U dokumentu se konstatuje da su hronične nezarazne bolesti u Crnoj Gori prepoznate kao ozbiljan javno-zdravstveni problem i prepreka održivom razvoju zemlje.
“U Crnoj Gori dominantno se umire i obolijeva od hroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolesti, kancera, dijabetesa i respiratornih oboljenja. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u strukturi ukupnog umiranja stanovništva Crne Gore, udio hroničnih nezaraznih bolesti iznosi 80 odsto”, navodi se u Izvještaju usvojenom na Vladi.
Raspoloživi podaci Instituta za javno zdravlje, ukazuju da prijevremeni mortalitet, prije navršene 60-te godine života, kao posljedica hroničnih nezaraznih bolesti učestvuje sa 16% u ukupnom mortalitetu od hroničnih nezaraznih bolesti.
“Gotovo svaka druga osoba umire od bolesti srca i krvnih sudova, a svaka četvrta od kancera”, upozorava se u Izvještaju.Rano obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti i od kancera, predstavlja ogromni teret i za finansijsku održivost zdravstvenog sistema Crne Gore.
“Drugi, ali ne po važnosti problem da prijevremeni mortalitet od hroničnih nezaraznih bolesti, obolijevanje i povezani invaliditet predstavljaju ozbiljne generatore rasta zdravstvene potrošnje u zemlji", potencira se u Izvještaju.
Hronični nedostatak novca kod zdravstvenog sistema: I zaista, zdravstveni sistem Crne Gore se suočava sa hroničnim nedostatkom novca.
Zbog toga je Fond za zdravstveno osiguranje nedavno predstavio Program sanacije finansija zdravstvenog sistema s ciljem da se nadomjesti hroničan nedostatak novca u ovoj oblasti.
Ova institucija je predložila da se novac od akciza na duvan i alkohol, dio premije od obaveznog auto osiguranja i boravišne takse, preusmjeri u zdravstveni sistem. U slučaju da se usvoji predlog, u pitanju bi bila radikalna promjena finansiranja čitavog sistema, čiji je deficit na nivou od makar 15 miliona eura godišnje.
Bolest se registruje u ranim godinama: Sa ili bez deficita novca, u Crnoj Gori obolijevanje od hroničnih nezaraznih bolesti registruje se već u ranim godinama života, što rezultira dužim trajanjem oboljenja, većim invaliditetom i doprinosi porastu prijevremene smrtnosti.
"Hronične nezarazne bolesti doprinose absentizmu, lošijem učinku na radnom mjestu i gubitkom zaposlenih koji posjeduju znanja i iskustvo”, konstatuju eksperti koji su pisali izvještaj.
Situaciju dodatno usložnjava učestalo praktikovanje nezdravih stilova života poput pušenja, štetne upotreba alkohola, nedovoljna fizička aktivnost i neadekvatna ishrana.
“Prema poslednjim raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori je 31% populacije konzumiralo duvan, 32% alkohol, dok je samo oko 13% odraslog stanovništva upražnjavalo neku fizičku aktivnost. Radi se o četiri riziko faktora koja su zajednička za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti. Promjena stila življenja predstavlja važnu pretpostavku za promjenu trenda obolijevanja i umiranja od hroničnih nezaraznih bolesti”, zaključuje se u Izvještaju.
Stručnjaci godinama unazad, preko masmedija, skreću pažnju građanima da mogu da urade mnogo na prevenciji obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti ali i kancera.
Stres glavni okidač: Ne želeći da komentariše podatke Instituta za javno zdravlje, doktorica Ankica Ivanović kaže da je stres glavni okidač ovih vrsta bolesti.“Pored stresa, tu su i nezdrava ishrana i nezdravi stilovi života. Da li se iko u Crnoj Gori zapitao da li naši građani imaju novca za zdravu organsku hranu i da tretiraju zdrave stilove života. To sve košta”, navela je Ivanović u izjavi za Portal Analitika.
Stručnjaci predlažu da fizička aktivnost treba da bude prisutna u svim starosnim grupama, prilagođeno utreniranosti. Preporuka je da se vježba 30 minuta dnevno, makar tri dana u sedmici.
U rizične kategorije za oblijevanje od opasnih vrsta ovih bolesti spadaju ljudi sa povišenom tjelesnom težinom, dijabetesom, povišenim krvnim pristiskom i "masnoćom" u krvi.
Preporuka Evropskog kardiološkog društva je da krvni pritisak bude ispod 140 sa 90, da vrijednost šećera u krvi bude ispod sedam, a ukupni holesterol manji od pet milimola po litru.
Za pacijente koji su preživjeli infarkt, strućnjaci potenciraju važnost nastavka rigorozne prevencije – odricanje od loših životnih navika, zdrava ishrana, kontrola dijabetesa, krvnog pritiska, fizička aktivnost prilagođena stanju i godinama.
Zbog navedenih alarmantnih podataka, državni organi bi morali osmisliti relevantnu i savremenu strategiju za borbu protiv ovih vrsta bolesti. Vremena za čekanje više nema...
P.Z.
