Prof. Rade Ratković, dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam ocjenjuje da cijela zavrzlama oko Zakona o strancima pokazuje našu tradicionalnu neorganizovanost i nesinhronizaciju, te da je nesporno da se multiplikativni efekti od turizma mogu očekivati jedino ako se maksimalno oslanjamo na domaće resurse: kadrove, namirnice, proizvode, kulturnu ponudu, razne usluge, što mi, kako je dodao, poslovično ne činimo.
„Nema se dovoljno strpljenja ni da se kvalifikovano prodiskutuju pojedina zakonska riješenja prije njihovog usvajanja, nego se usvajanje forsira političkim pritiscima, pa kad odredbe ne mogu da zažive, onda se dijelimo na izdajnike i patriote. Nije to slučaj samo sa zakonima, već i sa mnogim razvojnim projektima. Amaterizam i političko društvo su potpuno potisnuli profesionalizam i ekonomsko društvo“, ocijenio je prof. Ratković u razgovoru za Portal Analitika.
On je mišljenja da turizam ne uživa stvarni prioritet kao privreda grana, što pokazuje dugogodišnja orijentacija na kratko-sezonska i siromašna turistička tržišta koja ne mogu osigurati zadovoljavajuću popunjenost, rentabilnost i stvarnu zapošljenost u turizmu.
„Kada se budemo, kao cijela destinacija, programski i akciono usmjerili ka najjačim zapadno-evropskim tržištima, to će biti jasan znak da se turizmu osigurava stvarni prioritet, a u interesu društva, države i turističkih preduzetnika i radnika, odnosno zapošljenika u turizmu“, mišljenja je sagovornik Portala Analitika.
ANALITIKA: Kako komentarišete radove po crnogorskim putevima, ali i u primorskim gradovima u vrijeme dok se zahuktava turistička sezona? Kako ova pojava utiče na turističku sezonu?
RATKOVIĆ: To, na žalost, postaje tradicija, što znači da preovlađuje, ili je mnogo jače, shvatanje da je građevinarstvo, ponajviše stambeno za tržište, značajnije od turizma. Da nije tako, stanovi za tržište se ne bi gradili, osim za stambene potrebe zapošljenih, a resursi bi se čuvali za gradnju hotela i sličnih sadržaja. Da turizam ne uživa stvarni prioritet, pokazuje dugogodišnja orijentacija na kratko-sezonska i siromašna turistička tržišta (regionalno, rusko, ukrajinsko…), koja ne mogu osigurati zadovoljavajuću popunjenost, rentabilnost i stvarnu zapošljenost u turizmu. Kada se budemo, kao cijela destinacija, programski i akciono usmjerili ka najjačim zapadno-evropskim tržištima, to će biti jasan znak da se turizmu osigurava stvarni prioritet, a u interesu društva, države i turističkih preduzetnika i radnika, odnosno zapošljenika u turizmu.
ANALITIKA: Koji je Vaš komentar na nedavna dešavanja a u vezi sa Zakonom o radu i zapošljavanju stranaca, kao i kasnijoj obustavi tog zakona? Kako je ovo uticalo i kako će uticati na ovu turističku sezonu?
RATKOVIĆ: To pokazuje našu tradicionalnu neorganizovanost i nesinhronizaciju. Nesporno je da se mogu očekivati multiplikativni efekti od turizma jedino ako se maksimalno oslanjamo na domaće resurse: kadrove, namirnice, proizvode, kulturnu ponudu, razne usluge…, što mi poslovično ne činimo. Da bi to činili, potrebna je adekvatna priprema, duža sezona i duže zapošljavanje radnika, bolje plate, bolja praktična edukacija, standardan kvalitet proizvoda, konkurentne cijene…, što mi, takođe po pravilu, ne činimo. Nema se dovoljno strpljenja ni da se kvalifikovano prodiskutuju pojedina zakonska riješenja prije njihovog usvajanja, nego se usvajanje forsira političkim pritiscima, pa kad odredbe ne mogu da zažive, onda se dijelimo na izdajnike i patriote. Nije to slučaj samo sa zakonima, već i sa mnogim razvojnim projektima. Amaterizam i političko društvo su potpuno potisnuli profesionalizam i ekonomsko društvo.
ANALITIKA: Po Vašem mišljenju kakva nas turistička sezona očekuje ove godine?
RATKOVIĆ: Ako se po jutru dan poznaje i ako još važi pravilo “kakva sjetva, takva žetva”, možemo očekivati nešto lošiju sezonu od prethodnih, koje se ne mogu ocijeniti dobrim u svjetlu rezultata, zbog hroničnih gubitaka u turizmu, niskog korišćenja kapaciteta, velike sive zone u sektoru smještaja… Svi bi bili srećni da ovo nije istina ali, ako se želimo popraviti i vratiti turizam na mjesto koje mu pripada, moramo istini smjelo pogledati u oči. Bez toga nema boljitka, a boljitak u turizmu je neophodan uslov ukupnog boljitka u crnogorskoj ekonomiji i društvu.
ANALITIKA: Što bi povoljno moglo da utiče na ovu sezonu? Na što bi zaposleni u turizmu trebalo da obrate pažnju?
RATKOVIĆ: Najveći dobitak bi bilo otrježnjenje i podizanje svijesti da se u razvoju turizma moramo vratiti dobroj strategiji iz važećeg Master plana iz 2008. godine, njegovoj marketing strategiji i dominantnoj orijentaciji na glavna emitivna tržišta Evrope: njemačko, britansko, skadinavsko, francusko, te praktičnoj edukaciji domaćih kadrovskih resursa, odnosno preduzetnika, menadžera i radnika i njihovoj stvarnoj motivaciji što podrazumijeva dugu sezonu i period plaćanja, učešće menadžera i zaposlenika u bruto profitu, stimulativne plate… Treba posebnu pažnju obratiti na korektne cijene i kvalitet servisa, kako bi povećanim servisnim duhom “kupili” potrošače za naredne sezone. Ako se desi široka promjena u svijesti turističkih poslenika na svim nivoima - državnom, preduzetničkom, menadžerskom i radničkom, ne treba sumnjati da će velike kvalitativne promjene u našem turizmu relativno brzo doći.
ANALITIKA: Što bi, sa druge strane, moglo negativno da utiče na ovu turističku sezonu? Kako to spriječiti?
RATKOVIĆ: Da se održi kontinuitet starih boljki: građevinski radovi u sezoni, buka, visoke cijene, neljubaznost… Više od svega prijeti opasnost da se postojeća svijest nemotivisanog samozadovoljstva betonira i armira i ostane konstanta, što bi bilo najvaća brana neophodnih promjena u našem turizmu.
ANALITIKA: Sa kojih područja, regionalnih i svjetskih, očekujete ove godine najviše turista?
RATKOVIĆ: Ostaće već uhodani tržišni miks: Rusija, Srbija, Republika Srpska, Ukrajina… I isto tako, uhodano nisko korišćenje kapaciteta i nerentabilno poslovanje ukupnog turističkog sektora.
Kristina ĆETKOVIĆ
