Krenimo redom. Zakon o zaradama u javnom sektoru rađen je, kako je tadašnji ministar finansija Radoje Žuguć kazao, dvije godine. Kada je prvi put ugledao svijetlo dana, malo ko nije bio šokiran odredbom na osnovu koje bi funkcioneri dobijali zarade dvije godine, nakon što im prestane mandat. Ili recimo, šefovi kabineta ministara imali značajno veću platu od ljekara subspecijaliste.
Onda su pisci zakona ponešto izmijenili, pa poslanici neće dobijati platu dvije nego godinu dana, a Skupština glasovima DPS-a , Pozitivne i manjinskih stranaka usvojila zakon. U međuvremenu je postignut dogovor sa sindikatima zdravstva o povećanju zarada i izgledalo je da mir postignut.
Zakonom zadovoljni jedino funkcioneri: Međutim, ispostavilo se da je zakonom malo ko, osim onih 800 funkcionera kojima će biti povećane plate, zadovoljan. Unija poslodavaca je podnijela inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti, Sudski savjet, koji čine najstručniji pravnici u ovoj državi ocijenio da je zakonom diskriminisana sudska adminsitracija i najavio podnošenje inicijative za ocjenu ustavnosti, pojedine lokalne vlasti odbile da ga primjenjuju jer će im ugroziti finansijsku održivost, pobunili se zaposleni u ZIKS-u...Pobunio se i Sindikat ljekara nezadovoljan dogovorom sindikata zdravstva o povećanju zarada i time ustalasao duhove...
Onda je stupilo na scenu Ministarstvo finansija na čelu sa novim ministrom iz redova opozicije i predložilo izmjene zakona-kako su mediji interpretirali- trebalo bi smanjiti zarade funcionerima i povećati ljekarima. Na prvi pogled, pravedno da pradevnije ne može biti. Gdje je onda zapelo?
Premijer i ministar zdravlja iz redova DPS-a problem vide u tome, što nije ispoštovana procedura. Za premijera Mila Đukanovića je posebno sporna činjenica da ministri koji su se u vladi našli na osnovu sporazuma o slobodnim i fer izborima rješenja koja nijesu prošla komisije saopštavju kao "gotovu stvar".
"Sačekajte uvijek da vidite da li je nešto iz mnoštva tih ideja koje se mogu porađati u ovom ili onom organu uprave reaalno da bude i politika vlade, dakle to znači da prethodno mora proći analizu na komisijama u kojima se multidisciplinarno sagledava neko rješenje a ono mora dobiti prohodnost na vladi. Ovo rješenje o kojem ste pričali još uvijek nije došlo na vladu a zašto je došlo do medija, e to je zapravo pitanje da kažem koje se tiče vjerovatno demokratske kulture i demokratske odgovornosti", kazao je Đukanović odgovarajući na novinarsko pitanje.
Ministar zdravlja je bio mnogo oštriji. Ni po formi ni suštini, kaže ministar Budimir Šegrt, taj predlog nije zaslužio da se o njemu raspravlja, iako se vodila rasprava, ali glasanja na KEP-u o njemu nije bilo.
"O tome se nije glasalo jer nije bilo formalnih uslova da se glasa. Ali da ne bude nikakve dileme, ja sam saopštio kroz saopštenje za javnost – takav pristup rješavanju materijalnog statusa bilo koje grupe zdravstvenih radnika u zdravstvenom sistemu ruši zdravstveni sistem, nema dobru namjeru i to je čista manipulacija bilo kojom grupom zdravstvenih radnika. I to je politikanstvo, to je populizam i to je demagogija", jasan je Šegrt.
Konjević kaže da izmjene zakona nijesu populističke: Ministar finansija Raško Konjević za Portal Analitika međutim odbacuje takve tvrdnje.
"Da li može biti populizam ako predložite da ljekari subspecijaliste imaju platu na nivou savjetnika generalnog seretara Vlade. To nije populizam to je elementarna pravednost imajući u vidu težinu posla odgovornost i godine školovanja. Takođe, zašto je populizam prepoznati radnike ZIKS-a da imaju sličan tretman kao i zaposleni u policiji i vojsci", kazao je on.
Ima odgovor i zašto su predlogom za povećanje zarada obuhvaćeni samo ljekari, ali ne i ostali zdravstveni radnici.
"Sindikati u zdravstvu su nakon usvajanja zakona o zaradama početkom godine, potpisali sa Ministarstvom zdravlja granski kolektivni ugovor i iskazali time saglasnost sa odredbama zakona. Sindikat ljekara, kao posebna sindikalna organizacija, nije podržao taj granski kolektivni ugovor i to je javno saopštio i u dopisima nadležnim ministarstvima. Da li su dvije sindikalne organizacije u sistemu zdravstva na najbolji način zastupali zaposlene nije na meni da prosudjujem nego na njihovim članovima, ali je činjenica da je granski kolektivni ugovor potpisan i time iskazana saglasnost sa odredbama zakona", kaže Konjević.
On dodaje da su uradili izmjene isključivo zato što je zakon u jednom dijelu neprimjenjiv a u jednom dijelu nepravedan.
"I visoki funkcioneri DPS-a Vladan Vučelić, predsjednik DPS -a u Podgorici javno je govorio da se radi o lošem zakonskom tekstu. Nedopustivo je da država zarade ljekara njih oko 1.400 svodi na nivo koji ne odgovara važnosti teprofesije za jedno društvo kao i nivou odgovornosti posla i težine i dužine školovanja. Ne možebiti pravedno društvo u kome doktor medicine, specijalista ili subspecijalista ima manji koeficijent od savjetnika generalnog sekretara Vlade. Stoga je Ministarstvo usaglasilo stavove sa Sindikatom ljekara i predložilo uvećanje njihovih koeficijenata imajući u vidu da oni nijesuprihvatili nedavno usvojeni granski kolektivni ugovor", kaže on.
U Sindikatu ljekara ogorčeni: Nakon što izmjene zakona nijesu prošle KEP, u Sindikatu ljekara kažu da su ogrorčeni. Tim prije što, kako kaže doktorka Milena Popović Samardžić, "gospođa koja je u ime Vlade obrazložila zašto predlog nije prošao ima koeficijent za zaradu duplo veći od koeficijenta ljekara subspecijaliste."
"To govori samo za sebe", kaže ona.
Ona dodaje da sve veći broj ljekara napušta javno zdravstvo i odlazi u privarnu praksu, idu čak i na kruzere i sve veći broj razmišlja o napustanju zemlje.
"Situacija u zdravstvu je prilično neizvjesna i mislim da društvo treba tim što prije da se pozabavi. Imamo razne prijedloge od strane našeg članstva koji variraju od poziva da svi ljekari prestanu da budu to što jesu. Da crnogorsko društvo ostane bez ljekara, da samo jednog dana kažemo mi ne želimo više da budemo ljekari, bićemo nešto drugo, bićemo taksisti, bićemo frizeri pa da vidimo kako će društvo da reaguje na to. Da vidimo koliko smo mi zapravo značajni ovom društvu", kaže ona.
Na koga su se odnosile izmjene: Izmjene zakona, osim na ljekare, odnosile su se i na zaposlene u ZIKS-u, koji bi bili tretiranui kao zaposleni u policiji i vojsci, lokalnim samoupravama, i radnicima u kolalnim preduzećima sa srednjom školom, kojima će biti smanjene, ionako niske zarade.
Kada je riječ o lokalnim samoupravama, namjera je bila da se napravi razlika izmjedju onih koje imaju ionih koje nemaju dugove, pojašnjava ministar Konjević.
Prema tom predlogu, pitanje zarada u privrednim društvima na lokalnom i državnom nivou ne bi bile definisano jer tim pitanjima treba da se bave organi upravljanja u tim kompanijama.
"Ministarstvo finansija neće ubuduće imati toleranciju prema poreskim dugovima privrednih subjekata ni na državnom ni na lokalnom nivou kada su u pitanju obaveze za poreze i doprinose. Moraće se isplaćivati plate u bruto obliku jer se tako štite prava radnika", jasan je Konjević.
Zbog forme, suštine ili procedure, kako god, od izmjena zakona o zaradama u javnom sektoru nema za sada ništa. Najglasniji medju onima koji su nezadovoljni, Sindikat ljekara najavljuje da će pokušati da zaobidje vladu i da amandmanski djeluje u parlamentu. O zakonu će se jednog dana izjasniti i Ustavni sud.
Zbog populizma, politikanstva ili "procedure", sva je prilika da će sačekati izbore u oktobru.
Vesna RAJKOVIĆ - NENADIĆ
