Kriminolog prof. dr Velimir Rakočević, kazao je da je očigledno da se, u jednom broju slučajeva, policijski službenici nijesu pridržavali pravila prilikom upotrebe sredstva prinude na protestima 24. oktobra, ističući da je odgovornost za prekomjernu upotrebu sile individualna.
- Odgovornost se mora individualizirati a kad govorimo o komandnoj odgovornosti ona postoji samo ukoliko je pretpostavljeni starješina znao ili je, prema okolnostima slučaja, morao znati da se preduzimaju nezakonite radnje ili kada nije preduzeo sve neophodne mjere da spriječi vršenje nezakonitih radnji od strane potčinjenih - rekao je Rakočević za Portal Analitika.
Komentarišući pozive MANS-a da je potrebno rasformirati Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ), Rakočević ističe da "ne bi bilo dobro rasformirati SAJ jer se radi o elitnoj formaciji koja rješava najsloženije poslove i zadatke".
- Ukoliko se dokaže da je bilo koji pripadnik te jedinice postupao nezakonito i neprofesionalno, kršeći pozitivne zakonske propise i kodeks policijske etike- njemu nema mjesta u policiji. Stoga nije dobro stigmatizovati cijelu službu zbog protivpravnog ponašanja neodgovornih pojedinaca - smatra Rakočević.
Govoreći o tome da li je 24. oktobra ispred Skupštine bilo elemenata državnog udara, Rakočević ističe da jedino državni tužilac ima pravo da kvalifikuje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.
- Zakon se mora primjenjivati konsekventno na sva lica koja prekrše norme. Sud je taj koji daje konačnu riječ na način što ili oglašava krivim, jedno ili više lica zbog izvršenog krivičnog djela, ili optuženog oslobađa od optužbe ili optužbu odbija - kazao je Rakočević.
ANALITIKA: U subotu 24. oktobra bili smo svjedoci nemilih scena ispred Skupštine Crne Gore. Kako Vi gledate na te događaje? Da li je policija adekvatno reagovala i da li je nakon napada dijela demonstranata bilo opravdano baciti onoliku količinu suzavca?RAKOČEVIĆ: Bio sam uvjeren da nakon događaja krajem, osamdesetih i devedesetih godina, prošlog vijeka nećemo biti u prilici da u našoj zemlji gledamo nemile scene kakvih je bilo tog 24. oktobra. Naravno niko ne može osporiti ustavno pravo građanima na slobodu mirnog okupljanja uz prijavu nadležnom organu. Međutim, kada je mirno okupljanje građana poprimilo elemente nasilja napadom na policiju, policija je morala reagovati radi sprječavanja nereda i zaštite bezbjednosti ljudi i imovine. Hemijska sredstava su u ovom slučaju korišćena zbog toga što se na drugi način nije mogao izvršiti službeni zadatak. Nemam dovoljno informacija da bih se mogao izjasniti o količini upotrebe hemijskih sredstava, ali na osnovu raspoložive dokumentacije može se zaključiti da hemijska sredstva nijesu upotrijebljena na mjestima gdje nije bezbjedno izvlačenje lica. Ono što posebno želim istaći jeste činjenica, da suzavci za kratkotrajnu upotrebu korišćeni ovom prilikom, po prestanku dejstva, ne ostavljaju bilo kakve posljedice po psihofizičko i opšte zdravstveno stanje.
ANALITIKA: Na video snimcima je zabilježen veliki broj incidenata u kojima su učestvovali demonstranti kao i veliki broj slučajeva gdje je, prema tvrdnjama Građanske alijanse, policija prekoračila svoja ovlašćenja. Kako komentarišete postupanje policije nakon što su se demonstranti razbježali po širem centru grada i da li je policija prekomjerno upotrebljavala silu?
RAKOČEVIĆ: Bilo je razočaravajuće posmatrati kako grupa delinkvenata, u koju ne spada najveći broj mirnih i dostojanstvenih građana koji su bili na protestu, onako agresivno napada policiju, s jedne strane, i vrlo problematično postupanje policije prema građanima na pojedinim lokacijama u gradu sa aspekta srazmjernosti upotrebe sredstava prinude, s druge strane. Prilikom upotrebe sredstava prinude ovlašćeni policijski službenik mora službeni zadatak obaviti sa namanje štetnih posledica po lice protiv koga upotrebljava sredstvo prinude i samo za vrijeme dok postoje razlozi za to. Očigledno je da se u jednom broju slučajeva policijski službenici nijesu pridržavali ovih pravila.
ANALITIKA: Ko treba da odgovara za prekoračenje ovlašćenjapolicije, posebno u slučaju prebijanja Milorada Mija Martinovića? Što treba da rade državni organi sa slučajevima prekomjerne upotrebe sile od strane policije?
RAKOČEVIĆ: Bez namjere da prejudiciram stvari, mogu generalno istaći da shodno principu individualne subjektivne odgovornosti, odgovornost je na onima koji nijesu postupili na način koji odgovara vrsti i intenzitetu suprotstavljanja lica mjerama i radnjama koje nalaže ovlašćeni policijski službenik u izvršavanju službenih zadataka. O svakoj upotrebi sredstava prinude, policajac odmah obavještava neposrednog starješinu, a najkasnije u roku od 24 sata od upotrebe sredstava prinude podnosi izvještaj neposrednom starješini. Nakon toga neposredni starješina dužan je da sprovede postupak za ocjenu opravdanosti i pravilnosti upotrebe sredstava prinude, koji se kasnije kontroliše od strane višeg starješine. Prema ovlašćenom policijskom službeniku koj je neopravdano ili nepravilno upotrijebio sredstva prinude rukovodilac policije preduzima zakonom predviđene mjere. Ukoliko je prilikom upotrebe sredstava prinude nastupila smrt lica ili tjelesna povreda, nanijeta materijalna šteta ili izazvana uznemirenost građana, odmah se obavještava nadležni državni tužilac koji organizuju i vrši uviđaj, prikuplja i obezbeđuje materijalne dokaze. Ako prikupljeni dokazi ukazuju da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, tada je osnovno pravo i dužnost državnog tužioca da preduzme gonjenje učinilaca krivičnih djela.
ANALITIKA: Da li je 24. oktobra ispred Skupštine bilo elemenata državnog udara i da li poslanici DF-a trebaju da ostanu bez imuniteta i odgovaraju za, kako je VDT okarakterisao, “podsticanje učesnika protesta na nasilni ulazak u Skupštinu i za pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja”? RAKOČEVIĆ: Kao profesor krivičnog prava, poslednja sam osoba koja može sebi dati za pravo da komentariše postupke koji su u toku, polazeći od jednog od osnovnih načela krivičnog prava da se svako smatra nevinim dok njegova krivica za krivično djelo ne bude utvrđena pravosnažnom sudskom odlukom. Međutim, imam obavezu da podsjetim na osnovne elemente krivičnog djela. Pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja iz člana 362 Krivičnog zakonika Crne Gore. U pitanju je delikt iz grupe krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, koja su karakteristična po tome što je sfera kažnjivih djelatnosti znatno šira u odnosu na druge grupe krivičnih djela. To znači da je pokušaj izjednačen sa radnjom izvršenja kao i da se kažnjava za pripremne radnje. Naravno, sve je to uslovljeno značajem objekta krivičnopravne zaštite.
Osnovni oblik krivičnog djela” Pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja” sastoji se u pozivanju ili podsticanju da se silom promijeni ustavno uređenje Crne Gore, svrgnu najviši državni organi ili predstavnici tih organa pri čemu mora da postoji namjera ugrožavanja ustavnog uređenje i bezbijednosti naše države. Teži oblik ovog djela postoji ako se učini uz pomoć iz inostranstva, dok lakši oblik obuhvata izradu ili umnožavanje materijala koji je po svom značaju takav, da poziva ili podstiče na vršenje ovog krivičnog djela kao i upućivanje ili prebacivanje na teritoriju Crne Gore materijala koji poziva ili podstiče na vršenje naznačenog krivičnog djela.
Jedino državni tužilac ima pravo da kvalifikuje krivično djelo za koje se goni ex officio (po službenoj dužnosti) i preduzima radnje u izviđaju i krivičnom postupku shodno svojim pravima i dužnostima. Zakon se mora primjenjivati konsekventno na sva lica koja prekrše norme. Sud je taj koji daje konačnu riječ na način što ili oglašava krivim, jedno ili više lica zbog izvršenog krivičnog djela, ili optuženog oslobađa od optužbe ili optužbu odbija.
ANALITIKA: Mreža za afiramciju nevladinog sektora (MANS) pozvala je ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, da suspenduje direktora policije Slavka Stojanovića i rasformira Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ) zbog, kako su naveli, zaštite bezbjednosti građana Crne Gore. Da li smatrate da je takvo rješenje potrebno i da li je realno da do toga dođe?
RAKOČEVIĆ: Smatram da ne bi bilo dobro rasformirati Specijalnu antiterorističku jedinicu iz razloga što se radi o elitnoj formaciji koja rješava najsloženije poslove i zadatke u oblasti suzbijanja terorizma, vrši hapšenje pripadnika kriminalnih grupa ali i učestvuje u izvođenju brojnih spasilačkih akcija čiji smo bili svjedoci u proteklom periodu, zbog čega se ni jedna savremena država ne može odreći takve jedinice policije. Ukoliko se dokaže da je bilo koji pripadnik te jedinice postupao nezakonito i neprofesionalno kršeći pozitivne zakonske propise i kodeks policijske etike, njemu nema mjesta u policiji. Stoga nije dobro stigmatizovati cijelu službu zbog protivpravnog ponašanja neodgovornih pojedinaca.
Direktora Uprave policije lično poznajem skoro tri decenije i, bez pretjerivanja, mogu reći da se radi o časnom čovjeku i izvanrednom profesionalcu, što može potvrditi svako ko je sa njim radio na policijskim poslovima. Odgovornost se mora individualizirati a kad govorimo o komandnoj odgovornosti ona postoji samo ukoliko je pretpostavljeni starješina znao ili je prema okolnostima slučaja morao znati da se preduzimaju nezakonite radnje, ili kada nije preduzeo sve neophodne mjere da spriječi vršenje nezakonitih radnji od strane potčinjenih.
ANALITIKA: U javnost su dospjele fotografije lica za koja se sumnja da su napala policiju i, navodno, započela nerede 24. oktobra. Zašto oni i dalje nijesu uhapšeni i da li postoji neka određena bezbjednosna procedura koju treba ispoštovati prije krivičnog gonjenja?
RAKOČEVIĆ: Što se tiče lica koja su napala ovlašćene policijske službenike obaveza je nadležnh organa da ih identifikuju i procesuiraju. Izviđajne radnje u ovoj fazi usmjerene su na rasvjetljavanje krivičnih djela i otkrivanje izvršilaca. Kada se prikupe svi neophodni dokazi osumnjičeni se lišavaju slobode i privode nadležnom tužiocu, što zahtijeva kompletnu kriminalistički obradu koja se ne može sprovesti u kratkom vremenskom periodu.
Balša KNEŽEVIĆ
