Član predsjedništva DF-a Milan Knežević, kazao je u razgovoru za Portal Analitika da je Demokratski front jasno saopštio da će podržati inicijativu Alekse Bečića, ako lider Demokrata obezbjedi preostale poslanike neophodne za pad Đukanovićeve Vlade.
„Demokratski front je jasno saopštio da će podržati inicijativu Alekse Bečića, ako on, osim 16 poslanika DF – a koji su bili nesporni, obezbijedi i 25 poslanika ostalih parlamentarnih stranka neophodnih za pad Đukanovićeve Vlade. Nakon što je SDP i zvanično potvrdio ono što je znala čitava Crna Gora, da neće rušiti Đukanovićevu vladu, i da neće podržati inicijativu Demokrata, opozicija bi izvršila politički harakiri da je i pored ovih činjenica pristala da raspravlja o inicijativi koja bi jedino rezultirala opstankom Vlade Mila Đukanovića“, rekao je Knežević za Portal Analitika.
Lider DNP-a je naglasio da kako se približava 27. septembar, postaje „gotovo tragikomično da određeni opozicioni subjekti javno ili polujavno, umjesto pridruživanja DF – u, najavljuju pridruživanje DPS – u ili SDP – u“.
„Mnoge kolege iz opozicije nakon naše odluke da organizujemo proteste 27. septembra su krenule u agresivnu i neobjašnjivu kampanju protiv protesta da bi im i sam Đukanović pozavidio na energičnosti i upornosti. Da podsjetim, repertoar ove kampanje išao je od toga da planiramo prolivanje krvi i rušenje ustavnog poretka, do toga da u stvari želimo da ugušimo sistemsku opoziciju koja je spremna da kroz projektnu saradnju razvija odnose sa DPS – om“, rekao je Knežević.
Govoreći o neformalnom razgovoru lidera SNP-a Srđana Milića i novinarke RTCG-a koji je dospio u javnost, Knežević ističe da je to samo mali dio iz „repertoara političke prevrtljivosti lidera SNP“.
„Srđan Milić je u svom nemontiranom ali jedinom istinitom intervjuu u svojoj političkoj karijeri, još jednom, potvrdio da smo bili u pravu što smo 2012. godine napustili SNP. Iako ne odobravam način na koji je nemontirani materijal dospio u javnost, moram primijetiti da je crnogorska javnost vidjela samo mali dio iz repertoara političke prevrtljivosti lidera SNP – a“ rekao je Knežević.
ANALITIKA: Demokrate su na nedavnoj konferenciji za medije poručili da je odbijanje poslanika DF-a (takođe i SNP-a i Pozitivne) da potpišu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi „istorijski fenomen koji nije poznat u teoriji i praksi“. Zašto DF nije potpisao Bečićevu inicijativu i da li to znači da ste protiv izglasavanja nepovjerenja Vladi Mila Đukanovića?KNEŽEVIĆ: Demokratski front je jasno saopštio da će podržati inicijativu Alekse Bečića ako on osim 16 poslanika DF – a koji su bili nesporni, obezbijedi i 25 poslanika ostalih parlamentarnih stranka neophodnih za pad Đukanovićeve vlade. Nakon što je SDP i zvanično potvrdio ono što je znala čitava Crna Gora, da neće rušiti Đukanovićevu vladu, i da neće podržati inicijativu Demokrata, opozicija bi izvršila politički harakiri da je i pored ovih činjenica pristala da raspravlja o inicijativi koja bi jedino rezultirala opstankom Vlade Mila Đukanovića. Smatram da bi sintagmu „istorijski fenomen“ trebalo izbjegavati u politici, posebno ako vam se ona vrati kao bumerang. Jer bi određenim fenomenom mogli nazvati i inicijativu o nepovjerenju Vladi koju podnosi nedavno formirana vanparlamentarna stranka, bez prethodnih konsultacija sa mogućim potpisnicima - parlamentarnim strankama, a znajući od početka da ne postoji dovoljan broj poslanika za njen uspjeh. Na ovaj način je Đukanovićeva vlada (ne)namjerno osnažena, Krivokapić djelimično rehabilitovan u očima DPS – a, a za krivca se proglašava DF koji je prvi upozorio da će SDP i ovog puta istrgovati sa Đukanovićem na račun nerealnih ambicija- koje dolaze iz odredjenih opozicionih krugova.
ANALITIKA: DF je zakazao proteste za 27. septembar ali mnoge kolege iz opozicije zamjeraju čelnicima DF-a zbog teških optužbi na njihov račun. Demokrate su i javno kazale da protesti koji su zakazani za septembar ne predstavljaju proteste opozicije, "već promotivne skupove DF-a koji su im potrebni radi interne rehabilitacije“. S obzirom na takvu atmosferu unutar opozicije, da li očekujete da protesti uspiju? Što podrazumijevate pod uspjehom protesta?
KNEŽEVIĆ: Mnoge kolege iz opozicije nakon naše odluke da organizujemo proteste 27. septembra su krenule u agresivnu i neobjašnjivu kampanju protiv protesta da bi im i sam Đukanović pozavidio na energičnosti i upornosti. Da podsjetim, repertoar ove kampanje išao je od toga da planiramo prolivanje krvi i rušenje ustavnog poretka, do toga da u stvari želimo da ugušimo sistemsku opoziciju koja je spremna da kroz projektnu saradnju razvija odnose sa DPS – om. Javni poziv da se pridruže protestima je upućen svima u opoziciji ali na čistim opozicionim osnovama. Kako se približava 27. septembar, postaje gotovo tragikomično da određeni opozicioni subjekti javno ili polujavno, umjesto pridruživanja DF – u, najavljuju pridruživanje DPS – u ili SDP – u. Ovakvoj “opoziciji” nije mjesto na protestima, jer bi oni već prvog dana prebjegli u Đukanovićev i Krivokapićev tabor sabotirajući narodni protest i one koji su ih izabrali da budu protiv režima a ne protiv opozicije. Što se tiče uspjeha protesta, pod njima podrazumijevam stvaranje uslova za održavanje fer i demokratskih izbora koji će eliministati svaki vid zloupotrebe državnih resursa, crnih fondova, sprege tajkuna i organizovanog kriminala sa režimom, i ostalih anomalija koje su obilježile period crnogorskog višestranačja.
ANALITIKA: Da li mislite da posle protesta može doći do konsolidacije opozicije i do smjene vlasti? Da li, nakon svega, možete računati na podršku SDP-a kada je u pitanju smjena vlasti s obzirom da su izgubili skoro sva ministarska mjesta nakon raskola u stranci?KNEŽEVIĆ: DF ne organizuje proteste zbog konsolidacije u opoziciji, već neophodnosti demokratske tranzicije koja bi vratila povjerenje u institucije sistema, što predstavlja preduslov za stvaranje povoljnijeg socioekonomskog ambijenta, koji bi rezultirao izlaskom iz krize u kojoj se nalazi crnogorsko društvo. Što se tiče SDP – a, moj utisak je da će ova partija biti u Vladi sa Đukanovićem sve dok imaju i jednu čistačicu u Kajakaškom savezu Crne Gore. Zato samo protesti mogu donijeti i ubrzati demokratske procese koje neće moći zaustaviti ni Đukanović ni Krivokapić.
ANALITIKA: U skupštinsku proceduru je uvršten Predlog rezolucije o podršci integraciji Crne Gore u NATO. Da li mislite da je to pripremanje terena da se o eventualnom ulasaku u NATO odluči u Skupštini? Da li bi odluku o pristupanju NATO-u trebalo donijeti u Skupštini ili o tome treba da odluče građani na referendumu?
KNEŽEVIĆ: Rasprava o NATO rezoluciji predstavlja jedan od posljednjih pokušaja režima da kroz fiktivnu većinu u Skupštini pokuša dobiti pozivnicu. Odluku o eventualnom učlanjenju Crne Gore u NATO isključivo treba donijeti na fer i demokratski organizovanom referendumu. Svaki pokušaj izbjegavanja narodne volje i nasilno donošenje odluke u Skupštini dodatno bi destabilizovao ionako krhke društveno političke prilike, što bi za posljedicu moglo imati da neka buduća skupštinska većina donese odluku o izlasku Crne Gore iz NATO – a. Ovo nije prijetnja već društveno politička realnost koju jedino možemo relaksirati dogovorom o raspisivanju fer i demokratskog referenduma koji bi zaustavio narastajuće tenzije.
ANALITIKA: Kako mislite da će se ostale opozicione stranke postaviti prema Predlogu rezolucije?
KNEŽEVIĆ: U ovom trenutku su neupitne dvije činjenice: da je većina gradjana protiv učlanjenja Crne Gore u NATO, i da su od političkih partija jedino DNP i NOVA javno saopštile stav da su protiv ulaska Crne Gore u NATO savez. Ostali politički subjekti su ili za učlanjenje, ili se ne izjašnjavaju oko ovog pitanja, što direktno ide u korist režimske NATO kampanje. Ipak postoji i “međustav” koji je patentirao Srđan Milić, a to je da je on intimno za NATO, SNP je protiv, a da bi on bio najsrećniji da se odluka donese, tako da on ne mora da se izjasni, ali u svakom slučaju neće ni da smeta. Da ne bude zabune, nemam ništa protiv opozicionih partija koje su za NATO, ali nikako ne mogu da razumijem odredjene političke subjekte čiji je jedini stav po ovom pitanju da nemaju stav. Ne mogu ni da zamislim kako bi koristeći ovu analogiju, pojedinci nastavili da nemaju stav ako bi se našli u situaciji da donose važne odluke od interesa za državu. Valjda je saopštavanje jasnih stavova naša obaveza pred gradjanima koji su nas birali, ili se možda nalazimo u fazi političke postmoderne kad je nepotrebno imati stav, posebno ako vam ga drugi mogu formirati.
ANALITIKA: Da li hapšenja u Budvi možemo okarakterisati kao ozbiljnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala ili je u pitanju marketinški trik pred očekivani poziv za pristupanje NATO-u?
KNEŽEVIĆ: Hapšenja u Budvi ne predstavljaju nikakvu spektakularnu novinu, jer su akteri ove crnogorske sapunice posljednjih godina više bili u Spužu nego u Budvi. Jedina (ne)očekivana novost je status svjedoka saradnika koji je dobio bivši gradonačelnik Rajko Kuljača. Tako je od strane VDT – a jasno potvrđeno da se glavni nalogodavci u slučajevima Jaz i TQ Plaza još uvijek nalaze na slobodi. Zato smatram da bi borbu protiv korupcije na visokom nivou trebalo voditi ne zbog NATO – a već zbog Crne Gore, jer ako ovo radimo zbog NATO – a, a čini mi se da radimo, borba će prestati onog trenutka kad budemo ili ne budemo dobili pozivnicu.
ANALITIKA: Da li ćete nakon protesta 27. septembra razgovarati o mogućem kandidatu za lidera DF i da li je moguće da na tu poziciju dođe bivši ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević?
KNEŽEVIĆ: Predsjedništvo DNP – a je na svojoj posljednjoj sjednici usvojilo i zaključak da se nakon uspješno realizovanih protesta pokrene inicijativa na Predsjedništvu DF - a o izboru novog predsjednika našeg saveza. Pošto se radi o savezu političkih subjekata, vanstrančkih ličnosti i udruženja, koji je i dalje najjači i najorganizovaniji opozicioni subjekt, ovom pitanju treba pristupiti odgovorno i u interesu 80.000 crnogorskih građana koji su nam ukazali povjerenje na izborima 2012. godine. Upravo zbog ozbiljnosti trenutka, i naših priprema za proteste, ne bih posebno analizirao ovu mogućnost, osim što ću se saglasiti sa stavovima mojih kolega iz Predsjednistva DF- a da bi Andrija Jovićević, kojeg pamtim i iz vremena referendumske kampanje, mogao predstavljati pravo rešenje.
ANALITIKA: Kako komentarišete to što je nemontirani materijal razgovora predsjednika SNP-a Srđana Milića i novinarke RTCG-a dospio u javnost i da li su Vas iznenadili stavovi lidera Vaše bivše stranke?
KNEŽEVIĆ: Srđan Milić je u svom nemontiranom ali jedinom istinitom intervjuu u svojoj političkoj karijeri, još jednom, potvrdio da smo bili u pravu što smo 2012. godine napustili SNP. Iako ne odobravam način na koji je nemontirani materijal dospio u javnost, moram primijetiti da je crnogorska javnost vidjela samo mali dio iz repertoara političke prevrtljivosti lidera SNP – a. Biti predsjednik partije čije časno opoziciono članstvo se protivi saradnji sa DPS – om, a hvaliti se perfektnom saradnjom sa ovom partijom, može samo Srđan Milić. Kao što samo Srđan Milić može izjaviti da su svi protiv protesta jer su oni osudjeni na neuspjeh, ali da će on procijeniti zbog sopstvenog interesa da li, kad i kako da se priključi. Što se tiče DNP –a Srđan Milić je potrošio i posljednji bonus da se priključi protestima, jer mi želimo da protesti uspiju. A ovako bi na proteste ako im se priključi Milić, bili u obavezi da zovemo i Mila Đukanovića, pošto njih dvojica imaju perfektnu saradnju. Ipak, moram primijetiti da unutar SNP-a postoji jedan broj visokih funkcionera koji ne podržavaju Milićevu politiku i pokušavaju od nje napraviti otklon. Časnom članstvu i glasačima SNP - a koji takođe ne dijele DPS stavove svog lidera želim dobrodošlicu, jer je njihovo mjesto zajedno sa nama, u prvim opozicionim redovima gdje su uvijek i bili.
Balša KNEŽEVIĆ
