Piše: Bratislav PEJAKOVIĆ
Već četrdesetak godina se vodi polemika o doprinosu bankarskog sistema privrednom razvoju i da li će se uloga banaka vremenom značajno smanjiti. U dijelu kreditiranja, teško može da se nađe posrednik koji može efikasnije vršiti alokaciju odložene potrošnje i da je voljan plasirati sredstva na recimo 20 godina i duže, što banke rade.
U dijelu plaćanja, scenario pada uloge banaka može doći ukoliko posrednik omogući efikasnije, jeftinije i pristupačnije plaćanje, gdje su telekomunikacione kompanije već pronašle interes, ali u koopreraciji sa bankama. Bilo je veći broj pokušaja velikih trgovačkih, osiguravajućih kuća i telekomunikacionih kompanija u razvijenim zemljama koje nijesu osvojile bankarski posao kako su smatrali da mogu. Pokušaji su bili kroz kreditiranja klijenata, investiciono bankarstvo, prikupljanju depozita do udijela u kartičarstvu i platnom prometu.
Najkraće rečeno, odustali su od samostalnih djelovanja, kao npr. Marks and Spencer plc. Great Britain, Kider Pibody, General Elektric Capital u SAD-u itd. Poslovanje u dijelu prikupljanja depozita, garancijskih poslova, praćenje velikih infrastrukturnih projekata, kreditiranja, praktikovanje finansijskih tehnika i tehnologija poslovanja, procjene rizika, raspoloživih informacija kako o prometu samog klijenta tako i prioritetima ekonomskih kretanja, umanjenje rizika kroz pool portfolija itd. teško da može parirati se bankama. Naravno, dobre i manje dobre banke definišu ljudi i njihove reference kao uposlenika.
Kakve su banke u Crnoj Gori: Komentari o bankama i bankarima u razvijenim zemljama i samoj Crnoj Gori ne mogu biti u istoj ravni iz više razloga, a prevashodno u stepenu razvijenosti privrede, a time i banaka, proizvoda i usluga koje pružaju, a posebno efikasnosti pravne infrastrukture u naplati. Kvartalni izvještaj CBCG ukazuje da je na kraju maja 2015.god. od strane banaka u Crnoj Gori plasirano 2,40 milijarde eura, a depoziti u bankama da su iznosili 2,37 milijardi eura. Dakle, depoziti su uposleni na nivou sistema i u ovom izdvojenom segmentu ne može biti zamjerke. Kolaterali za plasmane, da li su procjenjeni na 1,6 ili na 8,6 milijardi eura su bitni sa aspekta utrživosti i ukoliko su naplativi plasmani svi su zadovoljni, ali postojeći nivo nenaplativih plasmana, srukture kolaterala i stanje dužnika daje prostor za laička tumačenja gdje se najčešće prave greške, a priča je kompleksna uz naglašavanje plitkosti tržišta, potražnje i deflatornih kretanja.
Da li su visoke kamate: Kada se govori o kamatama na plasmane moramo biti svjesni i troškova koje banke imaju, jer kamata nije čist prihod banke. Trošak je plaćanja kamate na depozite privrede i stanovništva, izdvaja se obavezna rezerva koja smanjuje obim sredstava za plasmane, plaća se premija osiguranja agenciji za osiguranje depozita, troškovi kapitala pozajmljenog od drugih finansijskih organizacija, procjena i preuzimanje rizika, premije osiguranja za ino zaduženja, porezi i naravno operativni troškovi, gdje je trošak i iznos nenaplativih potraživanja, što sve (mimo kapitala) treba da se pokrije iz marže (spread) između plaćenih depozita i plasiranih sredstava.Uloga OECD-a u cijeni novca: Cijena novca za države bitno se determiniše ocjenom OECD-a koja ocjenjuje rizike plasmana pojedinim zemljama. Skala ima 7 nivoa, a koliko god mi smatrali da smo dobri ova organizacija propisuje visoke premije osiguranja plasmana firmama u Crnoj Gori. Ne zaboravimo da su do skoro kamate na depozite stanovništva u CG bile i preko 8% p.a. gdje plasmani nisu mogli biti ispod 12% p.a. Osnov za smanjenje kamata na plasmane jeste smanjenje kamata na depozite koje su unazad devet mjeseci pale i kreću se od 1,70 % p.a. do 4,5% p.a. (godišnje) gdje je prosjek na nivou sistema kod fizičkih lica oko 2,55% p.a. a za pravna lica oko 1,88% p.a. što je već primjetno u smanjenju kamata kako kratkoročnih tako i dugoročnih plasmana, kao posledica tržišnih kretanja, a ne administrativnih odrednica.
Možemo se složiti da je za crnogorsko tržište puno banaka i malo bankara, ali svi se nadamo da će se vremenom napraviti kvalitetna selekcija koja će i definisati dalji napredak. Bez struke i investicija nema napretka.
(Autor ima iskustvo rada u NBJ, CBCG, Svjetskoj banci i komercijalnim bankama)
