budvanska domaćinstva je 1,34, a u ljetnjem čak 2,09 eura, dok je cijena kubika za privredu i preduzetnike u zimskom periodu 2,69, odnosno 4,19 eura u ljetnjem periodu. Iz Budve su najavili snižavanje cijena za 10 odsto, ali budvanska voda i tako ostaje preskupa.
Gubici se peglaju preko cijene vode: Nije voda jeftina ni u ostalim primorskim preduzećima. Odnos cijene vode iz Regionalnog vodovoda i u primorskim gradovima, govori da primorska vodovodna preduzeća prebijaju gubitke na mreži - preko cijene vode. Prema podacima Primorskih novina, u Kotoru cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom je 1,66 eura po kubiku, a za privredu 2,77 eura. U Tivtu cijena vode za domaćinstva je 0,80 eura po kubiku, dok je cijena za privredu 1,80 eura. U Ulcinju cijena vode za domaćinstva u ljetnjem periodu je 0,77 eura po kubiku, odnosno 0,67 eura zimi. Za privredu je 2,52, a zimi 2,18 eura. U Herceg Novom cijena vode za domaćinstva sa kanalizacijom i PDV-om je 1,05 eura po kubiku, a privredi 2,16 eura.
Na sjeveru su cijene vode drastično niže. U Beranama cijena vode za domaćinstva je 0,22 eura po kubiku, a za privredu 0,86. U Podgorici kubik vode za domaćinstva košta 40 centi, a za privredu 1,3 eura. U Bijelom Polju cijena vode za domaćinstva je 0,36 eura po kubiku, a privredu 1,26 eura. Na Žabljaku cijena vode za domaćinstva je 0,38 eura po kubiku, za privredu 1,56 eura. U Kolašinu se kubik za domaćinstva naplaćuje 0,49, za privredu 1,47 eura. U Mojkovicu cijena vode za domaćinstva je 0,35 eura po kubiku, a privredu 1,25 eura. U opštini Šavnik voda se isporučuje po najnižoj cijeni i ona iznosi 0,12 eura /m3 za fizička lica, odnosno u Andrijevici po 0,41 eura/m3 za pravna lica. Uporedne analize govore da je u Crnoj Gori, zajedno sa Hrvatskoj, najskuplja voda u ovom dijelu Evrope!
Crne prognoze o nestanku pijaće vode: U svijetu se daleko više vodi računa o vodi, gdje su gubici nekoliko puta manji. Ipak, nestašica pijaće vode biće jedan od najvećih svjetskih problema u budućnosti.
Prema procjenama stručnjaka UN-a, do 2025. godine dvije trećine čovječanstva osjetiće ozbiljan nedostatak vode. Procjene eksperata kažu da trenutno oko 1,1 milijarda ljudi nema stalni pristup pijaćoj vodi, da 2,5 milijarde nema obezbijeđene elementarne sanitarne uslove, a da više od pet miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje su uzrokovane zagađenom vodom.
Organizacija UN-a je prije petanestak godina proglasila 22. mart za Svjetski dan voda, s namjerom da istakne njenu važnost i ograničavajuću ulogu u razvoju. Stručnjaci upozoravaju da se bližimo vremenu kada će potreba za vodom premašiti raspoložive zalihe. Nakon toga, kako upozoravaju stručnjaci, mogu započeti borbe za pijaću vodu, a postoji čak i opasnost od ratova. Zbog toga se naši nadležni organi, ali i potrošači moraju što prije dozvati pameti i sa više odgovornosti koristiti naše vodne resurse.
Predrag ZEČEVIĆ
