U tržišnoj privredi nije posao državnih organa, a još manje političkih partija, da se bave investicionim aktivnostima. Igrači na tržištu treba da budu privredni subjekti, jednako kao i fudbalski timovi na stadionu. Naopako bi bilo da sudije i delegati, uprave klubova i publika ulijeću na stadione i razvijaju igru, kao što je naopako da državne institucije vode investicione tendere, naručuju privredne projekte, biraju investitore, vrše eksproprijaciju privatnog vlasništva za račun obećanih investitora... Partije treba da se bave svojim programima i glasačima, a država makroekonomskim upravljanjem. Investicijama i biznisom treba da se bavi preduzetnički sektor, poručio je dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam prof. dr Rade Ratković u intervjuu za Portal Analitika.
On je istakao da država, poput FIFA-e u fudbalu, treba da propiše pravila, donosi državne strategije, prostorne planove i mjere turističke politike, a da se privredni subjekti, po tim pravilima, takmiče jednako kao fudbalski timovi, "dok sudije i delegati, a u ekonomiji institucije, bdiju nad poštovanjem pravila".
Ratković je podvukao da je za značajan produžetak sezone neophodan povratak na emitivna tržišta zapadnoevropskih država, na kojima smo trenutno, za razliku od ostalih turističkih zemalja Mediterana, samo simbolično zastupljeni.
ANALITIKA: Kako komentarišete što smo ove sezone imali rekordnu posjetu, ali su ipak ostvareni prihodi manji nego 2013. godine? Zašto gosti manje troše nego prethodnih godina?
RATKOVIĆ: Stvarni prihodi se još ne znaju, jer se bilansiranje vrši tek početkom naredne godine. Bilansi 2013. godine, odnosno zbirni račun uspjeha turizma Crne Gore, je pokazivao proknjiženi prihod od oko 220 miliona eura, a gubitak oko 94 miliona, dok se stanje u 2014. godini popravilo (prihod 251 milion eura, a gubici oko 13 miliona). Kako će biti 2015. vidjećemo, ali tek u drugoj polovini naredne godine, kada se završi zbrajanje bilansa.
O manjoj potrošnji turista svjedoče ugostitelji. Cijene osnovnih usluga su značajno smanjene, a gosti iz regiona i Rusije, koji čine preko 60 odsto našeg prometa, su sve siromašniji.
ANALITIKA: Po vašem mišljenju, da li je rekordna posjeta ostvarena zahvaljujući boljoj pripremi turističke sezone, ili povoljnim meteorološkim prilikama pošto smo imali izrazito vrele dane u julu i avgustu?
RATKOVIĆ: Mislim da nam je lijepo vrijeme bilo najbolji saveznik. Pripreme su urađene slično kao ranijih godina. Građevinska sezona se jednako otegla i ove godine. Nije se desila nova prodajna politika, niti se preduzela odlučnija akcija za penetraciju na najjača emitivna tržišta Evrope. Sezona je i dalje prekratka, a naša postojeća tržišta ne mogu generisati optimalnu popunjenost kapaciteta i rentabilitet. Nužne su promjene.
ANALITIKA: Kako objašnjavate blagi rast dolazaka gostiju sa ruskog tržišta, iako je ruskim državnim službenicima, zbog sankcija EU, sugerisano da odmor provedu u matičnoj zemlji?
RATKOVIĆ: Pa to je normalno. Ovdje Rusi mahom dolaze u svoje objekte i izdaju ih turistima, najviše ruskim, ali i drugima. Odlasci Rusa na odmor i inostranstvo su radikalno pali, ali ne i kod nas, gdje su mnogi vezani nekretninama i biznisom. Oni praktično dolaze na svoje. Desio se fenomen koji nije zabilježen u poslovanju sa zapadnim tržištima- osobina velikog broja turista iz Rusije je da nam prve godine dolaze kao gosti, a već narednih godina stiču status domaćina.
ANALITIKA: Da li će mimoilaženje između DPS-a i SDP-a oko statusa turističkih projekata na primorju uticati na buduće prihode od turizma?
RATKOVIĆ: Mi smo, još uvijek, mnogo više političko nego ekonomsko društvo, iako smo već četvrt vijeka u procesu tranzicije i privatizacije. U tržišnoj privredi nije posao državnih organa, a još manje političkih partija, da se bave investicionim aktivnostima. Igrači na tržištu treba da budu privredni subjekti, jednako kao i fudbalski timovi na stadionu. Država, poput FIFA-e u fudbalu, treba da propiše pravila, donosi državne strategije, prostorne planove, mjere turističke politike i sl., a da se privredni subjekti, po tim pravilima, takmiče jednako kao fudbalski timovi, dok sudije i delegati, a u ekonomiji institucije, bdiju nad poštovanjem pravila. Naopako bi bilo da sudije i delegati, uprave klubova i publika ulijeću na stadione i razvijaju igru, kao što je naopako da državne institucije vode investicione tendere, naručuju privredne projekte, biraju investitore, vrše eksproprijaciju privatnog vlasništva za račun obećanih investitora... Partije treba da se bave svojim programima i glasačima, a država makroekonomskim upravljanjem. Investicijama i biznisom treba da se bavi preduzetnički sektor.
Država, gdje ima svoju imovinu u privrednim razvojnim zonama treba da je proda ili udruži, po principima privatno-javnog partnerstva, prevashodno sa domaćim vlasnicima nekretnina i preduzetnicima, kako bi zajednički formirali legitimne razvojne kompanije koje bi upravljale vlastitim razvojem i ulazile u razna partnerstva sa domaćim i inostranim investitorima.
ANALITIKA: Koje su, po Vama, osnovne manjkavosti crnogorske turističke ponude i da li je zaista moguće značajnije produžiti sezonu u Crnoj Gori?
RATKOVIĆ: Mi imamo strukturne probleme u turističkoj ponudi. Radi se o velikom manjku osnovnih smještajnih kapaciteta, naročito hotela, i velikom višku komplementarnih kapaciteta, naročito sekundarnih stanova. Mislim da Vlada sada donosi dobre mjere za liječenje toga problema i prevenciju razvoja bolesti u budućnosti. Samo da te dobre mjere ne dožive sudbinu Master plana, koji jeste dobar, ali koji se ne primjenjuje. Problem su i brojni privremeni objekti vašarskog tipa, kao i objekti koji proizvode veliku buku. Tome se dodaju i brojni infrastrukturni i komunalni problemi.
Na strani tražnje postoje takođe strukturni problemi. Mi smo, od 90-ih na ovamo, za razliku od ostalih turističkih zemalja Mediterana, samo simbolično zastupljeni na zapadnoevropskom turističkom tržištu, a predominantno na tržištu osiromašenog regiona i istočnog tržišta, na čelu sa Rusijom. Kada se dominantno vratimo na zapadna tržišta, onda ćemo imati realne šanse za značajno produženje sezone. To će se desiti ako organizovano radimo na tome. Samo po sebi se svakako neće desiti.
Siniša GORANOVIĆ
