Nacionalini koordinator za NATO Vesko Garčević, ocijenio je u intervjuu za Portal Analitika da su protivnici NATO-a sada u defanzivi, jer ne mogu da odgovore na brojne činjenice koje se iznose vezano za benefite učlanjenja u Alijansu.
“Nekad se neistine puštaju da bi se zaplašila javnost. Nedavno sam čitao tekst da će Rusija i NATO da zarate za dvije do tri godine, i da ćemo se mi naći u rovovima proriv ruskih vojnika. Takve stvari su smišljene sa jednom namjerom - da se izazove panika i strah. Niko ko racionalno razmišlja, a mislim da građni razmišljaju svojom glavom, ne može da nasjedne na takve poruke. To mi govori o jednom sasvim drugom aspektu: da su protivnici NATO-a iscrpili svaki racionalni argument“, rekao je Garčević za Portal Analitika, govoreći o intenziviranju kampanje anti-NATO pokreta u Crnoj Gori.
On ističe da pristupanje NATO-u ne znači pogoršavanje odnosa sa Rusijom.
“Daću vam konkretan primjer iz vrlo bliske prošlosti: zašto je Rusija odlučila da ne ide na Južni tok, već da gasovod gradi preko Turske, koja je članica NATO-a? Zar ne bi bilo logično da zaobiđe Tursku, i da ide preko Srbije i BiH, kako je prvobitno planirano? U tom smislu ekonomija je neumoljiva i ovaj primjer najbolje pokazuje da li bi se pokvarili ekonomski odnosi sa Rusijom“, smatra Garčević.
ANALITIKA: Istraživanja agencija IPSOS i Damar pokazala su da 41, odnosno 42 odsto građana podržava ulazak Crne Gore u NATO, a spekuliše se da je ta podrška još veća i da doseže do 45 odsto. Očekujete li da će podrška pristupanju NATO-u i dalje rasti?
GARČEVIĆ: Oba istraživanja koja pominjete pokazala su trend rasta. Mislimo da će, kako se nastavlja naša kampanja koja ima različite aspekte i koja je usmjerena na različite segmente društva, podrška pristupanju NATO-u i dalje rasti. Koliko će ona da iznosi do kraja jula, teško mogu u ovom trenutku da kažem, ali očekujemo nastavak rasta.
ANALITIKA: Da li to što se približavamo datumu kad bi trebalo da dobijemo poziv za pristupanje NATO-u, ima uticaj na rast podrške?
GARČEVIĆ: Naše aktivnosti se intenziviraju i tako će biti sve do kraja ove godine. Na drugoj strani, na ponašanje i mišljenje naših građana sigurno utiče i to što je podrška koju dobijamo od NATO članica sve jasnija, konkretnija i vidljivija. To utiče na javno mnjenje, jer se perspektiva poziva pokazuje kao nešto što je realno i veoma moguće. Značajan pozitivni faktor je i to što javno mnjenje spoznaje koliko je tijesna veza između NATO i evropskih integracija.
ANALITIKA: Kažete da ste intenzivirali kampanju. Međutim, čini se da su i protivnici NATO-a u Crnoj Gori intenzivirali svoju kampanju. Plasiraju se priče da je premijer Đukanović tražio bombardovanje Murina, pa da će u Danilovgradu neka od članica NATO da stacionira vojnu bazu. Kako to komentarišete?
GARČEVIĆ: Mislim da je sada sasvim jasno da se radi o plasiranju neistina u oba slučaja. Priča koja se odnosi na predsjednika Vlade Mila Đukanovića, kao što smo i dokazali, potpuna je neistina. Mi smo sa našim partnerima u Velikoj Britaniji koji su posjedovali originalne snimke učestotvali u pripremi odgovora na priče o premijeru Đukanoviću. Potpuno je jasno da je originalna priča u dokumentarnom filmu krivotvorena i laž je prezentirana kao istina. Slično mogu da kažem i kad su u pitanju glasine o NATO bazi u Danilovgradu - to je čista izmišljotina. Neko je vidio da se kreči dio Kasarne "Milovan Šaranović" i spekulacije su počele. To su, međutim, samo redovne aktivnosti i nema govora da su Ministarstvo odbrane ili Vlada predvidjeli dodatna sredstva koja bi tamo bila ulagana. Bazu može da ima zemlja koja za to da sagasnost, a u ovom momentu nijedna nova članica NATO - ni Hrvatska, Slovanija, ni Albanija - nemaju bazu na svojoj teritoriji. Konkretnije, najveći dio zemalja članica NATO nema bazu na svojoj teritoriji.
ANALITIKA: Očigledno je da određeni centri forsiraju slične priče. Da li ste spremni za tu vrstu kampanje?
GARČEVIĆ: Naravno da smo spremni. Mislim da su protivnici NATO-a sada u defanzivi, a ne u ofazivi, jer ne mogu da odgovore na brojne činjenice koje iznosimo. Nekad se izmišljotine puštaju da bi se zaplašila javnost. Nedavno sam čitao tekst da će Rusija i NATO da zarate za dvije do tri godine i da ćemo se mi naći u rovovima protiv ruskih vojnika. Takve stvari su smišljene sa jednom namjerom- da se izazove panika i strah. Niko ko racionalno razmišlja ne može da nasjedne na takve poruke, a mislim da građani razmišljaju svojom glavom. To mi govori o jednom sasvim drugom aspektu: da su protivnici NATO-a iscrpili svaki racionalni argument. Pokret za neutralnost već mjesecima govori kako će da izađe sa konkretnom analizom koliko će Crnu Goru da košta neutralnost. Ta analiza i dalje nije dostupna javnosti. Približavamo se decembru, dobićemo poziv, a i dalje nećemo imati tu analizu koja je bila obećana još u aprilu.
ANALITIKA: Iracionalne priče plaše javno mnjenje, bez obzira da li su istinite. Javnost će vjerovati onome ko bolje plasira priču.
GARČEVIĆ: Mislim da se tu stvari mjenjaju. Mi se borimo tako što pričamo sa građanima na svakom mjestu na kojem je moguće. Mi upravo želimo da im predstavimo činjenice i argumente, da ih bolje informišemo, pa smo nedavno u Bijelom Polju imali debatu na koju su došli ljudi sa željom da se informišu o NATO-u. Naš ciljna grupa su, prije svega, neopredjeljeni ili neinformisani, kojima želimo da predočimo prednosti ulaska u NATO. Nastojimo da ukažemo da se u sistemu vrijednosti, koji predstavlja NATO, podjednako cijene oni koji misle drugačije. To čini glavnu razliku između tog i nekog drugog sistema. Neće vam letjeti glava zbog izražavanja svog mišljenja, niti će neko moći da zatvori vašu organizaciju jer promoviše drugačije ideje, jer je to stvar demokratske kulture. Takva demokratska kultura i standardi okosnica su sistema kome želimo da pripadamo.
ANALITIKA: Plašite li se nekih objektivnih argumenata koje bi protivnici NATO-a mogli da iznesu i koji bi mogli iz korijena da poljuljaju podršku javnog mnjenja?
GARČEVIĆ: Slušamo argumentaciju i onih koji su protiv članstva. Cijenimo mišljenje svih gradjana Crne Gore bez obzira da li su za ili protiv. Kada su u pitanju organizacije koje promovišu anti NATO kampanju, postavljam pitanje ima li argumenata koje oni već nijesu upotrebili? Njihove izjave su najčešće vezane za cijenu članstva, a tu su argumenti na našoj strani. Ukoliko stvarno želimo da budemo neutralni, a ne zemlja čiju će neutralnost garantovati Rusija, moramo da razvijamo svoju vojsku. A za to treba dosta novca: avioni, gradnja kasarni, obavezno služenje vojnog roka. Zaista, nema dovoljno argumenata koje mogu da se upotrebe, jer su naši kontraargumenti mnogo jači. Ono što moram naglasiti, a mislim da naša javnost nije dovoljno upoznata sa tim, jeste da vojna neutralnost ne znači i političku neutralnost. Čak iako nijeste članica nekog bezbjednosnog saveza, vi se morate politički svrstati. Sve neutralne članice EU sprovode politiku EU, i kada je u pitanju Rusija ili neke druge važne vanjsko-političke teme. Ne shvatam kako ne moze težiti da bude članica EU a da ne sprovodi njenu vanjsku i bezbjednosnu politiku. Vrijeme nesvrstavanja više ne postoji. Ili ste sa EU i utom pogledu politički ste veoma svrstani, ili ste protiv EU, a onda ste svrstani - zna se đe.
ANALITIKA: Znači li to da, ako postanemo članica NATO-a, odnosi sa Rusijom moraju da se pogoršaju?
GARČEVIĆ: Nedavno je upravo glavni urednik uticajnog ruskog dnevnika "Komersant" kazao da je u Rusiji preovladjujuće mišljenje da neće doći do pogoršanja odnosa. On je uzeo primjere raznih zemalja NATO koje su u veoma dobrim odnosima sa Rusijom. Daću vam konkretan primjer iz vrlo bliske prošlosti: zašto je Rusija odlučila da ne ide na Južni tok, već da gasovod gradi preko Turske, koja je članica NATO-a? Zar ne bi bilo logično da zaobiđe Tursku, i da ide preko Srbije i BiH, kako je prvobitno planirano. Umjesto toga, ruski gasovod će ići preko dvije članice NATO-a u treću članicu Alijanse. U tom smislu, ekonomija je neumoljiva i to najbolje pokazuje da li bi članstvom u NATO pokvarili odnose sa Rusijom.
Balša KNEŽEVIĆ
