Da li je odlukom Ustavnog suda – da je smanjenje nadokanadam majkama ustavno - stavljena tačka na cijelu priču? Posebno nakon odluke majki, koje su više od 20 dana protestovale, da se raziđu?
Pitanje na koje je u ovom trenutku teško dati odgovor. Ustavni sud je odluku donio u petak. Sudije nijesu bile jednoglasne. Majke su najavile novo okupljenje za petnaest dana.
Ipak, prema informacija kojima raspolaže Portal Analitika, teško da od smanjenja nadoknada za majke Vladu može više zaboljeti glava. Tome su, osim Ustavnog suda, doprinijele i majke - da ih je na platou bilo malo više od par stotina i pregovaračke pozicije bi im bile drugačije.

"Ona je zasnovana na Ustavu i to je potvrda da Vlada nije povlačila neustavne i nezakonite poteze. Kao predsjednik Vlade i kao pravnik to ne bih sebi dozvolio. Dakle, sve prakse i standardi pokazuju da nijedno pravo ne može u svom nominalnom iznosu imati zagarantovanu poziciju. To ne može imati ni penzija, ni zarada, ali ni socijalna naknada", kazao je on novinarima.
Ima pravnika koji se sa njim ne bi saglasili, posebno u dijelu koji se odnosi na odluku da se naknade koje su prvo bile definisane kao doživotne preimenuju u mjesečne. Sudije Ustavnog suda nijesu bile jedinstvene čak u stavu - da li je odluka suda uopšte ustavna ili ne.
Posebno, ključno pitanje je što ćemo sa osnovnim zakonom, kojim su naknade i uvedene. I on se konačno našao pred Ustavnim sudom, no sva je prilika da ćemo sačekati da se o njemu izjasne.

Ima li pritiska na Ustavni sud: Ni smanjenje nakanada u prvi mah nije bilo prioritet za Ustavni sud, Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković za RTCG je kazao da oni imaju svoje rokove i sve ostalo doživljavju kao pritisak. Kada su, ipak, vidjeli da je đavo odnio šalu i da se majke neće razići dok ne čiju što o tome misle oni koji u svakoj normalnoj državi važe za vrhovne pravne autoritete, odlučili su da se pozabave tim pitanjem.
Pod pritiskom ili ne, sudije su na sjednici u petak imale različite stavove o tome može li se raspravljati o smanjenju a da se prije toga ne raspavlja o osnovnom zakonu kojim su naknade uvedene.
Sudija Miodrag Iličković kaže da se u slučaju „naopačke krenulo”. On je zapitao imaju li ikakvu pravnu snagu odredbe kasnije donijetog zakona, kojima se mijenjaju eventualno neustavne odrebe, cijeneći da bi izmjene zakona trebalo razmatrati sa osnovnim aktom jer se postavlja pitanje da li će se tumačiti zakon da su majke „stekle” pravo po zakonu iz 2015. godine, uprkos pravnoj mogućnosti da se to proglasi neustavnim.
Njegovo je mišljenje da je Ustavni sud po službenoj dužnosti trebalo da djeluje u ovom slučaju, odredi privremene mjere i spriječi bilo kakve isplate dok ne donese stav o zakonu kojim su naknade pripisane.
Većina je imala suprotan stav, tako da je prvi zakon još na čekanju. A kako će se izaći iz ovog pravnog galimatijasa, razne su procjene.
Šta dalje: Magistrica prava Angelina Šaranović za Portal Analitika kaže da je sada teško očekivati da Sud proglasi zakonom kojim su naknade uvedene neustavnim, jer je odlučujući da Vlada može da umanji naknade, posredno priznao da majke na njih imaju pravo, ali u iznosu koji može podleći korekcijama. U tom slučaju Zakon iz 2015. ostaje na snazi (majke imaju prava).
Ona objašnjava da je Ustavni sud bio u poziciji da, pozivom na član 36 Zakona o ustavnom sudu, pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona iz 2015. prije nego što je donijeto ijedno rješenje o pravu na naknadu.
„Donoseći odluku o neustavnosti tog Zakona bi spriječio nepravednu primjenu, po mom mišljenju, diskriminatorskog Zakona, kazala je ona.
Ustavnopravni smisao zakona: Pravnici koji podržavaju odluku Ustavnog suda, ističu, da se ta dva zakona ne mogu dovoditi u vezu u ustavnopravnom smislu. U krugovima bliskim Vladi, kako saznaje Portal Analitika, očekuju da Ustavni sud zakon kojim su naknade uvedene proglasi neustavnim. U prevodu, to bi značilo da će žene koje sada primaju naknadu i dalje primati, s tim što će parlament svako malo moći da ih smanjuje (teorijski i da ih povećava), ali da nijedna druga više to pravo neće moći da ostvari.
Ima i onih strčnjaka koji smatraju da sve ovo nema nikakve veze sa pravom. Profesor Đorđije Blažić je ustvrdio da je odluku dobio politički Ustavni sud.

"Na prvom sljedećem protestu ću se pojaviti i kao majka i kao potpredsjednica Radničke partije. Na protestima očekujemo članove partija i iz vlasti i iz opozicije, sve one koji misle da su Crnoj Gori potrebne promjene", kazala je Savković. Ona je rekla da će ti protest trajati sve dok se nešto ne promijeni. Vladini zvaničnici su u više navrata saopštili da i iza ovih protesta stoji opozicija i da DF organizuje majke.
Kad politika umiješa prste i pravo i pravda padaju u vodu – gledali smo od donošenja zakona do dana danas.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ