Piše: Stevo MUK
Država iz budžeta (od novca poreskih obveznika tj. građana) nabavlja robe i usluge potrebne za funkcionisanje administrativnog aparata, realizaciju javnih politika i (uključujući) infrastrukturne i razvojne projekte. Među onima koji su obavezni da troše u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama su državni organi, organi lokalne samouprave, kao i drugi koji su finasnirani iz javnih izvora ili u kojima država ili opštine imaju većinsko upravljanje. Ciklus javnih nabavki uključuje više faza: planiranje, sprovođenje tendera, izbor ponuđača i ugovaranje, realizaciju, nadzor i reviziju ugovora.
Šta kaže zakon: Nabavljalo se i ranije, ali je prvi Zakon o javnim nabavkama usvojen 2001. godine. Od tada do danas mijenjan je više puta, od kojih su poslednje izmjene iz 2014. godine. Zakon o javnim nabavkama uređuje uslove, način i postupak nabavke roba, usluga i ustupanja izvođenja radova, zaštita prava u postupcima javnih nabavki i druga pitanja od značaja za javne nabavke.
Postupci javnih nabavki su otvoreni, ograničeni, pregovarački postupak sa i bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, konkurs, šoping i neposredni sporazum. Dok je otvoreni postupak najtransparentniji i najkonkurentniji, pa samim tim i najmanje rizičan za korupciju, obratno stvari stoje sa neposrednim sporazumom koji se tretira kao izuzetak do najviše deset posto budžeta za javne nabavke potrošenog prethodne godine.
Svaki naručilac (obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama kojih je u ovoj godini 644) mora imati posebnog službenika za javne nabavke, naročito obučenog i sertifikovanog za ove poslove, koji može biti uključen u sastav tenderske, odnosno komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda.
Postoje dva kriterijuma za ocjenu ponuda, jedan kod kojeg se gleda isključivo najniža cijena i drugi nazvan ekonomski najbolja ponuda koji osim cijene sagledava još jedanaest elemenata. (npr. kvalitet robe, rok isporuke, zaštitu životne sredine, itd)
Kakva su prava ponuđača: Prava ponuđača su višestruko zaštićena, pa tako ukoliko je neki ponuđač nezadovoljan može uložiti prigovor naručiocu u svakoj fazi postupka, a takođe može podnijeti žalbu Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, posebnom vansudskom žalbenom tijelu. Nadalje, ukoliko nije zadovoljan odlukom ove Komisije može se obratiti tužbom Upravnom sudu.
Opšti principi koji regulišu oblast javnih nabavki potiču iz zaključenih ugovora i sudske prakse Evropskog suda pravde. Javne nabavke počivaju na načelima transparentnosti, jednakosti, konkurentnosti i nediskriminacije.
Smatra se kako usklađivanje državnih sistema javnih nabavki zemalja članica Evropske unije (EU) predstavlja jedan od najbitnijih instrumenata za postojanje internog tržišta i uklanjanje prepreka za slobodnu trgovinu unutar EU. Takođe, reformom propisa EU o javnim nabavkama predviđeno je i intenzivnije korišćenje javnih nabavki kao instrumenta za promociju održivog razvoja, pa se uvode obaveze poštovanja visokih socijalnih i ekoloških kriterijuma, kao i povećanje dostupnosti javnih nabavki za mala i srednja preduzeća.
O javnim nabavkama se kod nas brine niz institucija, Ministarstvo finansija na nivou razvoja politike, Uprava za javne nabavke koja sprovodi Zakon i pruža stručnu pomoć i savjete naručiocima, obveznici primjene Zakona kroz svoje službe ili službenike za javne nabavke, Državna komisija ima u nadležnosti kontrolu po žalbama, Uprava za inspekcijske poslove kontroliše postupke i ugovore o nabavkama.
Harmonizovanje oblasti koncesija poseban izazov: Vlada Crne Gora priznaje da nas tokom pregovora u ovom poglavlju, očekuje prije svega, harmonizovanje oblasti koncesija, što će predstavljati poseban izazov. Crna Gora je poglavlje 5, koje se odnosi na javne nabavke, otvorila u decembru 2013. godine. Izvještaj (tzv. screening) o analitičkom pregledu usklađenosti propisa u oblasti javnih nabavki u odnosu na pravne propise EU, ocijenio je da je ono u velikoj mjeri usklađeno, ali i da će ključni izazov biti jačanje kapaciteta za primjenu i sprovođenje na svim nivoima. U istom dokumentu se kaže kako posebnu pažnju treba posvetiti borbi protiv korupcije i mogućih sukoba interesa kroz mjere, kao što su: povećanje transparentnosti, poštovanje jasnih procedura i dobrog funkcionisanja sistema pravne zaštite. Ovdje se vidi jasna veza ovog poglavlja i onog mnogo poznatijeg koje se bavi antikorupcijskim mjerama i nosi oznaku 23 Pravosuđe i temeljna prava. Međutim, Crna Gora se ne može pohvaliti dovoljnim brojem, naročito ne bitnih, slučajeva razotkrivanja korupcije u javnim nabavkama. Iako je nešto više od milijardu eura potrošeno na javne nabavke u posljednjih 15 godina, teško je pronaći makar jedan slučaj pravosnažne presude za korupciju u ovoj oblasti.
Potrebno je pomiriti dva principa: zakonitost i efikasnost. Zakonitost nije jača strana našeg sistema javnih nabavki, pa se često dovodi u pitanje i efikasnost naročito onda kad nabavka pojedinih roba postane hitna za građane i naročito pacijente u sektoru zdravstva.
Među ponuđačima prisutni su primjeri neispunjavanja obaveza u skladu sa obećanim rokovima i kvalitetom. Mora se priznati i da se i naručioci često pokazuju kao neodgovorni, naročito jer kasne sa plaćanjima.Propisi Evropske unije u oblasti javnih nabavki će se ubuduće mijenjati, a Crna Gora će morati da svoje zakonodavstvo usaglašava sa ovim promjenama.Takođe, moraćemo da tražimo sopstvena najbolja rješenja koja će važiti za nabavke ispod vrijednosti za koje se obavezno sprovode propisi usklađeni sa propisima EU.
Otpočela izrada Metodologije rizika: U okviru realizacije akcionog plana za poglavlje 23 započela je još prije dvije godine izrada Metodologije analize rizika i ranog otkrivanja koruptivnih radnji. Ova Metodologija kada bude dostupna, može biti od pomoći inspekcijskim i drugim organima zaduženim za kontrolu zakonitosti i borbu protiv korupcije.
Centralizacija javnih nabavki jedno je od važnih pitanja i dilema, a uglavnom pretpostavlja smanjenje broja naručilaca i specijalizaciju službi za javne nabavke u manjem broju organa. Broj naručilaca je 644, a jedan broj njih delegira posao javnih nabavki drugim organima (ovo je npr. slučaj ”kod organa u sastavu”). Za očekivati je da, uzimajući u obzir neka pozitivna iskustva, centralizacija bude sprovedena i kroz institucionalizaciju centralnog(ih) tijela za nabavku nekih roba, poput nabavke kancelarijskog materijala na nivou organa državne uprave, ili npr. medicinskog potrošnog materijala za zdravstvene ustanove.
Posljednje izmjene Zakona o javnim nabavkama koje su stupile na snagu u maju 2015. godine uskladile su naše propise sa EU direktivama o javnim nabavkama iz oblasti vodoprivrede, energetike, saobraćaja i poštanskog saobraćaja i odbrane i bezbjednosti. U toku je priprema i nove Strategije razvoja sistema javnih nabavki za narednih pet godina (2015-2020).
Iako je veliki dio posla na formalnom usklađivanju našeg zakonodavstva sa propisima EU završen, ostaje praktični dio posla - puna i dosljedna primjena, sa naglaskom na borbu protiv korupcije.
(Autor je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa)
