Analitičar i konsultant za industriju Goran Đukanović, priča za Portal Analitika o razlozima istorijskog ali i neočekivanog pada cijene aluminijuma i bakra na svjetskom tržištu. On smatra da je pad povezan sa kineskom ekonomijom i da se niže cijene metala mogu očekivati u narednih nekoliko godina, što praktično znači da industriju metala čekaju teške godine.
“Jedino rješenje u ovoj situaciji je da kineska Vlada ograniči proizvodnju aluminijuma i izvoza iz Kine za bar tri miliona tona godišnje proizvodnje ili izvoza. U ovom trenutku nema najava za bilo kakvo smanjenje ni proizvodnje ni izvoza iz Kine. Jedna od opcija, koja će vjerovatno uskoro uslijediti u Evropskoj uniji i Sjevernoj Americi prije svih, je zaštita proizvođača uvođenjem uvozne takse na kineski aluminijum”, kazao je Đukanović u intervjuu za Portal Analitika.
ANALITIKA: Cijena aluminijuma početkom avgusta pala je ispod 1600 US$/t, na najniži nivo od juna 2009. i vremena velike svjetske ekonomske krize. U petak cijena je pala na svega 1557 US$/t. Zbog čega tako veliki pad, ako se uzme u obzir da analitičari nijesu predviđali pad cijene početkom godine?
ĐUKANOVIĆ: Pale su cijene svih metala i sirovina, nafte, energenata...Nekih metala drastično, kao u slučaju bakra i aluminijuma. Za razliku od svjetske ekonomeske krize 2008-2009, kada su glavne svjetske ekonomije zabilježile značajan pad, sada nije takav slučaj, pa je ovoliki i nagli pad cijena, u svakom slučaju, neočekivan i za najveće pesimiste. Naime, ekonomija SAD, polako ali sigurno, ulazi u fazu kada se očekuje rast kamatne stope u septembru, nakon niza pozitivnih pokazatelja tokom proteklih mjeseci, pa i godina, dok Evropska unija, sa izuzetkom Grčke, takođe bilježi minimalan ali pozitivan trend rasta. Ostaje Kina, koja i pored niza stumualtivnih mjera od početka godine i velikog pada cijena nafte (a Kina je najveći uvoznik nafte na svijetu), ne uspijeva da se vrati na, od investitora, očekivani trend rasta. To je dijelom iz razloga što Vlada te države pokušava da transformiše ekonomiju iz one podsticane državnim stimulansima u ekonomju zasnovanu na ponudi i potražnji, najjednostavnije rečeno. Kako na Kinu otpada oko polovina svjetske i potražnje i proizvodnje za aluminijumom i bakrom, onda ne čudi toliki uticaj tamošnjih ekonomskih dešavanja na cijene ova dva metala. Ako se tome doda da u uslovima viška aluminijuma na tržištu i drastičnog pada i cijene i premija, Kina i dalje nastavlja nesmanjenim intenziteom i da proizvodi i izvozi aluminijum, onda postaje jasno otkud toliki pad cijene, uprkos tome što svjetska ekonomija nije u krizi i bilježi rast. Nije baš jasno zašto Kina to radi, jer sa tolikim izvozom ne samo da ugrožava svjetske proizvođače primarnog aluminijuma, već i kineske proizvođače. Utisak je, kao u dobra stara socijalistička vremena, nije važno koliko košta i koliki se gubitak pravi, samo da je proizvodnja rekordna.To naravno neće moći dugo da traje, jer će fabrike i u Kini i u ostatku svijeta početi da se zatvaraju zbog gubitaka, prije ili posle, najvjerovatnije prije kraja godine, ali ni tada se neće riješiti problem u potpunosti jer će kineski proizvođači /izvoznici popuniti prazninu na tržištu, i ako je bude, usljed zatvaranja kapaciteta van Kine.
ANALITIKA: U ovakvim okolnostima koliko mogu potrajati niske cijene bijelog metala?
ĐUKANOVIĆ: Zato je moguće da potraje period nižih cijena, ne samo mjesecima nego nekoliko godina. Jedino rješenje u toj situaciji je da kineska Vlada ograniči proizvodnju aluminijuma i izvoza iz Kine za bar tri miliona tona godišnje proizvodnje ili izvoza. U ovom trenutku nema najava za bilo kakvo smanjenje ni proizvodnje ni izvoza iz Kine. Jedna od opcija, koja će vjerovatno uskoro uslijediti u Evropskoj uniji i Sjevernoj Americi, prije svih, je zaštita proizvođača uvođenjem uvozne takse na kineski aluminijum.
ANALITIKA: Da li je ovo dno ili cijena može da nastavi i dalje da pada?
ĐUKANOVIĆ: Poslužiću se izjavom jednog kolege analitičara: ove godine je pametan samo onaj ko ništa nije prognozirao. Ove godine nisam davao zvanične prognoze cijene u našim medijima, pa ne bih ni ovaj put. Uostalom, i da je bilo precizne prognoze, da je neko najavio ovaj pad, da li bi to išta promijenilo kada je KAP u pitanju? Da li bi nam što pomoglo? Ne bi. Sadašnja cijena aluminijuma je za oko 200 US$ niža od prosječne cijene proizvodnih troškova (tzv. cijene koštanja) proizvođača u svijetu. Teoretski, cijena bi mogla još da pada, i na 1300 US$/t, ali nije realno očekivati da će se to mirno posmatrati i da neće biti nikakve akcije, bilo od strane vlada država bilo od samih proizvođača. Gubici se prosto ne mogu gomilati u nedogled. Čim počnu fabrike da se zatvaraju i da se smanjuje proizvodnja, prije svega u Kini, cijena će krenuti na više.
ANALITIKA: Da li je tačan utisak da stanje u svjetskoj ekonomiji se ne održava realno na cijenu sirovina?
ĐUKANOVIĆ: Tako je. Ima još jedna zanimljiva činjenica vezano za sadašnje stanje na tržištu i uopšte u svjetskoj ekonomiji: utisak je da je stanje ekonomija ili nekog tržišta relativno i ne odražava se realno na cijene metala /sirovina. Primjera radi cijena bakra je sada niža nego što bi trebala da bude u datim tržišnim uslovima- ponude i potražnje. Ali, očekivanja investitora, posebno onih svrstanih u kategoriju špekulativnih, je u padu i oni se sada povlače iz metala, a što se odražava na pad cijena metala.
ANALITIKA: Da li je potražnja za aluminijumom u svijetu i dalje snažna ili je i ona pala uporedo sa padom cijene?
ĐUKANOVIĆ: Zanimljivo je da je potražnja i dalje velika, ove godine će rast iznositi oko 7 %,daleko više od svih drugih obojenih metala, dok je za neke segmente i proizvode, kao na primjer limovi za automobilsku industriju rast i do 20%, prije svega u Sjevernoj Americi. Ipak, proizvodnja je još veća i rast na godišnjem nivou je oko 11 % a opet najviše zahvaljući Kini. Kineski izvoz većinom aluminijumskih poluproizvoda do kraja godine će dostići 5 miliona tona. Za tu količinu, će biti smanjena potražnja za tim proizvodima od proizvođača van Kine, a samim tim i potražnja za primarnim i sekundarnim aluminijumom. Tako da će rast potražnje u svijetu van Kine ove godine iznositi između 2 i 3 odsto.
Nema sumnje da bi cijena aluminijuma bila znatno viša od sadašnje ako bi se eliminisao kineski izvoz. Ipak, ovakvo stanje odgovara krajnjim potrošačima, od Forda i Mercedesa, do Koka Kole, jer su im ulazni troškovi znatno niži nego prije par godina.
ANALITIKA: Da li bi ste željeli da prokomentarišete situaciju u KAP-u i njegovo poslovanje?
ĐUKANOVIĆ: Ne. Jedino to da, koliko imam informaciju, radnici rade već pune dvije godine, dakle od proglašenja bankrota, bez prava na godišnji odmor!?
Nije mi poznato da bilo gdje u svijetu postoji takav slučaj, ne samo u aluminijumskoj industriji. A to su uslovi i atmosfera kada je povećan rizik od nezgoda i povreda na radu, a što je povezano sa stresom i psihičkom iscrpljenošću. Nije bitno da li je po zakonu (o stečaju) ili nije, na kraju krajeva, jednostavno nije humano.
ANALITIKA: Nedavno vas je citirao Wall Street Journal, šta ste izjavili?
ĐUKANOVIĆ: Prenijeli su upravo moju izjavu o očekivanom višku aluminijuma na tržištu ove godine od čak tri miliona tona, što je znatno više od svih poznatih prognoza za ovu godinu. I to da bi kineska vlada trebala da razmotri ograničenje izvoza i /ili smanjenje proizvodnje jer izvozom nisu ugroženi samo proizvođači van Kine, usljed niske cijene aluminijuma, već i kineski. Tu izjavu je prenijelo većina kineskih medija i ako se slučajno desi da u narednih mjesec-dva kineska vlada donese uredbu o ograničenju izvoza (recimo uvede izvoznu taksu), naravno da ću misliti da sam ja doprinio takvoj odluci, pored ostalih.
ANALITIKA: Od nedavno se potpisujete kao analitičar i konsultant za industriju, što je uzrok promjene?
ĐUKANOVIĆ: Odavno radim ovaj posao i prepoznaljiv sam pod imenom analitičara tržišta aluminijuma, što je i dalje moja primarna djelatnost, a to sam radio dok sam bio zaposlen u KAP-u. Ipak, moja oblast rada i angažmana je znatno šira, kao na primjer oblast primjene aluminijuma i čelika u automobilskoj industriji, tehničkim karakteristikama, prednostima i manama, a o čemu sam imao prezentacije i na konferenciji u Bahreinu prošle godine i u Italiji, u Ferari centru krajem marta. Moji angažmani i iskustva uključuju i pitanja vezana za električnu energiju prije svega u oblasti aluminijumske industrije ali i drugih. Napokon, nedavno sam potpisao konsultantski ugovor sa jednom od vodećih svjetskih konsultantskih kompanija iz oblasti industrije za široku oblast djelovanja, a ja ću pokrivati područje Balkana.
Predrag ZEČEVIĆ
