Anka Vukićević iz koalicije "Ključ" je manje poznata crnogorskoj javnosti. Za Portal Analitika priča da je ženama mnogo teže da uđu u politiku. "Porodične obaveze, predrasude, komentari okruženja i još je mnogo toga, sa čime žena mora da se izbori. Presudna je podrška porodice, prvenstveno supruga", kaže ona.
I Branka Bošnjak iz DF-a, koja je dugo u političkim vodama, ističe da ženi nije lako da se bavi politikom, u kako ističe, okrutno tradicionalnoj Crnoj Gori u kojoj se politika smatra muškim, a ne često i vrlo prljavim zanimanjem.
"Prljavim zato što su uslovno rečeno "prljavi" ljudi oni koji su svoj interes stavili ispred javnog, sprovodili ključne odluke i stvorili takvu sliku o politici. Politika bi trebala da bude jedno plemenito zanimanje gdje sebe dajes javnom interesu. I zato je zbog svih tih predrasuda ženi teško u politici i često se nalazi na "skeneru" da li dovoljno kvalitetna, a muškarcima niko i nikad ne mjeri kvalitet", kazala je Bošnjak za Portal Analitika.
Kad tradicija nije ograničenje: Daliborka Pejović iz DPS-a kaže, međutim, da ne doživljava tradiciju kao veliko ograničenje, već više kao svojevrstan kult u kojem su se žene izgradile kao majke, supruge, sestre, a nerijetko i kao izuzetne istorijske ličnosti. Daliborka je četvrta na listi DPS-a, prva žena.
"Novo moderno vrijeme doniijelo je nove uloge ženi u Crnoj Gori kojima treba hrabro ići u susret, vodeći računa, da pored ovih vrijednosi na iste odgovorimo doslijednim obrazovanjem, stručnošću, visokim nivoom profesionalizma i time se nametnemo kao članovi društva koji su spremni i kadri da rješavaju probleme. Ne priznajem kompletnim ličnostima one žene koje nisu svjesne svoga porijekla, porodičnog trajanja kao i tradicionalnih i modernih vrijednosi", kazala je Pejović za Portal Analitika.
Kako dodaje, nažalost, često su same žene te koje pokušavaju minimizirati rad i trud neke druge žene.
"Nedostaje nam te ženske solidarnosti, koje kod muških kolega ima na pretek", kaže ona.
Koliko ima žena u parlamentu: Crna Gora je, u još važećem sazivu parlamenta, imala oko 17 odsto žena u parlamentu, što je bilo najmanje u regionu. Zakonsku odredbu da na lista mora biti najmanje 30 odsto žena, partije su izigravale tako što su žene stavljali na dno liste i većina nije ulazila u parlament.
Zato je 2014. godine donijeta nova odredba: osim 30% kandidatkinja, svaka četvrta osoba, redosljedom partijske liste, mora biti žena. Novina je i da je ukoliko iz nekog razloga ne želi da bude poslanica je mora takodje zamijeniti žena. Poslanici nijesu izglasali predlog da svaka treća osoba na listi bude žena. No, ipak, zahvaljujući novim rješenjima, na lokalnih izbora 2014. u 14 opština je porastao broj žena na 26, 5.
Veći procenat žena: Direktorica Centra za ljudska prava Maja Raičević je ocijenila da je procenat zastupljenosti žena na ovim izbornim listama veći je u odnosu na prethodne izbore, ali i dalje nedovoljan.
Ona je kazala da će, sudeći po listama koje je do sada vidjela, procenat žena biti veći nego što je sada, jer zakon na to obavezuje, i izborne liste ne mogu biti važeće ukoliko se ne ispoštuje zakonska kvota.
„Taj procenat bi se mogao kretati od 20 do 25 odsto , što svakako nije dovoljno treba težiti ravnopravnosti , a to je 50 odsto“, smatra Raičević.
Ženama koje odluče da se bave politikom, često, nije lako ni da se izbore za sopstveno mesto u svojoj partiji, jer muškarci često ne žele da se odreknu svojih privilegija.
Branka Bošnjak, koja je članica PZP-a, kaže da su se žene u toj partiji izborile za svoje mjesto.
"Da je lako, nije. Jer se mnogi deklarativno zalažu za to, ali kad treba da se pomjeri neki muškarac a da uđe neka žena, to smatraju nužnim zlom. Ali navićiće se. Zato su i bile neophodne kvote", kaže ona.
I Daliborka Pejović iz DPS-a ističe da nije lako, ali da je izazov.
"Svaka političarka ili neko ko planira da to bude mora da se nametne sopstvenim kvalitetima, a u partiji treba da ima podršku svojih koleginica. Ukoliko se bori sama put će biti teži pa je i tim prije solidarnost među ženama ključna pretpostavka za njihovo bolje pozicioniranje u društvu i za preuzimanje odgovornih pozicija", kazala je ona.
Naše sagovornice ističu i da posebnu pažnju posvećuju ženama u kampanji i pitanjima koja njih interesuju- od diskriminacije prilikom zapošljavanja, manjih zarada, do čuvenog Zakona o majkama.
Međutim, iz nevladinog sektora češto čujemo da su to samo obećanja i da žene vode politiku na "muški način".
“Dugoročno je potrebno mijenjati svijest ljudi o ulozi žena u procesu odlučivanja i društvu uopšte. Nije dovoljno da imamo političarke koje će slijepo slijediti partijsku politiku, pa čak i onda kada je protivna interesima žena, a time i društva u cjelini", kazala je Maja Raičević za agenciju Mina.
Do izbora je još par dana. Nakon toga, u zavisnosti od rezultata, znaće se i koje će od onih koje su na listi zauzeti skupštinske klupe. I koliko će ih na kraju voditi bitku sa muškarcima u parlamentu.
Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ
