„Imajući u vidu dosadašnju dinamiku i aktivnosti radne grupe koje su se uglavnom svele na to ko ljepše izgleda na monitoru kad mu provuku ličnu kartu kroz elektronski čitač, kao i jasno saopštene stavove Đukanovića da odbija svaku mogućnost razgovora o prelaznoj Vladi, ostatku opozicije preostaju jedino protesti. Zbog toga nemam dilemu, da ćemo nakon 21- og decembra, zajednički organizovati proteste kao jedinstven i snažan odgovor Đukanovićevom naumu da pokrade još jedne izbore“, rekao je Knežević za Portal Analitika.
Lider DNP-a je kazao da je premijer Đukanović izjavom na premijerskom satu da neće biti referenduma povodom ulaska Crne Gore u NATO poslao nekoliko važnih poruka.
„Prvu, da je većina građana protiv učlanjenja u ovu vojnu alijansu, i da ne želi rizikovati da crnogorski narod odbaci pozivnicu kao antidržavni dokument i namjeru režima. Drugu, da svaka odluka donesena u Skupštini neće imati puni legitimitet, jer se radi o klasičnom prenošenju crnogorskog suvereniteta na jedan agresivni vojni savez koji nikad neće braniti našu državnu teritoriju od napada“, smatra Knežević.
Govoreći o suprotstavljenosti stavova u odnosu na pitanje oko NATO-a između PzP-a i ostalih konsitutenata, Knežević ističe da „do sad nijesu imali nijedan nesporazum zbog toga što je PzP za a većina ostalih članica DF-a protiv učlanjenja u NATO“.
ANALITIKA: Nakon sastanka većine lidera političkih subjekata u Crnoj Gori formirana je Radna grupa parlamentarnog dijaloga za pripremu fer i slobodnih izbora. DF, kao što ste najavili, neće učestvoati u njenom radu. Što očekujete od rada ovog tijela s obzirom da iskustva iz prošlosti govore da slični skupštinski odbori nijesu davali maltene nikakve rezultate?
KNEŽEVIĆ: DF iskazuje punu podršku kolegama iz opozicije da u dijalogu sa Milom Đukanovićem i Rankom Krivokapićem ostvare zacrtani cilj – formiranje prelazne Vlade koja bi organizovala fer i demokratske izbore. Međutim, nakon što su Đukanović i Krivokapić već na prvom sastanku saopštili da ne pristaju ni na kakav koncept prelazne Vlade, čini mi se, da su kolege iz opozicije jedino uspjele da se izbore za radnu grupu, u kojoj Milutin Simović barjači s Afisom kao što je jednih izbora otkupljivao bikove po Žabljaku. Formiranje radne grupe predstavlja deja vu u kojem će Ranko Krivokapić posljednjim atomima politikanstva pokušati da se nametne kao novi lider opozicije i tako spasi svoju ispodcenzusnu partiju. Ukoliko 21- og decembra ipak dođe do formiranja prelazne Vlade, u šta jedan dio opozicione javnosti i dalje vjeruje, spreman sam da preuzmem javnu odgovornost zbog loše političke procjene da su pregovori već prvog dana doživjeli fijasko čiji je kodni naziv - radna grupa.
ANALITIKA: Mislite li da je realno očekivati formiranje nekog vida prelazne vlade putem dijaloga koji vode vaše opozicione kolege u radnoj grupi i da li očekujete da se Vlada Mila Đukanovića i DPS ozbiljno uključe u proces pripremanja fer i slobodnih izbora?
KNEŽEVIĆ: Imajući u vidu dosadašnju dinamiku i aktivnosti radne grupe koje su se uglavnom svele na to ko ljepše izgleda na monitoru kad mu provuku ličnu kartu kroz elektronski čitač, kao i jasno saopštene stavove Đukanovića da odbija svaku mogućnost razgovora o prelaznoj Vladi, ostatku opozicije preostaju jedino protesti. Zbog toga nemam dilemu, da ćemo nakon 21- og decembra, zajednički organizovati proteste kao jedinstven i snažan odgovor Đukanovićevom naumu da pokrade još jedne izbore.
ANALITIKA: Crna Gora je 1. decembra dobila poziv za pristupanje NATO-u. Kakve posljedice će po Vama to imati za Crnu Goru i njene spoljnopolitičke prilike?
KNEŽEVIĆ: Dobijanje pozivnice ne predstavlja ulazak u civilizacijski krug kako je to izjavio premijer, već u civilizacijski ćorsokak zavisništva, servilnosti, i što je najgore, otvoreni poziv međunarodnom terorizmu da djeluje u Crnoj Gori. I političkom laiku je jasno da je poziv dobijen zbog narastujućih tenzija između NATO – a i Rusije, i da se crnogorski režim po prvi put u svojoj istoriji opredijelio da bude protiv Rusije, našeg dokazanog istorijskog saveznika i zaštitnika. Ako je ova pozivnica potvrda reformskih dostignuća Crne Gore, zašto nam nije upućen i poziv za ulazak u EU, jer su većina članica NATO – a istovremno i članice EU? Produbljivanje podjela u crnogorskom društvu nakon dobijanja pozivnice je neminovnost, zato i insistiramo na njihovom prevazilaženju kroz dijaog koji bi rezultirao održavanjem demokratskog referenduma.
ANALITIKA: Vi ste na anti-NATO mitingu u subotu poručili da bi, ako bi se o eventualnom ulasku u NATO odlučilo u Skupštini, to dovelo Crnu Goru na ivicu sukoba. Da li očekujete referendum o NATO-u i kakve bi posljedice imao ulazak u NATO ako bi DPS i partije koje podržavaju ulazak u Alijansu odluku o pristupanju donijele u Skupštini kao što je i najavio premijer Đukanović?
KNEŽEVIĆ: Milo Đukanović je na premijerskom satu izjavio da neće biti referenduma povodom ulaska Crne Gore u NATO i tim stavom poslao nekoliko važnih poruka. Prvu, da je većina građana protiv učlanjenja u ovu vojnu alijansu, i da ne želi rizikovati da crnogorski narod odbaci pozivnicu kao antidržavni dokument i namjeru režima. Drugu, da svaka odluka donesena u Skupštini neće imati puni legitimitet, jer se radi o klasičnom prenošenju crnogorskog suvereniteta na jedan agresivni vojni savez koji nikad neće braniti našu državnu teritoriju od napada. Uostalom, o kakvoj NATO solidarnosti i zaštiti se radi najbolji primjer su Francuka, Belgija, Turska, članice NATO – a koje se svakodnevno suočavaju sa terorističkim prijetnjama i napadima. Najviše što Crna Gora može dobiti od učlanjena u ovaj savez jesu mrtvački sanduci naših vojnika koji bi ginuli od Sirije, Avganistana, Iraka i drugih svetskih žarišta, a u Crnoj Gori bi svakodnevno strepjeli od terorističkih napada u tržnim centrima, bolnicama, sportskim priredbama. Ako je nekom lakše da zabije glavu u pijesak i ne vidi ovu realnost, kao i činjenicu da je značajan broj crnogorskih državljana bio i još uvijek ratuje na strani ID – a u Siriji, to ne znači da bi mi morali da uradimo isto. Zato još jednom poručujem Milu Đukanoviću, bez referenduma o NATO i forsiranjem daljih podjela ozbiljno rizikuje građanske sukobe i nestabilnost.
ANALITIKA: Da li različita mišljenja oko NATO-a mogu ponovo da zaoštre podjele među crnogorskim građanima i da li stav prema Alijansi može dovesti do dodatnog pogoršavanja odnosa u opoziciji?
KNEŽEVIĆ: NATO integracije predstavljaju jedno od najvažnijih društveno političkih pitanja, i sasvim je logično, da ne kažem imperativno, da svi politički subjekti imaju jasan stav zbog građana koji im daju podršku. Svako bježanje, korisne nejasnoće, ćutanje oko ovog pitanja, nisu samo izdaja biračkog tijela, već direktan vjetar u jedra Mila Đukanovića, koji vješto koristi nejasnu poziciju dijela opozicije, predstavljajući ih kao podobne i razumne protivnike koji su uvažili “realnost” nastalu na Javnom servisu i Pinku. Zato smatram da nije dovoljno da određeni politički subjekti saopšte kako su za održavanje referenduma, a ne i da saopšte da li su za ili protiv učlanjenja Crne Gore u ovaj savez. Imajući u vidu ovu naglašenu nemuštost, zadržavam pravo, da dok god se ne budu jasno izjasnili oko NATO – a, smatram da su oni za učlanjenje, što je sasvim legitimno. Ali je takođe legitimno da crnogorska javnost i građani znaju ko se za šta zalaže, i tako se spriječi zloupotreba i manipulacija sa biračima.
ANALITIKA: Predstavnici Pokreta za promjene nijesu prisustvovali protestu protiv NATO-a u subotu. Da li suprotstavljenost stavova u odnosu na pitanje oko NATO-a između PzP-a i ostalih konsitutenata DF-a može dovesti do problema unutar vašeg političkog subjekta?
KNEŽEVIĆ: PzP od početka ima jasan stav po pitanju NATO integracija, i činjenicu da se odluka mora isključivo donijeti na referendumu. Kad smo formirali DF jasno smo precizirali političke osnove naše saradnje, dosad nismo imali nijedan nesporazum zbog toga što su oni za a većina ostalih članica protiv učlanjenja u NATO. Organizovanje dva velika protesta DF - a u Podgorici 20- og i 23 – eg, čime nastavljamo našu borbu za prelaznu Vladu, najbolji je pokazatelj da među nama ne postoje nikakvi nesporazumi, već veliki stepen povjerenja i poštovanja. Zbog toga još jednom želim potencirati značaj, zbog drugih političkih subjekata, da oko ovog važnog pitanja svi imamo jasne stavove, kao što je to slučaj u DF – u, kako bi donekle relaksirali političke prilike, ali i utvrdili imenitelje koji nas okupljaju ili možda razdvajaju.
Balša KNEŽEVIĆ
