Društvo

Crna jesen na crnogorskim cestama: Treba li pooštriti kazne za nesavjesne vozače?

Nakon što su crnogorski putevi u posljednjih 15 dana odnijeli 12 života, postavlja se pitanje da li su kazne dovoljno oštre. Sagovornici našeg portala su saglasni da se kaznena politika ne primijenjuje ili primijenjuje selektivno. Nadležni odgovaraju da će učiniti sve da zaštite građane na putu. Da li je sve to dovoljno?
Crna jesen na crnogorskim cestama: Treba li pooštriti kazne za nesavjesne vozače?
Portal AnalitikaIzvor

"Da onoga ko je "pokosio" sestre Raonić na pješačkom prelazu kod Delte, nadležni osude za pokušaj ubistva, ne bi se po crnogorskim putevima ovoliko ginulo" - jedan je u nizu komentara ogorčenih građana na društvenim mrežama. Crnogorski putevi u posljednjih 15 dana odnijeli su 12 života. Da li su kazne koje propisuju crnogorski zakoni preblage?

Šta kaže aktuelni Zakon: Najstrožija kazna koju propisuje zakon je kazna zatvora od 12 godina, i to ako je u saobraćajnoj nesreći pogunula jedna ili više osoba. Najstrožija kazna, prema Krivičnom zakoniku, za teške tjelesne povrede je osam godina. Do osam godina zatvora se može odgovarati i ako je imovinska šteta veća od 40 hiljada eura.

Prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja najstrožije novčane  kazne su od od 300 do 2.000 eura. U zatvor do tri godine može otići i vozač ako se kreće brzinom većom od 70 do 90 kilometara od one koja je propisana, ako zbog nepoštovanja saobraćajnih propisa nanese lakšu tjelesnu povredu ili dovede nečiji život u opasnost.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kaže da kazne ne treba da budu oštrije, ali da zakonska rješenja treba dosljedno i rigorozno primijenjivati.

"To znači da svi moraju odgovarati za prekršaje u saobraćaju i da u tom smislu ne smije biti nikakve tolerancije od strane policije", dodaje Begović za Portal Analitika.

Mora se mijenjati atmosfera: Begović ističe da se mora stvoriti takva atmosfera da svi koji učine - pa makar i najmanji prekršaj u saobraćaju - znaju da će za to odgovarati i da će za to platiti visoku novčanu kaznu.

Kako je dodao, sada se čak ne poštuje ni signalizacija, a to se može spriječiti samo prevencijom.

 "Ja sam gledao svojim očima kada je na pješačkom prelazu kod Osnovnog suda automobil udario moju koleginicu na sred pješačkog prelaza", dodaje on.

begovic

Begović, međutim, smatra da ne treba uvoditi nove kazne i da su novčane kazne evropski standard.

"Bitno je, međutim, da budu kažnjeni u odnosu na težinu povrede i da niko, ali baš niko ne bude pošteđen kazne", podvlači Begović.

I u nevladinoj organizaciji Alfa centar koja se bavi bezbjednošću saobraćaja, ističu da su kazne uglavnom primjerene crnogorskim uslovima, ali da ih u jednom dijelu treba pooštriti.

"Međuselektivna primjena zakonskih odredbi, saobraćajna nekultura i bahatost pojedinih učesnika u saobraćaju stvaraju privid neefikasnosti propisanih zakonskih mjera, te se široj javnosti visina kazne čini kao preblaga. Imajući na umu da je mijenjanje navika dug i složen proces, smatramo da je potrebno pooštriti kaznene odredbe i visinu novčane kazne, naročito kod onih prekršaja koji direktno vode u tragediju. Oštrije kazne će svakako uticati da neodgovorni učesnici u saobraćaju "brže shvate" neophodnost poštovanja saobraćajnih propisa", kaže za Portal Analitika Nada Radović.

radovic

Ona dodaje da bi pooštravanje kazni u kratkom roku uticalo na veću budnost i oprez, a time i na smanjenje broja saobraćajnih nezgoda.

Postoje jake repredivne mjere: Pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, međutim, tvrdi da je po broju represivnih mjera koje crnogorska policija preduzima prema nesavjesnim vozačima, u odnosu na broj stanovnika i vozila, Crna Gora bez konkurencije u regionu i šire.

Janjušević je za RTCG saopštio kako je do početka septembra podnijeto čak 410 krivičnih prijava, što je 23,9 odsto više nego u istom periodu lani. Za prvih osam mjeseci ove godine, kako je kazao, policija je izdala više od 100 hiljada naloga za plaćanje novčanih kazni, a privremeno je oduzeto 6.455 vozačkih dozvola.

Kako dodaje, u većini saobraćajnih nesreća se pokazalo da je uzrok ljudski faktor.

janjusevic

"Samo represija ne može donijeti dugoročne rješenje problema. Ni u jednoj zemlji samo represivni aparat policije ne može da riješi pitanja. Sistem saobraćaja je složen sistem gdje se stvari moraju sistemski i na temeljan način rješavati", kaže on.

Što bi, onda, trebalo uraditi da se ovako olako ne gubi glava na crnogorskim putevima?

Neodgovorno ponašanje učesnika u saobraćaju: Premijer Milo Đukanović kaže da nikada saobraćajna infrastruktura nije bila bolja, te da se očigledno radi o neodgovornom ponašanju ljudi koji se upuštaju u smrtonosne avanture. Obećao je da će država povući sve poteze koje mora da povuče odgovorna država, kako bi garantovala bezbjedno putovanje ljudima.

"Riješićemo problem bezbjednosti u saobraćaju. Nije prvi put sezona tragičnih slučajeva na drumovima. Imali smo jedne godine sličnu sezonu kada smo uveli rigorozne mjere i kontrole. Podsjetiću, odmah nakon toga registrovali smo drastičan pad saobraćajnih nezgoda, posebno sa smrtnim posljedicama", rekao je Đukanović.

U nevladinom sektoru ukazuju da ne postoji sistem za upravljanje bezbjednosti u saobraćaju, te da očekuju konkretne poteze države.

"U Crnoj Gori ne postoji institucija u čijoj se nadležnosti nalazi ova oblast. Istovremeno, obrazovni sistem u nedovoljnoj mjeri prepoznaje ozbiljnost proučavanja ove teme. Realizujući paralelno preventivne i represivne mjere na svim nivoima, edukujući sve učesnike u saobraćaju od ranog uzrasta, održavajući i unaprjeđujući putnu infrastrukturu, možemo očekivati savjesnije i odgovornije društvo u kojem će se građani osjećati bezbjedno", kazala je Radović.

Do tada - ko preživi.

Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ

Portal Analitika