Šef poslaničkog kluba SNP-a Aleksandar Damjanović smatra da treba održati zajedno redovne parlamentarne izbore i referendum o priključenju Crne Gore NATO paktu.
„SNP ima potpuno jasan stav, zasnovan na Programu partije, da odluku o pristupanju NATO savezu treba da donesu građani Crne Gore na referendumu. Referendum bi, iz razloga racionalnosti, mogao da se održi zajedno sa parlamentarnim izborima, naravno nakon što se obezbijede fer i demokratski uslovi za izjašnjavanje građana, a na referendumu bi građani birali između prihvatanja poziva da Crna Gora bude dio NATO vojne alijanse sa jedne, i vojno neutralnog statusa sa druge strane“, rekao je Damjanović u intervjuu za Portal Analitika.
Upitan da li će SNP učestvovati na anti- NATO protestima zakazanim za 12. novembar, Damjanović je rekao da je to pitanje za predsjednika SNP-a Srđana Milića.
ANALITIKA: Kakav je Vaš stav, odnosno SNP-a, povodom nacrta Zakona o zaradama u javnom sektoru? Da li je logično da veću startnu zaradu ima poslanik ili ministar (koeficijent 26) od recimo direktora ANB-a (koeficijent 25) ili direktora Poreske uprave (19)?
DAMJANOVIĆ: Poznata je činjenica da je Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru Vlada utvrdila prije par nedelja, ali isti, u skladu sa procedurom, nije dostavljen Skupštini Crne Gore, kako bi Skupština, odnosno nadležno radno tijelo, razmotrili Predlog. Ukazujem da je Predlog budžeta za 2016. godinu, koji je, shodno zakonskom roku, dostavljen Skupštini još prije dvadesetak dana, rađen na bazi rješenja iz Predloga zakona o zaradama u javnom sektoru i da je bilo prirodno očekivati da, kako je to i najavljeno iz Ministarstva finansija, oba predloga stignu istovremeno. Imajući u vidu da je Nacrt ovog zakona bio na javnoj raspravi još u aprilu prošle godine, kao i veliki broj primjedbi državnih organa, organa državne uprave, regulatornih tijela i ostalih subjekata javnog sektora, koje su i u pisanoj formi dostavljene Odboru za ekonomiju, fianansije i budžet po saznanju da je isti utvrđen na Vladi, postavlja se opravdano pitanje da li će Vlada odustati od predlaganja tog zakona i šta će se onda dešavati u pogledu budžetskih projekcija, utemeljenih na tom Predlogu. Zato, naravno neću komentarisati pojedinačna rješenja, osim da je vrijeme predlaganja ovog zakona Vlada, odnosno resorno ministarstvo prilagodilo činjenici da je naredna budžetska godina i izborna godina i neko je pomislio da bi sa ovim predlogom mogao malo da „učvrsti“ političku podršku Vladi i aktuelnoj parlamentarnoj većini od strane zaposlenih u javnom sektoru. Evidentno je da je postignut suprotan efekat, i da je izazvana ljutnja i bijes u velikom broju institucija, pa će biti zanimljivo kako će se Vlada izvući iz problema koje je sama prouzrokovala..
ANALITIKA: Pošto je Crna Gora dobila pozivnicu za NATO, kako će se SNP opredijeliti po pitanju priključenja Alijansi?
DAMJANOVIĆ: SNP ima potpuno jasan stav, zasnovan na Programu Partije, da odluku o pristupanju NATO savezu treba da donesu građani Crne Gore na referendumu. Referendum bi, iz razloga racionalnosti, mogao da se održi zajedno sa parlamentarnim izborima, naravno nakon što se obezbijede fer i demokratski uslovi za izjašnjavanje građana, a na referendumu bi građani birali između prihvatanja poziva da Crna Gora bude dio NATO vojne alijanse sa jedne, i vojno neutralnog statusa sa druge strane.
ANALITIKA: Vratimo se ekonomskim temama. Inicirali ste razgovor u parlamentu o KAP-u, a kao povod bila je tužba UNIPROM-a. Kako vi vidite razrješenje cijele situacije? Da li po Vama UNIPROM domaćinski upravlja KAP-om?
DAMJANOVIĆ: Nisam inicirao razgovor u Skupštini Crne Gore, već sam podsjetio da postoje zaključci Skupštine u vezi sa KAP-om i da u kontekstu praćenja realizacije zaključaka, a naročito onog koji se odnosi na kontinuitet proizvodnje, Skupština u svakom momentu može da se bavi ovom problematikom. U odnosu na konkretno pitanje realizacije kupoprodajnog ugovora i isplate cjelokupnog iznosa za imovinu KAP-a, sva pitanja, problemi i štetne posljedice koje mogu nastati zbog navedenog problema idu na račun stečajne uprave koja snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Naravno, mišljenja sam da tužbe i naknadne radnje koje mogu rezultirati višegodišnjim sudskim procesima ne mogu biti razlog za kršenje odredbi ugovora o kupoprodaji.
ANALITIKA: Imate li informaciju šta je sa ugovorima o istraživanju nafte i gasa? Kakav je Vaš stav i stav SNP-a povodom tog pitanja budući na snažno protivljenje dijela NVO sektora bilo kakvom naftnom biznisu? Kakav je tvoj lični stav povodom izgubljenog sudskog spora sa EPCG? (slučaj Gošović)
DAMJANOVIĆ: U posljednjih godinu dana sam jedini u Skupštini Crne Gore, kroz institut poslaničkih pitanja otvarao problematiku kašnjenja u sprovođenju tendera za istraživanje nafte i gasa. Pitanja i odgovori resornog ministra su javno dostupni na sajtu Skupštine pa svi zainteresovani mogu da uporede ono što je rečeno u parlamentu sa onim što se dešava. Evidentno je da postoji zastoj u realizaciji tendera, da su motivi političke prirode i vezani su za odabir zainteresovanih kompanija, odnosno za države iz kojih dolaze i prava adresa za ove odgovore su Vlada i resorno ministarstvo. Ukoliko se tenderi sprovedu u skladu sa zakonom i procedurama i ukoliko imamo punu pažnju Skupštine, medija i civilnog sektora oko svih aspekata i procedura ovog posla nema bojazni da će doći do korupcije u ovim poslovima, ako je to izvor straha za manji dio civilnog sektora. Ako se radi o nekim drugim razlozima protivljenja ovom poslu, onda je neophodno da oni koji se protive iznesu javno argumentaciju i ponude alternativu za nadomještavanje izuzetno značajnih prihoda za državu u slučaju da dođe do eksploatacije u crnogorskom podmorju.
ANALITIKA: U Crnoj Gori se ne zna koliko tačno iznosi poreski dug niti kako ga naplatiti. Imate li u SNP-u neko rješenje za naplatu poreskog duga? Da li i dalje ostajete pri stavu da akupštinsko tijelo mora kontrolisati izgradnju autoputa?
DAMJANOVIĆ: SNP je u dužem vremenskom periodu, još od vremena Vlade Igora Lukšića ukazivala na nerješavanje problematike rastućeg poreskog duga koji je sada na nivou od pola milijarde evra. Nije bilo sluha u Vladi da se ovom problemu da prioritet i uzaludni su bili napori dva bivša čelnika Poreske uprave, gospode Marinovića i Lakićevića, da se, očigledno bez neophodne podrške Vlade, uhvate u koštac sa ovim problemom. Zakon o poreskoj administraciji, ostali propisi, izvještaj DRI i ono što je oko ove problematike iznešeno u Skupštini daju dovoljno prostora za početak rješavanja ovog problema, ali je ključna prepreka nepostojanje političke volje u Vladi da se problem rješava neselektivno i na zakonom propisani način.
Vezano za skupštinsku kontrolu projekta gradnje auto-puta od strane posebnog skupštinskog odbora ostajem pri stavu koji sam iznio podržavajući takav predlog koji je iznijela koleginica Jelisava Kalezić, a protok vremena me još više ubjeđuje da se radi o dobroj ideji i odgovornom odnosu prema projektu vrijednom najmanje milijardu evra, koji je definisan posebnim Zakonom i na koji se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama. Ko misli suprotno, neka ponudi adekvatno rješenje za nadzor.
ANALITIKA: Da li se zalažete za hedžovanje kredita EXIM banke?
DAMJANOVIĆ: Oko kredita EXIM banke i svih opasnosti iz finansijskog ugovora vezanih za valutni rizik, kao i za ostale klauzule javno sam govorio na sjednici Skupštine, pa očekujem da odgovorni u Vladi iznesu predloge za sprečavanje potencijalno ogromne finansijske štete za javne finansije i da svoju političku i ličnu odgovornost stave na raspolaganje državi ukoliko dođe do tih šteta.
Predrag ZEČEVIĆ
