- Ugostiteljski objekat neće moći da dobije određeni broj zvjezdica ukoliko nije prilagođen potrebama osoba sa invaliditetom, a biće donijeti i propisi o posebnim oznakama hotela koji su svoje poslovanje i usluge prilagodili potrebama OSI. Predviđena je i kontinuirana adaptacija objekata kulture i sportsko-rekreativnih objekata, te stimulisanje organizatora kulturnih manifestacija na intenzivnije uključivanje OSI – kazao je ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović, te dodao da se radi i prilagođavanje zone Morskog dobra – plaže i more, te nacionalnih parkova.
Širom svijeta, pa tako i u Crnoj Gori, u ponedjeljak je obilježen Svjetski dan turizma, pod motom „Turizam za sve – promovisanje univerzalne pristupačnosti“. Uz to, 2017. proglašena je za godinu održivog turizma kao razvojne mogućnosti, a njen slogan biće „Budućnost kakvu želimo“. U intervjuu za Portal Analitika, Gvozdenović se osvrnuo na ono što je u tom pogledu već postignuto u Crnoj Gori, podsjećajući kao smo, zahvaljujući projektu Luštica Bay, postali „država sa prvim registrovanim LEED projektom za dom u Evropi, što znači da se tokom gradnje poštuju najviši ekološki standardi i razvijaju održiva naselja“.
- Trenutno je 13% teritorije zaštićeno, čime je premašen cilj iz strateških dokumenata da 10% kopnene teritorije bude pod zaštitom. Ako se uzme u obzir i zaštita po osnovu obaveza iz međunarodnih sporazuma, zaštićeno je čak 17% teritorije. Naravno, teško se može dati precizan podatak u vezi sa finansijskim implikacijama, jer one podrazumijevaju i razvijanje projekata na način koji ne ugrožava sredinu. Ako govorimo samo o nacionalnim parkovima, finansijski efekti za 2015. iznose oko dva miliona eura, a ove godine biće veći. No, prema studiji, koju je izvršio Program Ujedinjenih nacija za razvoj, potencijalni finansijski efekti od zaštićenih područja su na nivou 70 miliona eura, što znači da ima još dosta prostora za stavljanje u funkciju ovog nevjerovatnog potencijala – precizirao je on, te dodao da zaštićene zone neće doživjeti „degradaciju pod naletima masovnog turizma“.
Kada je o turističkim brojkama riječ, raduje rast dolazaka turista iz evropskih zemalja, ali i nekih udaljenih tržišta. Prema riječima Gvozdenovića, prognoze rasta za narednih deset godina obećavaju puno posla i svijetlu budućnost.
- Do 2026, prema projekcijama WTTC-a, doći će do porasta direktne zaposlenosti u ovoj grani većoj od 60% - 54.000 zaposlenih. Naglasiću i da se, takođe shodno izvještajima Savjeta, očekuje da će do tada prihodi od turizma biti nevjerovatnih milijardu i po eura, odnosno ukupni doprinos turizma u BDP-u od 30%.
Nakon dugoočekivanog početka rada hotela iz renomiranog lanca Hilton u centru Podgorice, i sjever će uskoro imati smještajne kapacitete sa zvučnim imenima. Hotel „Lipka“ biće rekonstruisan pod brendom Four Points by Sheraton, a slijedi gradnja kapaciteta pod brendom Westin. Za one koji započete investicije ne završavaju u roku ili je njihova namjena suprotna definisanom dokumentu, slijede povećanje poreske stope od 2% do 5,5% tržišne vrijednosti nepokretnosti.
- Vlada Crne Gore ulaže napore u privođenje namjeni kapaciteta za koje do sada to nije učinjeno, te pravovremenu realizaciju investicija. Ni u jednoj državi u svijetu ne realizuje se svaka investicija prema planovima. Stoga je naš zadatak svođenje „problematičnih“ projekata na najmanju moguću mjeru, te stvaranje ambijenta za dalja kvalitetna ulaganja. I vjerujem da smo, uzevši u obzir bespoštednu globalnu tržišnu utakmicu za investicijama i kapitalom, do sada bili prilično uspješni – navodi naš sagovornik.
Kada je u pitanju gradnja u zaštićenm zonama, poseban slučaj predstavlja Prirodno i kulturno-istorijsko područja Kotora, za koje je – prema zakonu - potrebno uraditi dodatne studije.
- Iako to ponekad znači usporavanje planskog procesa, Ministarstvo dosljedno poštuje ove obaveze i, ne samo za državna, već i za lokalna planska dokumenta ne daje saglasnost i ne pušta ih u dalju proceduru ukoliko nije dobijeno pozitivno mišljenje nadležnog državnog organa za pitanja kulturne baštine. Kada je konkretno riječ o Kotorskom zalivu, Ministarstvo je koordiniralo i izradom Prostornog plana za obalno područje. Tako smo jasno insistirali na urgentom donošenju prostornog plana Opštine Kotor, čija bi vizija bila u skladu sa takvim smjernicama – zaključuje Gvozdenović.
ANALITIKA: Nakon što je prošla glavna, ljetnja turistička sezona, kakva su očekivanja prihoda, broja turista i noćenja za 2016. godinu? Da li se naziru promjene u strukturi gostiju po zemljama iz kojih dolaze, ali i u vremenskom periodu i mjestima u koja dolaze?
GVOZDENOVIĆ: Avgust je bio rekordan i zabilježeno je povećanje broja turista do čak 20%. Pozitivni trendovi nastavljeni su i u prvoj polovini septembra, kada bilježimo povećanje od čak 21%. I podaci od početka godine pokazuju rast: broj turista koji premašuje 864.000 za sedam mjeseci je skoro 4% veći u odnosu na prošlu godinu, a u istom periodu ostvareno je 5.227.379 miliona noćenja, odnosno 0,5% više nego u uporednom periodu.
Prema procjenama Centralne banke Crne Gore, u prvih sedam mjeseci ostvareno oko 400 miliona eura prihoda, što takođe pokazuje rast u odnosu na prethodnu godinu, kada je u istom periodu prihodovano 385 miliona eura. Naša procjena je da će prihodi od turizma na kraju 2016. godine biti veći od 850 miliona eura.
Kada je riječ o strukturi turista, bilježimo rast kako sa zapadnoevropskih i drugih evropskih zemalja poput Francuske - skoro 6%, Holandije - čak 54%, Velike Britanije 42%, Španije 55% i Italije 30%, te tradicionalnih tržišta kao što su region i Rusija, kao i porast iz vanevropskih zemalja poput Izraela 124%, Čilea 81%, Novog Zelanda 45%, Brazila 32%, Argentine 28% i Južne Afrike 20%.
Aviodostupnost je jedan od ključnih faktora za privlačenje što većeg broja turista sa različitih tržišta. Za osam mjeseci ove godine promet aviona je bio veći za 9%, a promet putnika za 10% u odnosu na prethodnu. Takođe, za prvih sedam mjeseci bilježimo rast veći od 13% kada su u pitanju drumski granični prelazi.
Naši kontinuirani podsticaji urodili su plodom za turističku ponudu orijentisanu na manifestacije, pa imamo situaciju da je buking i za septembar i za oktobar bolji u odnosu na prošlogodišnji. Kada uzmemo u obzir ovu činjenicu da imamo rast u odnosu na prošlu godinu koja je bila rekordna, cijenim da smo zaista postigli impresivne rezultate.
ANALITIKA: Radi se novi Strateški marketing plan turizma do 2020. Na koji način će Crna Gora ubuduće biti prepoznata na tržištima, prije svega, centralne Evrope i Skandinavije, te potencijalnih turista sa udaljenih tržišta - SAD i Kine?
GVOZDENOVIĆ: Upravo Strateški marketing plan treba da da smjernice kako će se Crna Gora dalje predstavljati na globalnom nivou. Tokom izrade Plana biće izvršeno istraživanje značajnih emitivnih tržišta, među kojima će svakako biti Evropa, ali i ostali kontinenti i ekonomije u razvoju.
Već sam rekao da bilježimo rast iz brojnih evropskih zemalja, ali i nekih udaljenih tržišta, dok se na ove dvije grupe, između ostalog, fokusiramo upravo kroz povećanje dostupnosti, diversifikaciju ponude, a kada su u pitanju udaljena tršišta, i na mogućnosti zajedničke ponude sa zemljama regiona. No, dajmo vremena ekspertima koji rade na Planu da nam ponude ovaj dokument kao jedan od osnova našeg repozicioniranja na svjetskoj turističkoj mapi.
ANALITIKA: Koliko novih radnih mjesta se očekuje u turizmu i hotelijerstvu, te u komplementarnim djelatnostima?
GVOZDENOVIĆ: Projekcije su da je samo turizam u 2015. direktno apsorbovao oko 17.500 radnih mjesta, odnosno 7,9% svih zaposlenih što je, kada upredimo sa 2006. godinom, rast zaposlenosti u turizmu veći od 40%. Do 2026, prema projekcijama Savjeta za putovanja i turizam - WTTC, doći će do porasta direktne zaposlenosti u ovoj grani većoj od 60% - 54.000 zaposlenih.
Naglasiću i da se, takođe shodno izvještajima WTTC, očekuje da će 2026. godine prihodi od turizma biti u ovom trenutku nevjerovatnih milijardu i po eura, odnosno ukupni doprinos turizma u BDP-u od 30%. Uz projektovano povećanje zaposlenosti u turizmu i sa turizmom povezanim djelatnostima do 2026. godine, rekao bih da nas čeka još puno posla, ali i svijetla budućnost.
ANALITIKA: Na koji način će ministarstvo uticati da ponuđači turističkih usluga – od izdavalaca smještaja i hotela, do organizatora izleta i putovanja u zemlji – nude više turističkih proizvoda za osobe sa invaliditetom i one starije od 65 godina? Da li će izdavaoci plaža ubuduće morati da imaju dio na kome će im biti olakšan pristup?
GVOZDENOVIĆ: U toku je realizacija velikog broja aktivnosti koje se odnose na integraciju lica sa invaliditetom. Tako se Strategija za integraciju lica sa invaliditetom sa Akcionim planom prvi put bavi upravo turizmom. Njima se predlaže program prilagođavanja turističkih objekata potrebama OSI, koji uključuje izmjene i dopune Zakona i drugih akata poput: Zakona o turizmu, Pravilnika za uređena kupališta i Pravilnika o kategorizaciji ugostiteljskih objekata. U skladu sa navedenim, novim Predlogom Zakona o turizmu uključene su odredbe zabrane i zaštite od diskriminacije lica sa invaliditetom. Takođe, ugostiteljski objekat neće moći da dobije određeni broj zvjezdica ukoliko nema ispunjen ovaj uslov, a biće donijeti i propisi o posebnim oznakama hotela koji su svoje poslovanje i usluge prilagodili potrebama OSI.
Predviđena je kontinuirana adaptacija objekata kulture i sportsko-rekreativnih objekata, kako bi bili pristupačni licima sa invaliditetom, te stimulisanje organizatora kulturnih manifestacija na intenzivnije uključivanje OSI.
Kada je riječ o Morskom dobru, Javno preduzeće se u prethodnom periodu intenzivno angažovalo da morsko dobro tj. plaže i more budu dostupne osobama sa invaliditetom, a te aktivnosti se moraju ubrzati i dovesti do kraja.
Što se tiče Nacionalnih parkova, uz dio koji je već dostupan OSI, institucije rade na rješavanju ovog važnog pitanja i u narednom periodu očekujemo vidjljive rezultate na ovom polju. JP Nacionalni parkovi je prije dvije godine donijelo odluku kojom se odobrava besplatan ulaz za osobe sa invaliditetom u sve nacionalne parkove, dok su u narednom periodu planirana ulaganja u turističku infrastrukturu sa ciljem njenog daljeg prilagođavanja pomenutoj ciljnoj grupi. Svakako, treba imati u vidu sve specifičnosti ovih lokacija, uključujući činjenicu da je najveći dio u planinskim područjima.
ANALITIKA: Koje benefite Crna Gora do sada ima od uvođenja sistema održivog razvoja, ne samo u turizmu, već i ostalim industrijama? Koji su finansijski pokazatelji?
GVOZDENOVIĆ: Radimo na tome da se svi projekti koji se realizuju na ovom malom, ali prirodno bogatom prostoru, zasnivaju na principima integrisanja pitanja životne sredine u sve razvojne planove. Luštica Bay, na primjer, radi se sa egipatskom kompanijom Orascom Development Holding, koja je globalni lider u razvoju integrisanih gradova u Evropi, na Bliskom Istoku i sjeveru Afrike, i prepoznata je po izgradnji ekološki održivih gradova. Što se tiče Crne Gore, nama je Luštica Bay donio titulu države sa prvim registrovanim LEED projektom za dom u Evropi, što znači da se tokom gradnje poštuju najviši ekološki standardi i razvijaju održiva naselja.
U našoj zemlji trenutno je zaštićeno 13% teritorije, čime je premašen cilj iz strateških dokumenata da 10% kopnene teritorije bude pod zaštitom. Ako se uzme u obzir i zaštita po osnovu obaveza iz međunarodnih sporazuma, zaštićeno je čak 17% teritorije.
Naravno, teško se može dati precizan podatak u vezi sa finansijskim implikacijama, jer one podrazumijevaju ne samo stavljanje teritorije pod zaštitu, već razvijanje projekata na način koji ne ugrožava sredinu, a očuvana sredina je - sama po sebi je vrijednost. Ako govorimo samo o nacionalnim parkovima, finansijski efekti na godišnjem nivou za prošlu godinu iznose oko dva miliona eura, a ove godine biće veći. No, prema studiji, koju je izvršio Program Ujedinjenih nacija za razvoj - UNDP, potencijalni finansijski efekti od zaštićenih područja su na nivou 70 miliona eura, što znači da je ima još dosta prostora za stavljanje u funkciju ovog nevjerovatnog potencijala.
Kao i do sada, svakako da će sve buduće aktivnosti integrisati elemente zaštite životne sredine, najprije kroz izradu neophodnih elaborata koji znače svođenje uticaja na životnu sredinu na neizbježan minimum, te putem planske dokumentacije koja istovremeno otvara prostor za sve kvalitetne investicije.
ANALITIKA: Da li smatrate da bi, pored gradnje, bilo korisno limitirati i broj posjeta pojedinim oblastima nacionalnih parkova i zaštićenim zonama, kako bi se smanjio štetan uticaj masovnog turizma?
GVOZDENOVIĆ: Naprotiv. Već sam saopštio da je, prema analizama UNDP-a, finansijska „iskorištenost“ nacionalnih parkova čak 35 puta manja od moguće. To, naravno, ne podrazumijeva bilo kakvu degradaciju pod naletima masovnog turizma, već održivo i plansko upravljanje, uz promišljeno povećanje sadržaja koje parkovi nude, jačanje promocije, ali i kontrole odnosa posjetilaca prema prirodi, kontrole krivolova, nelegalne sječe i drugih aktivnosti van zakona, te generalno sistema upravljanja ovim bogatstvom.
ANALITIKA: Da li se očekuje završetak većih investicija i šta država preduzima da natjera sadašanje vlasnike neaktivnih hotelskih kapaciteta da realizuju investicije?
GVOZDENOVIĆ: U cilju daljeg razvoja postojećih i početka novih projekata, Crna Gora teži da privuče investitore koji podižu standard i koje, kao operateri, prate renomirani hotelski brendovi. Važni grinfild turistički projekti koji su u toku ili su u završnim fazama pripreme, a koji će biti realizovani shodno Ugovorima su: Hotel Hilton, Porto Montenegro, Luštica Bay, Porto Novi, Aman Resort, Plavi horizonti, zatim Bar, Bigovo, Bjelasica, Komovi. Podrazumijeva se da očekujemo i punu posvećenost i kooperativnost lokalnih samouprava i javnih preduzeća, kako bi se u potpunosti obezbijedila moguća dinamika realizacija i investicija. Osim toga, ohrabreni smo najavama sa sjevera, posebno činjenicom da ARNN grupa, novi vlasnik hotela „Lipka“, planira njegovu rekonstrukciju pod brendom Four Points by Sheraton, kao i gradnju turističkih kapaciteta pod brendom Westin.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma cijeni izuzetno značajnim pitanje realizacije projekata svih neaktivnih hotelskih kapaciteta, kao i podizanje nivoa kategorije za sve hotele kojima je kategorija ispod četiri zvjezdice. U želji da se ubrza cijeli proces, a kako bi investitori što prije započeli svoje investicije, Izmjenama Zakona o porezu na nepokretnosti, uvedena je progresivna stopa oporezivanja koja omogućava veće poresko opterećenje određenih hotelskih objekata koji nijesu privedeni namjeni. Naime, za nepokretnosti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, a koje se nalaze u zoni prioritetnog turističkog lokaliteta, koji se ne kategorišu i koji se koriste suprotno turističkoj namjeni definisanoj planskim dokumentom, može se utvrditi viša poreska stopa od 2% do 5,5% tržišne vrijednosti nepokretnosti. Dakle, Vlada Crne Gore ulaže napore u privođenje namjeni kapaciteta za koje do sada to nije učinjeno, te pravovremenu realizaciju investicija. Ni u jednoj državi u svijetu ne realizuje se svaka investicija prema planovima. Stoga je naš zadatak svođenje „problematičnih“ projekata na najmanju moguću mjeru, te stvaranje ambijenta za dalja kvalitetna ulaganja. I vjerujem da smo, uzevši u obzir bespoštednu globalnu tržišnu utakmicu za investicijama i kapitalom, do sada bili prilično uspješni.
ANALITIKA: Na koji način će Ministarstvo uticati da se barem donekle nadoknadi šteta koja već više od deceniju nastaje različitim zloupotrebama u oblastima pod zaštitom poput Kotorskog zaliva?
GVOZDENOVIĆ: Na početku moram istaći da je obaveza države da kreira dobar sistem uređenja prostora. Ako uzmemo u obzir da samo životna sredina u dijelu usklađivanja sa EU standardima zahtijeva milijardu i po eura, shvatićemo koliko je njegovo kreiranje kompleksan i finansijski zahtjevan zadatak. Istovremeno, nećete naći ni jedan sistem na svijetu koji, ma koliko dobar bio, nema izolovanih slučajeva neadekvatnog tretiranja prostora. Ovo Ministarstvo radilo je na transparetnom procesu izdavanja dozvola, od kojih svaku možete naći na našem ili sajtu opština, maksimalnom uključivanju javnosti tokom izrade planskih dokumenata, i stalnom unaprjeđenju primjene sistema procjene uticaja na životnu sredinu. I, naravno, očekivano je da sve te aktivnosti budu podržane kvalitetnom inspekcijskom kontrolom stanja na terenu. To je jedini način za zaokruživanje priče o održivom razvoju bilo kog dijela Crne Gore.
Od donošenja Zakona o zaštiti kulturnih dobara, za sva planska dokumenta neophodno je uraditi Studiju zaštite kulturnih dobara. U slučaju da se plan izrađuje u obuhvatu Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, potrebno je dodatno uraditi i Studiju vizuelnog uticaja na kulturna i prirodna dobra. Iako to ponekad znači usporavanje planskog procesa, Ministarstvo dosljedno poštuje ove obaveze, ne samo za državna, već i za lokalna planska dokumenta ne daje saglasnost i ne pušta ih u dalju proceduru, ukoliko nije dobijeno pozitivno mišljenje nadležnog državnog organa za pitanja kulturne baštine.
Kada je konkretno riječ o Kotorskom zalivu, Ministarstvo je koordiniralo i izradom Prostornog plana za obalno područje, jer je on osnova integrisanog održivog urbanog razvoja primorskih opština. Nemojmo zaboraviti da taj plan daje rješenje za značajno smanjenje izgrađenosti na obalnom području, ali i druga, slobodno mogu reći - hrabra zelena rješenja zbog kojih je stavljen na stranu veliki dio neodrživih potencijalnih investicija. Tako smo jasno, tokom nedavnog sastanka sa opštinom Kotor, insistirali na urgentom donošenju prostornog plana opštine, čija bi vizija bila u skladu sa takvim smjernicama.
Kotor, kao grad pod zaštitom UNESCO-a, kao grad koji u prvih sedam mjesci ima značajan rast turista, u čiju luku je od početka godine luku uplovilo za 14% više kruzera u odnosu na isti uporedni period prošle godine sa 15% većim brojem putnika, grad koga je Lonely Planet preporučio kao mjesto koje treba posjetiti, kao grad u kome se radi na podsticanju gradnje i rekonstrukcije hotela visoke kategorije, te kao mjesto u kome se krenulo sa realizacijom žičare Kotor – Lovćen, jeste u fokusu svih razvojnih planova - i to sa punom sviješću o neophodnosti njegovog očuvanja.
Kristina JERKOV
Foto: MORT/oficijelne fotografije
