Analitičari smatraju da je predlog zakona pozitivan iskorak u pravcu rješavanja problema loših kredita, ali da je veliko pitanje kako bi se sprovodio u praksi, odnosno koliko su banke spremne da sa dužnicima nađu neku vrstu kompromisa.
Prvi zakon u Jugoistočnoj Evropi: Ističući da na osnovu nezvaničnih podataka u Crnoj Gori ima između 30.000 i 40.000 građana koji nijesu u mogućnosti da uredno servisiraju obaveze prema bankama, predlagač zakona Andrija Popović ističe u izjavi Portalu Analitika da je akt usvojen na matičnom skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, ali da se neće naći na plenarnom zasjedanju parlamenta do kraja jula, prije odlaska na kolektivni godišnji odmor.
"Ovaj predlog zakona nije uvršten u dnevni red sjednice parlamenta koja je počela u srijedu, a imajući u vidu da imamo preko 40 tačaka dnevnog reda neizvjesno je da li ćemo završiti posao do kraja jula, u skladu sa planom. Predlog zakona o ličnom bankrotu potrošača je prvi zakon o ovoj osjetljivoj stvari koji se predlaže u regionu Jugoistočne Evrope i pripremili su ga finansijski eksperti Liberalne partije. Ovaj zakon su do sada usvojile članice Evropske unije, a od zemalja okruženja Slovenija (prije dvije godine) i Hrvatska (u februaru ove godine). Ako predlog zakona dobije podršku na plenumu Crna Gora će se u ovom segmentu ne samo uskladiti sa legislativom EU, već ćemo se i praktično svrstati u društvo najnaprednijih država koje su do sada usvojile slično zakonsko rešenje", kazao je Portalu Analitika predsjednik Liberalne partije i poslanik u Skupštini Crne Gore.
Bez izjašnjenja CBCG i Vlade: Predlogom zakona se, kako je pojasnio Popović, definišu opšta pravila o ličnom bankrotu građana, kao i uslovi za otvaranje ličnog stečajnog postupka. Prema predlogu zakona dužnik može sam da proglasi lični stečaj, što može da znači novi početak dužnika. Ovim se osoba koja proglasi lični bankrot podstiče da izmiruje dugove, a kompletna procedura se ubrzava što je i u interesu povjerilaca, odnosno onih kojima dužnik duguje novac. Da bi se pokrenuo postupak stečaja potrošač mora biti insolventan. U skladu sa zakonom, potrošač se smatra insolventnim ukoliko više od šest mjeseci ne može da izmiri prispjele obaveze koje prelaze sedmostruki iznos njegove plate, ili neke druge nadoknade koju prima. Ukoliko je potrošač nezaposlen, smatra se da je insolventan ukoliko je njegova obaveza veća od 2,5 hiljade eura.
"Zakon je koncipiran tako da će biti koristan i za prezaduđene građane i za povjerioce. Začuđujuće je da o predlogu zakona nemamo mišljenje regulatora Centralne banke, kao ni mišljenje Vlade, iako je predlog zakona bio u parlamentarnoj proceduri duže od 40 dnaa prije nego što se o njemu raspravljalo na Odboru za ekonomiju", naglasio je Popović.
Usvajanje predloga zakona o ličnom bankrotu potrošača podržava i bankarski ombudsman Halil Kalač, koji je ranije saopštio je da je podrška Odbora za ekonomiju zakonu dobar signal da se provjeri da li ima uslova za njegovo donošenje.
Jedino rješenje za opstanak dužnika: Ekonomski analitičar Siniša Lekić ocijenio je u izjavi Portalu Analitika da predloženi zakon o ličnom stečaju predstavlja pokušaj da se dužnici dovedu u položaj koji im omogućava normalno funkcionisanje, uz programiranu otplatu dugova po kreditima.
"Ovo je sigurno pomak za dužnike i, ukoliko ovaj zakon prođe skupštinski plenum i zaživi u realnom životu, doći će i do pomaka u odnosima dužnik- banka. Do sada su banke bile potpuno slijepe na teškoće koje dužnik ima. Naime, prezaduženi građanin je obično dužan u više banaka po različitim kreditima i međusobna komunikacija između banaka je bila potpuno isključena. Potrebno je bilo više saradnje između banaka da se pronađe optimalan način otplate duga. Očigledno da se sve banke nisu mogle istovremeno naplatiti i sve su htjele da se prve naplate, prije ostalih. Ne zaboravimo da je u vrijeme podizanja kredita i CBCG bila dosta neaktivna i da je tek u zadnjih par godina uvela praćenje ukupne zaduženosti. Tako sada svako, prije uzimanja kredita zna ukupnu zaduženost i tek nakon procjene ukupne zaduženosti može doći do novog kredita", naveo je Lekić.
On ističe da je predloženo rješenje ujedno i pomak u praćenju položaja dužnika, jer su mnogi dužnici, zbog zateznih kamata i nemogućnosti servisiranja obaveza, došli u položaj da je lični bankrot jedino pravo rješenje.
"Lični bankrot je jedini način da se dugovi vrate, a dužnik preživi. Nepotrebno je pominjati da se dugovi moraju vratiti, samo je dinamika otplate promjenjena i podešena u korist dužnika, uz precizno definisane rokove. Koliko će naše banke prihvatiti ovo rješenje ostaje da se vidi, no kako su do sada gledale na dužnike vjerujem da ovo nisu dobre vijesti za njih, a upravo je suprotno. Ovo je način da se banke naplate u potpunosti, uz nove rokove otplate. Dobar je potez banaka koji podrazumijeva refinansiranje svih kredita, uz manje kamate nego što su bile kada su se krediti uzimali. Ukoliko bi se visina kamata smanjivala tempom koji se radi u EU, tada bi obaveze dužnika bile podnošljivije i sigurno bi se lakše 'zatvarale' dospjele obaveze. No, prethodna politika visokih kamata očito je odgovarala bankama i sada je smanjenje kamata nešto što one teško prihvataju. Bolje je da prihvate nove refinansirajuće kredite sa kamatama na evropskom nivou i mnogi dužnici bi i prije primjene ovog zakona riješili svoja dugovanja", podvukao je Lekić.
Neizvjesna praktična primjena: On je naglasio da bi CBCG trebalo aktivnije da se uključi u ovaj problem i da bankarski sistem stavi u položaj koji će i dužnike tretirati kao klijente koji vraćaju dugove, a ne kao do sada na dužnike koji nemaju pravo na normalan život.
"Kako će primjena ovoga ići u praksi veliko je pitanje. Primjena će pokazati koliko je povjerilac spreman da u nekom novom kreditnom aranžmanu riješi nagomilane obaveze dužnika", zaključio je Lekić.
Predlog zakona o ličnom bankrotu potrošača će se, ukoliko na jesenjem zasjedanju dobije podršku poslanika, kao kompatibilan nadovezati na tzv. Podgorički model" sanacije problema loših kredita. Ako zaživi u praksi pomoći će ne samo dužnicima, već i bankama da iščiste bilanse i da konkretnije rješavaju problem loših kredita, koje su ranije izmještale u specijalizovane faktoring kompanije.
Siniša GORANOVIĆ
