enilo je početkom godine kada je tadašnji premijer Milo Đukanović postavio pitanje povjerenja svojoj vladi, ili u prevodu uz pomoć Pozitivne Crne Gore, riješio se Socijaldemokratske partije, koja je dugo vremena sjedjela na dvije stolice. Pozitivna je zvanično od premijera kao uslov podrške tražila formiranje vlade izbornog povjerenja.
Uslijedili su višemjesečni pregovori, igra živaca, ko da više. Pala je i RTCG, polovinom aprila, direktorica TVCG Radojka Rutović podnijela je ostavku. Njena smjena bila je je jedan od uslova opozicije za potpisivanje sporazuma o fer izborima. U međuvremenu, dok su pregovarali o izbornoj vladi, DPS je odradio izbore u Tivtu – osvojili su apsolutnu vlast uz ogromnu izlaznost birača. DF, URA, Demokrate i Demos bojkotovali su izbore.

Vlada izbornog povjerenja: Onda je formirana vlada izbornog povjerenja. Nakon više od tri mjeseca od kada su krenuli da pregovaraju, 13. maja, premijer Đukanović je predložio razrješenje starih i izbor novih, opozicionih, ministara. Poslanici Demokratskog fronta dočekali su ga uzvicima “Milo, lopove”. Premijer je uzvratio sa: “Bravo, kreteni”.
Skupština je 19. maja izglasala posebni zakon za sprovođenje političkog sporazuma o stvaranju uslova za fer i demokratske izbore. Predstavnici dijela opozicije – Demosa, pokreta URA i SDP-a, zauzeli su četiri ministarska mjesta i preuzeli funkcije u važnim državnim službama i državnim preduzećima. DF u pregovorima nije učestvovao, SNP, na kraju, nije htio da predloži svoje kandidate za ministre.

Smjena Ranka Krivokapića: Ranko Krivokapić je, namjerno odugovlačeći sjednicu o povjerenju, jedva razriješen funkcije predsjednika parlamenta. Na to mjesto je početkom juna izabran Darko Pajović, predsjednik Pozitivne.
Dio opozicije je tako cijelo ljeto kontrolisao vladu, podnosili su razne prijave, ali i cijenili da uslovi za izbore nijesu baš toliko loši i da na njih treba izaći.
Dok je takozvana građanska opozicija kontrolisala vladu, DF i DPS su radili na terenu. DF je u kampanju ušao sa ogromnim parama, pojedini mediji ali i državni zvaničnici su tvrdili da su direktno finansirani od Rusije, koja se protivi ulasku Crne Gore u NATO.
Agencija za sprječavanje korupcije nije dala ‘’zeleno svijetlo’’ za isplatu novca DF-u, jer im izvještaji o finansiranju nisu bili zakoniti.
Formirana je i koalicija URA, DEMOS, SNP, dok je SDP odlućio da na izbore izadje samostalno.
Pokušaj terorističkog udara: Došao je tako i dan izbora. Pratio ga je pokušaj terorističkog napada, kako je zvanično saopšteno. Uhapšeno je u noći izbora, dvadesetak osoba koje Tužilaštvo sumnjiči da su imali plan da u vrijeme proglašenja rezultata izbora, oružano napadne građane koji bi se okupili ispred zgrade Skupštine i policajce.
Nakon toga, kako je saopšteno, grupa je imala namjeru da zauzme zgradu Skupštne Crne Gore, uhapsi premijera i proglasi izbornu pobjedu određenih političkih partija. Opozicija ne vjeruje u zvaničnu verziiju, pa su se naknadno, odlućili da zbog toga bojkotuju Skupštinu.
DPS je osvojila 36 manadata, Demokratski front 18, Velika koalicija Ključ devet, a Demokratska Crna Gora osam. Socijaldemokratska partija je osvojila četiri manadata, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate po dva, dok su po manadat osvojile Hrvatska građanska inicijativa i lista Albanci odlučno. SD je prešla cenzus.

Formirana vlada premijera Markovića: Za formiranje vlasti DPS-u su trebali glasovi manjinskih partija. Vlada je formirana a za premijera izabran potpredsjednik DPS-a Duško Marković. Bošnjaci su dobili zvačajan dio u vlasti, a Albanci Sporazum na osnovu koga će Tuzi poslati opština, masline u Valdanosu će biti vraćene vlasnicima, dobiće zagarantovane mandate. Milo Đukanović je odlučio da ostane na mjesto predsjednika DPS-a.
Nakon što je Crna Gora dobila zvanićan poziv za članstvo u NATO krajem prošle godine, do sada je Protokol ratifikovalo 18 država i završilo kompletne procedure, dvije države su to uradile u parlamentu.
SAD ratifikuje protokol u martu: Očekuje se da bi SAD trebalo da ratifikuju Protokol u martu. Crnogorski zvaničnici ocjenjuju da je učlanjenje u NATO najznačajniji događaj nakon obnove nezavisnosti, jer se Crna Gora nakon vjekova okreće zapadnim vrijednostima.
Očekuje se da bi se makar dio opozicije mogao vratiti u skupštinske klupe u danu kada se bude glasalo o učlanjenju u NATO.

Miješanje Moskve u unutrašnje stvari Crne Gore: U međuvremenu su kako se Crna Gora približava članstvu u NATO i od kada se pridružila sankcijama EU protiv Rusije, odnosi Moskve i Podgorice značajno pogoršani i zbog u nekoliko navrata otvorenog miješanja Moskve u unutrašnje stvari Crne Gore.
Novi premijer Duško Marković u inauguracionom govoru poručio je da će njegova Vlada "nastojati da prevaziđe nerazumevanja u odnosima sa istorijskim saveznikom Rusijom".
Kada se iz visoke politike vratimo u stvari život, u ono od ćega se živi-shvatimo da nas u godini pred nama čeka stezanje kaiša.
Stezanje kaiša: Nova Vlada Duška Markovića krenula je oštro. Odlučila je da smanji zarade funkcionerima za osam odsto, nadoknade majkama za troje i više djece za 25 odsto, uvede novu akcizu na gorivo od devet centi po litru, odloži uvodjenje dječjeg dodatka za djecu nezaposlenih roditelja. Istovremeno je bio plan da se za milion eura povećaju izdvajanja za partije, ali su se predomislili, pa je DPS amandmanski predložio da se izdvajanja ipak smanje.
Za zarade poslanika izdvojiće se 27 odsto više nego ove godine. Poslanici ionako primaju za crnogorske prilike ogromne zarade. U zemlji u kojoj je prosječna plata oko 500 eura, svaki treći radi na crno, a najviše ih je zaposleno u ugostiteljstvu gdje su plate oko 300 eura, za hranu se dnevno izdvaja dva eura, funkcioneru Demokratskog fronta Branku Raduloviću za oktobar je isplaćeno 2.150 eura.
Nakon njega, sa zaradom od po 2.071 euro, slijede poslanici DPS-a Radivoje Nikčević, Demokrata Neven Gošović i samostalna poslanica Jelisava Kalezić.

Intezivirani radovi na autoputu: Poslije više od godinu dana pripremnih radova i kašnjenja zbog raznih procedura koje nijesu bile ispoštovane, u maju su intezivirani i glavni radovi na izgradnji na prvoj dionici autoputa Bar-Boljare.
Za sada nema procjena da li smo i koliko izgubili zbog kašnjenja radova. Viceguverner Nikola Fabris izjavio je da je pitanju je pomjeranje vremenske dinamike, jer ono što nije realizovano ove godine, ostvariće se u narednim godinama, tako da će tada biti ostvareni pomenuti prihodi.
Planiranom dinamikom ide polaganje podmorskog kabla, dugog 445 kilometara između Crne Gore i Italije. Sa crnogorske strane kabl je postavljen brže neko što je bilo planirano. Kompletan projekat energetskog povezivanja trebao da bude završen krajem 2018. godine. Do kašnjenja je došlo i kod gradnje drugog bloka termoelektrane u Pljevljima.
Dobra turistička sezona: I turistička sezona je ove godine bila dobra. Prihodovano je oko 850 miliona eura, što je na nivou prošle godine i znaćajno doprinijelo punjenju budzeta.
I ove godine bavili smo se Svetozarom Marovićem i Sporazumom koji je potpisao za Tužilaštvom na osnovu koga će morati odležati godinu i po u Spužu. Do danas se liječi u Beogradu. Vraćena je i imovinama Kalićima, privremeno je bilo zaplijenjeno imovina vrijedna 28 miliona eura. Jesu li tužili državu za izgubljenu dobit, ne znamo.

Obilježila je i petogodišnja djevojčica iz Rožaja koja je preminula, nakon što joj je majka trijebila vaške opasnim Etiolom. Majka je osumnjičena sa izazivanje opšte opasnosti i prijeti joj kazna do osam godina zatvora. Zdravstvene vlasti su tek nakon njene smrti krenule su da edukuju javnost o tome kako da se tretiraju vaške.
Da se ne opustimo ni dva dana pred Novu godinu, pobrinula se vlada koja je povukla Predlog zakona da dan rođenja Njegoša bude državni praznik. Nemaju većinu , jer se tome protivi Bošnjačka stranka.
Zakon je, inače, tri godine kupio prašinu u Skupštini.
Godina za nama bila je najteža od obnove nezavisnosti, naslušali smo se od onih koji odlučuju. Kako li je tek onima koji se ništa ne pitaju.
Vesna Rajković-NENADIĆ