Uprava za vode je posljednjom dodjelom koncesija potpisala ugovore o koncesijama za eksploataciju šljunka i pijeska na period do pet godina. Rok trajanja svih koncesionih ugovora istekao je prošle godine, tako da u ovom trenutku nemamo ugovorenu eksploataciju šljunka i pijeska na crnogorskim vodotocima, izjavio je za Portal Analitika direktor Uprave za vode Damir Gutić.
"Koncesije su propisivale način eksploatacije rječnog nanosa, prava i obaveze koncesionara, kao i visinu naknade koja se treba plaćati državi. Na bazi projektne dokumentacije i one vezane za oblast voda definisani su lokaliteti na kojima je bilo moguće obavljati eksploataciju. Prilikom odabira lokacija vodilo se računa da se negativni efekti eksploatacije svedu na najmanju moguću mjeru i obezbijedi veća protočnost rječnih tokova, pa samim tim i smanji rizik od plavljenja okolnog zemljišta i devastacije rječnih korita", naglasio je Gutić.
Pozitivan primjer projekat regulacije rijeke Morače: Bez obzira na sve sprovedene aktivnosti u tom pravcu, Gutić ne spori da je na određenim vodotocima došlo do devastacije korita i obala rijeka zbog neplanske, a naročito nelegalne, eksploatacije pijeska i šljunka."Uprava za vode aktivno radi na projektima regulacije vodotoka, čime će se negativni efekti eksploatacije svesti na najmanju moguću mjeru. Tokom ove godine uradiće se projekti regulacije rijeka Lim i Grnčar, čija će implementacija imati značajan pozitivan efekat, posebno u pogledu zaštite od poplava. Regulacija tih vodotoka je preduslov da se na osnovu projektne dokumentacije pokrenu postupci dodjele koncesija za eksploataciju rječnih nanosa na ovim rijekama", pojasnio je Gutić, navodeći kao primjer pozitivnog efekta regulacije glavni projekat regulacije rijeke Morače.
"Za najugroženiju dionicu na potezu od ušće Sitnice do Ponara urađen je projekat regulacije. Njegovom realizacijom biće definisano korito i obaloutvrda za velike i srednje vode, spriječeno dalje urušavanje obala korita Morače, plavljenje okolnih poljoprivrednih površina i ugrožavanje infrastrukturnih objekata, kao što su most i pruga. Takođe, ovim projektom saniraće se devastirano poljoprivredno zemljište, stvoriće se uslovi za održavanje prirodnog režima površinskih i podzemnih voda i spriječiti njihovo zagađivanje", precizirao je Gutić.
Nasipom protiv divlje mehanizacije: On napominje da cilj projekta nije eksploatacija rječnog nanosa, već uređenje korita rijeke Morače u cilju eliminisanja svih negativnih posljedica dosadašnje eksploatacije, ali i obezbjeđenja trajnih benefita po lokalnu i širu zajednicu.
"Izgradnjom nasipa za velike i srednje vode neće biti moguće da mašine priđu koritu rijeke Morače, osim na rampama koje su za to predviđene. To znači da će biti onemogućena neovlašćena eksploatacija pijeska i šljunka i devastacija prostora. Kada je u pitanju nelegalna eksploatacija rječnog nanosa, državni organi su odlučni u namjeri da spriječe ovakve pojave", podvukao je Gutić.
Po sličnom modelu koji je uspostavljen u oblasti kontrole prometa drvnih sortimenata u oblasti šumarstva i sređivanja stanja u toj oblasti, sa nivoa Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja pokrenuta je inicijativa za formiranje operativne međuresorske grupe koja će raditi na terenu u cilju otkrivanja devijacija i uspostavljanja funkcionalnog modela koncesija za šljunak i pijesak. Grupu će činiti stalni predstavnici Uprave za vode, Uprave policije, Komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove, s tim što svaki organ zadržava odgovornost u vezi s poslovima iz svoje nadležnosti.
"U cilju eliminisanja nelegalne ekploatacije rječnih nanosa treba preduzeti neophodne mjere- Uprava policije da pojača kontrolu i preduzme sprovođenje mjera iz svoje nadležnosti ukoliko zateknu subjekte na terenu koji nemaju propisane saglasnosti za obavljanje ove vrste djelatnosti, kao i mehanizaciju i dozvoljenu nosivost za ovu vrstu puteva. Takođe, komunalna policija treba da preduzme mjere i radnje i naredi subjektima uklanjanje divljih deponija zatečenih na terenu i da stanje dovedu u prvobitno, kao i da kontroliše korisnike lokacije koji deponuju materijal na lokaciji za koju je dobio rješenje od nadležnog organa (opštine). Zadatak Uprave za vode i Uprave za inspekcijske poslove je da izvrše obilazak terena i konstatuju zatečeno stanje na terenu, kao i da, ukoliko je prekršen zakon, preduzmu dalje mjere i radnje iz svoje nadležnosti", istakao je Gutić.
Zaustavljen izvoz drva u Albaniju: Generalni direktor Direktorata za šumarstvo i drvnu industriju pri Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Adem Fetić izjavio je za Portal Analitika da su prethodnih mjeseci sprovedene aktivnosti na unapređenju stanja u sektoru šumarstva, a posebno u dijelu suzbijanja nelegalnih radnji, čime je zaustavljen izvoz tehničkog i ogrijevnog drveta koji je posebno bio izražen prema Albaniji."Time je riješen jedan od problema koji je, sa pravom, u javnosti izazivao najviše pažnje u smislu negativne percepcije o stanju u oblasti korišćenja šuma kao jednog od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore. Problem izvoza drveta iz Crne Gore eskalirao je nakon što je Albanija zabranila sječu šume što je izazvalo rast tražnje, ali i rast cijena drvnih sortimenata na tržištu te zemlje. Tim povodom, na inicijativu potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Milutina Simovića formirana je međuresorska operativna radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za šume, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave carina, Poreske Uprave i Uprave policije", istakao je Fetić.
Raskinuti ugovori sa 21 koncesionarom na šume: Prema njegovim riječima, od formiranja polovinom decembra prošle godine, članovi grupe su intenzivno na terenu kontrolisali legalnost prometa drvnih sortimenata, posebno u dijelu ispravnosti i sljedljivosti dokumentacije koja prati drvne sortimente, od šume do granice.
"Aktivnosti operativne grupe su već dale značajne rezultate. Pribavljene su značajne informacije, na bazi kojih se utvrđuju konkretni koraci za postizanje veće efikasnosti svih navedenih organa, a sve u cilju eliminisanja mogućnosti zloupotreba, nekonstrolisanog odliva kvalitetnog drveta sa teritorije Crne Gore i podsticanja prerade u domaćim kapacitetima. Ministarstvo je u tom pravcu pokrenulo postupak utvrđivanja uslova za izdavanje dozvola za izvoz drvnih sortimenata. Prema Vladi je usmjeren predlog za stavljanje na takozvanu kontrolnu listu drvnih sortimenata određenih tarifnih oznaka. To znači da će se za svaki izvoz izdavati dozvola uz strogo propisane uslove, odnosno provjerljive dokaze o porijeklu sortimenata prijavljenih za izvoz", objasnio je Fetić, naglaašvajući da Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u saradnji sa Upravom za šume, intenzivno rade na preispitivanju modela koncesione politike u oblasti korišćenja šuma.
"Šumarski sektor u Crnoj Gori je u posljednje dvije decenije pretrpio značajne organizacione i strukturne promjene. Nakon ukidanja Javnog preduzeća za gazdovanje šumama, primijenjen je, do tada malo poznat model korišćenja šuma putem koncesionih ugovora. Izazovi su bili brojni i na njih se nije uvijek blegovremeno i adekvatno odgovorilo. To je za posljedicu imalo i značajan odliv van granica Crne Gore drvnih sortimenata koji su predmet koncesionih ugovora. Taj problem nije značajno smanjen ni pooštravanjem procedura i uvođenjem obaveze posjedovanja uvjerenja o porijeklu, kao i širenjem ovlašćenja šumarske inspekcije. Uvođenje posebnih naknada za sortimente namijenjene izvozu dale su rezultate u dijelu smanjenja odliva trupaca za rezanje, ali ne i u dijelu izvoza ogrijevnog drveta", rekao je Fetić.
Zbog nepoštovanja obaveza iz koncesionih ugovora, prema podacima Uprave za šume, raskinut je 21 koncesioni ugovor, od zaključenih ukupno 58."U pravcu striktnog praćenja realizacije koncesionih ugovora i preduzimanja mjera u slučaju nepoštovanja ugovorenih obaveza nastaviće se aktivnosti i u narednom periodu. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je usvajanjem ovogodišnjeg Programa gazdovanja šumama stvorilo uslove da se konkurs za davanje šuma realizuje tokom marta, čime se stvaraju uslovi da korisnici šuma realizuju planove na vrijeme, tokom ljetnje radne sezone. Time će se stvoriti uslovi da korisnici poboljšaju svoje finansijske bilanse i da mogu blagovremeno plaćati naknade za korišćenje šuma", naveo je Fetić.
Stavljanjem nelegalnog prometa drvnih sortimenata pod kontrolu povećala se dostupnost sirovine većem broju drvoprerađivača.
"U ovoj godini dio drvnih sortimenata (trupaca za rezanje) biće ponuđen i na aukcijsku prodaju na kamionskom putu, na nekoliko punktova. U cilju preispitivanja potrebe optimalizovanja postojećeg modela korišćenja šuma, Ministarstvo je pokrenulo proceduru izrade stručne studije od strane relevantnih međunarodnih eksperata. U međuvremenu, Ministarsvto i Uprava za šume u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, u okviru Odbora za šumarstvo i drvnu industriju, radiće na poboljšanju uslova i kriterijuma za dodjelu šuma na korišćenje u 2017. godini", zaključio je Fetić.
Reforma sistema koncesija, stroga kontrola eksploatacije šljunka, pijeska i drveta kao i blagovremena naplata državnih naknada od tih djelatnosti trebala bi da bude prioritet u ovoj godini. S obzirom na nezavidno stanje u ovoj oblasti i hronični manjak novca u državnoj kasi, vremena za čekanje više nema...
S.G. - P.Z.
