„Možda su kod nas u Crnoj Gori, neke od mentalitetskih karakteristika: da sve znamo, da o svemu imamo mišljenje, uglavnom vrlo kritički obojeno, mi i ne moramo nešto iskustveno proći da bismo imali stav o tome...Postavlja se pitanje koliko nam je sve to korisno? Da li nam sve to pomaže ili zbog toga zapravo „tavorimo u mjestu“ ili ako ćemo biti iskreni, čak nije moguće ni ostati na jednom mjestu ili napredujemo ili nazadujemo? Nismo srećni, odgovornost prebacujemo na druge na državu, vlast, porodicu, šefa i za najbanalnije stvari. Sve manje imamo elana, kreativne energije, minimalizujemo svoju moć za bilo kakve promjene, očekujući od drugih da se mijenjaju i prilagođavaju nama i našim potrebama. Kao da namjerno zaboravljamo, misleći da nam je tako lakše, da nije moguće druge mijenjati i ako hoćeš da mijenjaš svijet, prvo ti moraš biti promjena koju želiš da vidiš“, ocijenila je u intervjuu za Portal Analitika NLP trenerica Danka Ćetković, dodajući da se pomoću ove tehnike stvaraju kvalititeniji međuljudski odnosi.
ANALITIKA: Pomoću NLP-a kažete da se grade kvalitetniji međuljudski odnosi. Da li je NLP potreban vodećim ljudima institucija u Crnoj Gori budući da vole da se ograđuju saradnicima-poslušnicima, a ne ljudima sa svojim mišljenjem?
ĆETKOVIĆ: Nažalost, često vodeći ljudi institucija polaze od toga da im je lakše raditi sa saradnicima koji izvršavaju njihove direktive, bezpogovorno. Međutim, treba praviti veliku razliku između saradnika koji profesionalno obavljaju svoj posao i poštuju hijerarhiju, od saradnika kojima se ne dozvoljava drugačije mišljenje, drugačiji pogled, čime se guši inicijativa, kreativnost, elan, motivacija. Često možemo čuti službenika, koji kaže „Zašto bih se ja tu nešto borio i suprostavljao i onako ne mogu ništa da promijenim, što bi se ja zamjerao...“ I tako mjesec, dva, par godina i od nekoga ko je bio potencijal, postaju neupotrebljivi službenici. NLP se vrlo uspješno bavi otkrivanjem naših unutrašnjih mentalnih mapa, faktora šta nas motiviše i pokreće i ukoliko bi čelnici institucija se malo više zainteresovali i počeli da drugačije posmatraju svoje saradnike, vjerujem i da bi njihov rad i rukovođenje, bili mnogo uspješniji. Ako bi pošli od pretpostavke da iskazivanje drugačijeg mišljenja saradnika ne znači da su oni protiv direktora, šefa, protiv njih lično, da „opstruiraju“ , već samo da imaju drugačiji pogled na istu stvar, koji vrlo često može i da donese kvalitetnije rješenje. U tome NLP takođe, jako puno posvećuje pažnje, pored prepoznavanja različitih mentalnih mapa sagovornika, uči nas i kako da iznosimo i prihvatamo različita mišljenja, kako zapravo da učimo i razvijamo se iz svih tih različitosti.
ANALITIKA: Zašto su prema tvrdnjama zaposlenih loši međuljudski odnosi u kompanijama, institucijama, ministarstvima?
ĆETKOVIĆ: Ukoliko i jesu, razlozi mogu biti brojni. Najčešće je to loša komunikacija, koja se zasniva na nerazumijevanju i neprihvatanju različitosti, npr. ako neko drugačije misli nije nužno lošiji čovjek. Takođe, vrlo malo se obraća pažnje na druge, svi mi uglavnom polazimo od pretpostavke da smo mi centar svijeta i očekujemo od drugih da nam se prilagode, da nas shvate, da nas razumiju, podrže, a pitanje je koliko smo mi spremni da izađemo iz svojih okvira i mi budemo drugima podrška. Vrlo često su ljudi nemotivisani poslom koji rade, ne vide neki veći smisao i svrhu, onda se osjećaju nezadovoljno i to nezadovoljstvo prenose i na druge. Novija istraživanja u oblasti ljudskih resursa kažu da su za motivaciju zaposlenih prije svega neophodni osjećaj smisla i veće svrhe u obavljanju posla, osjećaj slobode u vršenju zadataka i osjećaj da se razvijaju i napreduju, pa tek onda materijalna sredstva. Ako bi pitali zaposlene u mnogim našim, institucijama i kompanijama, vjerujem da bi odgovor bio da, vrlo često nemaju ni jedan od ovih faktora zadovoljen,a da ne govorimo o svim. I kako da u takvim okruženjima vladaju dobri međuljudski odnosi?
ANALITIKA: Da li se, onda, sa NLP-om mogu poboljšati međuljudski odnosi?
ĆETKOVIĆ: Od boljih međuljudskih odnosa sve kreće, bolje se radi, povećava se efikasnost, povećava se kvalitet usluge, uspostavlja se kvalitetniji odnos sa saradnicima, nadređenima, klijentima... Sa znanjima iz NLP-a međuljudski odnosi mogu da se unaprijede na više nivoa. Ako naučimo da kvalitetnije komuniciramo, da više poštujemo druge, da se na konstruktivniji način se borimo za sebe i svoje potrebe, da iznosimo svoje stavove, takođe, ako naučimo da dajemo povratne informacije o ponašanju i radu svojih kolega na jedan konstruktivan način, tako da oni to ne shavate kao uvredu ili atak na njihovu ličnost, već kao dragocjenu informaciju iz koje mogu nešto da nauče, je put ka boljim međuljudskim odnosima. Važno je i da radimo na svojoj fleksibilnosti i otvorenosti za tuđa mišljenja. Takođe, ako prepoznajući različite komunikacione tipove, naučimo da se usklađujemo sa njima i da komuniciramo njihovim „jezikom“ izbjećićemo brojne nesporazume, pa čak i konflikte. Prije svega, moramo biti svjesni odgovornosti koju svako od nas ima u odnosu sa drugima, jedna od osnovnih pretpostavki na kojima se zasniva NLP je da uspješnost komunikacije zavisi, od odgovora koji dobijamo, a ne od naše dobre namjere, stoga je važno da se zapitamo ako smo shavćeni drugačije od onoga što smo željeli, gdje je tu naša odgovornost?
ANALITIKA: Šta znači NLP i ko su njeni tvorci?
ĆETKOVIĆ: Naziv dolazi od njegovih tvoraca koji su smatrali da kod svih ljudi postoji veza između neuroloških procesa ("neuro"), jezika ("lingvistički") i obrazaca ponašanja naučenih kroz iskustvo ("programiranje"), kao i da njih možemo mijenjati ukoliko nam nisu korisni ili želimo da postignemo neke druge ciljeve. Takođe, tvorci NLP a su smatrali da vještine izuzezno uspješnih pojedinaca iz bilo koje oblasti, mogu biti “kopirane” tj. modelovane i da se pomoću NLP metodologije te vještine mogu i naučiti.
Na NLP treninzima se sa sigurnošću može postići veći nivo samopouzdanja, uči se kako prepoznati način na koji neko komunicira i kako mu se prilagoditi.
U svijetu poslovanja u kojem učinak menadžera, prodavaca, ili proizvođača zavisi baš od vještine komunikacije sa svojim klijentima, nije uopšte čudno zašto je NLP toliko popularan.
ANALITIKA: Zašto, onda, psiholozi ne vole NLP?
ĆETKOVIĆ: Djeluje im suviše jednostavno. Psihologija je nauka, a NLP je zbir tehnika i ništa više. NLP je iskustvena metoda, nastala 70-tih godina prošlog vijeka, tako što je modelovan rad najuspješnijih psihoterapeuta. Upravo ono po čemu se oni izdvajaju i taj model uspješnosti se vrlo efikasno se može prenijeti i u druge oblasti, u biznis, sport, politiku, šou-biznis, rukovođenje, u sferu porodičnih odnosa. Za neke promjene nisu potrebne godine, moguće je dovesti do nekih trajnih promjena i u kraćem periodu uz pomoć odgovarajućih tehnika. Npr. kada je u pitanju komunikacija, koja je ključ za dobre međuljudske odnose, nekad je dovoljno upoznati se sa načinom funkcionisanja komunikacionog modela, da svako ima svoj jedinstven model, upoznati se sa različitim načinima kako ljudi komuniciraju i naučiti kako da se usklađujemo sa njima, za to je u NLP izuzetno djelotvoran i praktično orjentisan.
Zanimljivo je kako je u Evropi, NLP je službeno priznata psihoterapija i klinički je psiholozi i psihijatri mogu izabrati kao smjer psihoterapeutske specijalizacije. Čak je 1997. godine u Rimu, Evropsko udruženje NLP psihoterapeuta primljeno u European Association for Psychotherapy kao ”modality member”, što uveliko svjedoči njenoj navodnoj uspješnosti i popularnosti.
ANALITIKA: Može li sa NLP-om da se manipuliše?
ĆETKOVIĆ: Može, kao i sa svakom drugom vještinom ili alatom ako ga date nekome ko ima loše namjere. Čak i neka naučna dostignuća poput dinamita, čija je prvobitna namjena bila progres čovječanstva, u nečijim drugim rukama je postao neizostavni sastojak najrazornijih oružja za uništenje ljudskih života i imovine. NLP služi da bolje upoznamo sebe, razvijamo svoje potencijale, bolje razumijemo druge, uspostavljamo kvalitetnije međuljudske odnose, budemo uspješniji, međutim, odgovornost je na nama samima kako ćemo i u koje svrhe naučene vještine primjenjivati. Takođe, ako izučavmo NLP na nekom treningu važno je i kako nam trener-predavač predstavlja etiku NLP-a. Proučavajući NLP mi postajemo bolje osobe, tako da prostor manipulaciju i zloupotrebu se svodi na najmanju mjeru.
ANALITIKA: Konkretno, možemo li da pomoću ove tehnike programiramo druge ljude i damo za pravo mnogim teoretičarima zavjere o „masovnom programiranju ljudi“?
ĆETKOVIĆ: U moru priča i informacija o raznim mentalnim programiranjima, čipovanjima, teorijama zavjere, kojima nas danas bombarduju, nije ni čudo da nam riječ programirnje iz naziva Neuro lingvističko programiranje, budi te vrste asocijacija. Zatim, ljudi misle da ako poznajete NLP možete da ih programirate na nešto što ne žele. Međutim, možda je i sam naziv je malo rogobatan, ali riječ programiranje se odnosi isključivo na naše unutrašnje obrazsce ponašanja tj. programe, naučene kroz iskustvo. Možda bi nekima čak i odgovaralo da možemo druge da „programiramo“ iz najboljih namjera, da ih popravimo, učinimo boljima, jer ipak mi znamo šta je korisnije za njih, ukratko da ih više prilagodimo sebi. Nažalost, NLP to ne može. Jedino i isključivo, šta možemo mijenjati, i to uz veliki trud i rad jesu, ti naši unutrašnji obrasci tj. „programi“. A tim promjenama, mi postajemo otvoreniji za tuđe različitosti, prihvatamo ih i gradimo sa njima kvalitetnije odnose.
ANALITIKA: Nedavno ste u Crnoj Gori osnovali NLP organizaciju. Ako neko želi, kad i gdje može da pohađa kurseve?
ĆETKOVIĆ: Od nedavno i u Crnoj Gori je osnovana organizacija, NLP Network, koja se bavi promovisanjem NLP-a i kreiranjem i izvođenjem edukacija baziranih na NLP-u, kako za zainteresovane pojedince, tako i za kompanije, koje žele da rade na unapređenju svojih zaposlenih. Osnivači NLP Network-a su Danka Ćetković i Aleksandra Anđelić licencirani NLP treneri. Prvi nivo NLP profesionalne edukacije NLP Basic počinje 26/27. marta u Podgorici i traje dva dana, na Ekonomskom fakultetu.
To je uvod u NLP i nakon toga polaznici mogu da očekuju da će uz pomoć konkretnih alata i tehnika, puno praktičnih vježbi, otkriti kako da primijenite NLP u svom poslu, kako individualno tako i na nivou organizacije. Naučiće kako da unaprijede svoje komunikacijske vještine, kako da prepoznaju različite komunikacione tipove i nauče da se usklađuju sa njima, u cilju uspostavljanja kvalitetnijih međuljuskih odnosa, a izbjegavanja konfliktinihi stresnih situacija.
Za sve zainteresovane nakon NLP Basic treninga, već od 9. aprila slijedi napredni nivo Business Practitioner NLP edukacije, koji je akreditovan kod Internacionalne NLP asocijacije i nakon čega će polaznici dobiti međunarodno važeće sertifikate. Prijave i informacije na broj telefona, 069 564 117, preko sajta www.nlpnetwork.me ili FB stranice: https://www.facebook.com/NLP-Network-Podgorica-613259948813088/?fref=ts
ANALITIKA: Da li se neko od poznatih i uspješnih u svijetu koristi ovom tehnikom?
ĆETKOVIĆ: Apsolutno. Neuro lingvističko programiranje je metodologija za lični i profesionalni razvoj, koja pomaže da mijenjamo isključivo svoje vlastite mentalne programe koji nam nisu korisni.
Recimo, neko ima problem sa donošenjem odluka ili sa preuzimanjem inicijative, samopouzdanjem, negativnim uvjerenjima i još ako je svjestan da mu to nije korisno, može raditi na tome i mijenjati ih. Naravno, promjena se ne dešava preko noći, potreban je rad i posvećenost međutim, uz brojne NLP tehnike moguće je taj proces učiniti bržim i efiksnijim. Što smo napredniji i učeniji, to više uviđamo koliko zapravo malo znamo i koliko su nam potrebni neki vidovi dodatnog usavršavanja. Ako vrhunski sportisti kao Đoković, Tipsarević, Gerić, Tomašević, brojni svjetski političari, uspješni poslovni ljudi, zvjezde poput Opre Vinfri, Madone su svjesni potrebe jačanja svojih mentalnih sposobnosti, zašto bi to nama predstavljalo problem?
Predrag ZEČEVIĆ
