Novoizabrani lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, kazao je u intervjuu Portalu Analitika da će partijskim organima predložiti da njihovi poslanici ne prisustvuju sjednici parlamenta na kojoj će se glasati o članstvu Crne Gore u NATO-u.
„Što se URA-e tiče, ne očekujem da novi organi partije donesu bilo kakvu drugačiju odluku od našeg ranijeg stava. Moj predlog organima stranke biće da mi tog dana ne glasamo, osim u slučaju da je bojkot prekinut i da su obezbijeđeni uslovi da se svi poslanici izjasne o tom pitanju. Naši stavovi su jasni – moramo da vodimo preciznu i principijelnu politiku. Ponavljam: ako nema cijele opozicije u parlamentu i ako on ne funkcioniše u punom kapacitetu, potpuno je nebitno da li će za odluku o NATO-u glasati 42 ili 46 poslanika“, istakao je on.
Komentarišući najavu SDP-a da prekine bojkot parlamenta, Abazović kaže da se takvom odlukom sije sjeme razdora u opoziciji.
„To je sijanje sjemena razdora i to im ne bi bio prvi put. Bez obzira na odlične odnose koje imam s kolegama iz SDP-a i pohvalu što su konačno skupili hrabrost da se odupru rušilačkoj politici DPS-a, sada je potpuno neprimjereno da im na ovaj način izlaze u susret. Znam da to rade zbog svojih programskih ciljeva koje su postavili prije 27 godina, i to razumijem. Međutim, ne mislim da će ta odluka biti validnija zbog toga što će oni biti u parlamentu, niti da će biti manje validna ako se tog dana ne vrate u parlament. Takav njihov stav me zaista brine. Volio bih da to ne postane nešto što će i ubuduće biti karakteristika SDP-a – da trče u pomoć DPS-u kad god im je gusto“, naglašava naš sagovornik.
ANALITIKA: Po čemu će se URA na čelu s Vama razlikovati od Rakčevićeve URA-e?
ABAZOVIĆ: Mislim da smo samim činom promjena u Građanskom pokretu URA podigli ljestvicu demokratije na jedan viši nivo. I to iz dva razloga: prvo, zato što smo smo stranka koja je promjene sprovela mirno i dostojanstveno. Tranzicija je bila neprimjetna, bez ikakvih raskola, sporenja i gorkih riječi. Ispoštovali smo volju dosadašnjeg predsjednika Žarka Rakčevića da neki novi, mlađi ljudi dobiju dominantnije uloge u partiji, a da im dio kolega koji se godinama borio kroz neke druge organe – prije svega Politički savjet – pomaže u narednom periodu; drugo, malo mi je nezgodno da to naglašavam, ali prvi put je jedna građanska politička opcija u Crnoj Gori dobila za predsjednika pripadnika manjinskog naroda. Mislim da je to odluka od regionalnog značaja. Postoje takvi primjeri u regionu, ali ih je malo.
Osim predstavljanja nove generacije mlađih političara, konkretna inovacija u URA-i biće predstavljanje ekonomskog programa „Posao za sve“. To ćemo učiniti do 21. maja. Naša orijentacija biće usmjerena ka temama ekonomskog oporavka Crne Gore, ali, naravno, i ka političkim temama koje opterećuju naše društvo. Mislimo da samo društvo bogatih i zadovoljnih građana može da ima perspektivu. Nakon toga ćemo davati posebne naglaske vezane za zdravstveni i obrazovni sistem. Cilj je da budemo konstruktivan opozicioni subjekat koji neće samo kritikovati, već i nuditi kvalitetnija rješenja.
ANALITIKA: Sa izborne konvencije ste poručili da su promjene u Crnoj Gori veoma blizu. Na kojim osnovama gajite takav optimizam?
ABAZOVIĆ: U političkom smislu to nije pitanje dana ili mjeseca, ali zaista mislim da Crna Gora neće dugo čekati na kapitalne promjene. Takav stav donosim na osnovu aktuelne političke situacije. Mislim da je ona neodrživa, deplasirajuća i za vlast i za opoziciju, ali pogotovo za vlast. Sistem je blokiran, nepovjerenje je ogromno, tenzije velike, ekonomski sistem pred kolapsom... Takva situacija traži nove ideje, kompromise i dogovore. Mislim da će i oni koji su najveći protivnici promjena u Crnoj Gori i koji čuvaju sopstvene pozicije shvatiti da je za njih dobro da se nešto u tom pravcu desi, da zemlja ne bi kasnije ušla u još veću krizu. Na kongresu nijesam licitirao sa datumom promjena, ali vjerujem da će se desiti relativno brzo. Već tokom naredne godine očekujem vanredne parlamentarne izbore.
ANALITIKA: Da li možda očekujete da DPS otpočne pregovore s opozicijom nakon učlanjenja Crne Gore u NATO?
ABAZOVIĆ: URA od početka podržava punopravno članstvo Crne Gore u EU i NATO-u, i ja se radujem što će ta tema ubrzo biti van dnevnog reda. Nakon toga mora početi nova faza političkih odnosa u Crnoj Gori. To je neminovno. Moguće je da smo sad u nekom vakumu i iščekivanjima, ali nakon što se proces pristupanja završi ne isključujem da odmah krenemo u neku vrstu dijaloga. S opozicione strane niko ne izbjegava dijalog, ali taj krunski zahtjev – prijevremeni parlamentarni izbori – mora da bude ispunjen. Prosto je nevjerovatno da neko takav zahtjev ne želi da prihvati. Imamo lokalne samouprave gdjeu kojima se održavaju prijevremeni izbori. To nije nešto što je bilo strano u prethodnom periodu u Crnoj Gori. Bez ponavljanja izbora nema dijaloga. To je uslov svih uslova.
Paralelno sa tim, dobro bi bilo da se rješava slučaj državnog udara koji je opteretio društvo sa vrlo neizvjesnim ishodom, brojnim kontroverzama, nelogičnostima i neprofesionalnim odnosom Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Nadam se da ćemo do novih parlamentarnih izbora imati kristalno jasnu sliku u vezi tog slučaja.
ANALITIKA: O tome nešto kasnije... Prvi izazov pred URA-om s na čelu s Vama je donošenje odluke o eventualnom povratku u parlament kada se bude glasalo o crnogorskom članstvu u NATO-u. Kada će stranački organi odlučivati o tome?
ABAZOVIĆ: Novi stranački organi URA-e biće konstituisani veoma brzo. Bilo bi katastrofalno i na nivou skandala da odluku o članstvu u NATO-u donese krnji parlament u polupraznoj sali, u trenutku kada 39 poslanika opozicije misli da su izbori pokradeni i kada ne priznaje njihove rezultate. To bi bilo neprimjereno odlučivanje o nečemu što je istorijska odluka, a priključivanje NATO-u sasvim sigurno jeste. Ako smo svi saglasni da se radi o istorijskoj odluci, onda – iako smo nepravedno izbjegli da takvu odluku donesemo uz konsultaciju građana na referendumu – najmanje što bi trebalo je da obezbijedimo da svi poslanici budu pristuni u skupštinskoj sali i da takvu odluku donesemo u parlamentu koji će raditi u punom kapacitetu. Podsjećam da su dvije rezolucije vezane za NATO integracije donošene u parlamentu, i da je za jednu, čini mi se, glasalo 50, a za drugu 48 poslanika. A sada krajnji Protokol treba da ratifikuje najviše 48 poslanika, s obzirom da su kolege iz SDP-a najavile povratak u Skupštinu. Mislim da to nije dobra poruka i da bi mi trebalo da pronađemo rješenje koje bi išlo u pravcu toga da sala treba da bude puna, a da poslanici glasaju po svojim stavovima.
Što se URA-e tiče, ne očekujem da novi organi partije donesu bilo kakvu drugačiju odluku od našeg ranijeg stava. Moj predlog organima URA-e biće da mi tog dana ne glasamo, osim u slučaju da je bojkot prekinut i da su obezbijeđeni uslovi da se svi poslanici izjasne o tom pitanju. Naši stavovi su jasni – moramo da vodimo preciznu i principijelnu politiku. Ponavljam: ako nema cijele opozicije u parlamentu i ako on ne funkcioniše u punom kapacitetu, potpuno je nebitno da li će za odluku o NATO-u glasati 42 ili 46 poslanika.
ANALITIKA: Pa da li onda SDP odlukom da se vrati u parlament sije sjeme razdora u opoziciji?
ABAZOVIĆ: To je sijanje sjemena razdora i to im ne bi bio prvi put. Bez obzira na odlične odnose koje imam s kolegama iz SDP-a i pohvalu što su konačno skupili hrabrost da se odupru rušilačkoj politici DPS-a, sada je potpuno neprimjereno da im na ovaj način izlaze u susret. Znam da to rade zbog svojih programskih ciljeva koje su postavili prije 27 godina, i to razumijem. Međutim, ne mislim da će ta odluka biti validnija zbog toga što će oni biti u parlamentu, niti da će biti manje validna ako se tog dana ne vrate u parlament. Takav njihov stav me zaista brine. Volio bih da to ne postane nešto što će i ubuduće biti karakteristika SDP-a – da trče u pomoć DPS-u kad god im je gusto.
ANALITIKA: Kako gledate na pokušaje DF-a da organizovanjem referenduma o ratifikaciji članstva Crne Gore u NATO-u u Holandiji odgodi potvrđivanje članstva u crnogorskom parlamentu?
ABAZOVIĆ: Pokušavam da pokažem širok demokratski kapacitet i razumijevanje za legitimno ponašanje svih političkih subjekata. Međutim, potpuno mi je nelogično da sada u drugoj državi tražimo nešto što u sopstvenoj ne možemo da ostvarimo. To može da se smatra legitimnim, ali taj pokušaj zaista mi izgleda kao očajnički. Kolege iz DF-a znaju da imam razumijevanja za njihove stavove, iako oko njih nemamo nikakvu saglasnost. Ali, trženje načina da preko građana Holandije spriječimo ulazak u NATO je nesvakidašnje i mislim da je osuđeno na propast.
ANALITIKA: URA se zalaže da se odluka o članstvu u Alijansi donese na referendumu. Da li je to zalaganje isključivo deklarativno ili ste pak spremni da sa ostalim opozicionim partijama uradite nešto kako bi primorali vlast da raspiše referendum?
ABAZOVIĆ: Ovdje ljudi od referenduma za NATO prave institut koji žele da pokažu nepravednim. Referendum je najdemokratskiji način donošenja bilo koje političke odluke. Podsjetiću vas da je u Švajcarskoj godišnje bilo i više od 60 referenduma na kojima su se ljudi izjašnjavali o raznim pitanjima.
Smatram da ne treba prodavati ljudima mačka u vreći. Crnogorski građani treba da znaju da li stvarno žele da pripadaju nekoj organizaciji ili ne. Imam stav koji je suprotan stavovima većine mojih kolega: mislim da bi većinska Crna Gora glasala za članstvo u NATO-u. Ne bih se plašio referenduma.
Mislim da se nećemo aktivno zalagati za referendum, iz prostog razloga što će to da bude kampanja anti-NATO snaga. Nećemo, dakle, učestovati u aktivnostima koje govore o referendumu, a nemamo ništa protiv da građani iskoriste ustavnu mogućnost da se izjasne na njemu.
Ne mogu kao neko ko se zalaže za članstvo u NATO-u da prihvatim činjenicu da postoji toliko animozitet prema referendumu. Ljudi koji insistiraju da se po svaku cijenu glasa u Skupštini to rade iz dva razloga: prvo, zato što imaju veliku nesigurnost u promovisanju svojih političkih ideja; drugo, zato što znaju da ne živimo u demokratskom sistemu i da bi nešto moglo da pođe po zlu. Rado bih izašao na referendum o NATO-u i glasao da Crna Gora uđe u taj savez.
ANALITIKA: U susret novim anti-NATO protestima, neki organizatori prethodnih najavljuju da nova okupljanja neće biti mirna. Postoji li bojazan od nemira?
ABAZOVIĆ: Ne vidim kome bi takvi protesti išli u prilog. Podržavam građane da na miran i dostojanstven način iskažu nezadovoljstvo po bilo kom pitanju, pa i pitanju NATO-a. Uvijek ću biti spreman da ih podržim u takvim naporima. Sve drugo što bi vodilo nasilju, nemirima i destabilizaciji bila bi velika usluga DPS-u i njenim satelitima koji intenzivno govore da zapravo oni štite mir i sigurnost, a da opozicija rušilačkim aktivnostima destabilizuje državu. Ne mogu da shvatim nikoga u opoziciji ko želi da im da argument više da sjutra liku da su bili u pravu. Apelujem da organizatori pozovu pristalice da okupljanje bude dostojanstveno i da se suzdrže od aktivnosti koje bi dodatno cementirale vlast DPS-a.
ANALITIKA: Da se osvrnemo na lokalne teme. Izbori u Herceg Novom biće održani 7. maja, a URA će na njima nastupiti u koaliciji sa SDP-om. Zbog čega izlazite na hercegnovske izbore nakon bojkota nikšićkih?
ABAZOVIĆ: Mi nijesmo imali ništa protiv bojkota i smatram da je bilo principijelnije da smo bojkotovali izbore u Herceg Novom. Međutim, bojkot ima smisla samo ako svi opozicioni subjekti učestvuju u njemu, a mi smo prije formiranja koalicije sa SDP-om imali jasan stav DF-a i Demokrata da oni žele da učestvuju na izborima. Ako ta dva relevantna subjekta učestvuju, onda bojkot nema nikakvog smisla.
Vjerujem da opozicionu pobjedu u Herceg Novom niko ne dovodi u pitanje. Vrlo je važno da naša koalicija bude katalizator nove vlasti, da pokažemo da znamo kako se upravlja gradom i da Herceg Novi iz političkog rasula i beznađa izazvanog aktivnostima DPS-a i građanskih lista koje je izmislio DPS uspostavimo vlast koja će odgovarati volji građana.
ANALITIKA: Da li je bojkot lokalnih izbora u Nikšiću bio greška? Vaš partijski kolega Rade Milošević tvrdi da jeste.
ABAZOVIĆ: Moj kolega Milošević ima pravo na svoje mišljenje i ja to uvažam. Međutim, mislim suprotno. Smatram da je bojkot nikšićkih izbora bio jedini pravedan i respektabilan odgovor na ono što je vlast pokušala da uradi na dan predaje izbornih lista. Mi ovjde ne štitimo nikakve pojedince, ali smatramo krajnje neprincipijelnim i politički nemoralnim da uključujemo SDT u kampanju DPS-a. Oni su svoje aktivnosti mogli da sprovedu i ranije, da sačekaju da se predaju liste ili da se završe izbori... Ali, željeli su da pokažu da im je vlast DPS-a važnija od sprovođenja normalne izborne procedure i mislim da je odgovor opozicije bio dobar i kvaliteten. Očekujem da se uz ponavljanje parlamentarnih ponove i nikšićki izbori.
ANALITIKA: Zbunjuje li opozicija građane svojim djelovanjem? Jedne izbore bojkotujete, druge ne, zatim se neki vraćaju u parlament iako tvrde da je nelegitiman...
ABAZOVIĆ: Nijesam neko ko u javnim nastupima brani opoziciju i ko nije samokritičan prema političkom subjektu iz kojeg dolazi, ali i prema drugim subjektima. Moramo da shvatimo da konfuziju i zbunjivanje javnosti unosi aktuelna vlast, što kroz režimske medije, što kroz manipulativne izjave, zloupotrebu državnih institucija... Po meni je potpuno neprimjerena i nelogična teza da zemlja koja nikad u svojoj istoriji nije promijenila vlast na slobodnim izborima može da optuži opoziciji za bilo što, bez obzira da li je ta opozicija organizovana ili ne. Bojkot parlamenta je iznuđen potez, nijesmo srećni što smo u njemu, ali ne želimo da učestvujemo u radu institucija koje se uspostavljaju uz prijetnje terorizmom i kupovinu glasova.
ANALITIKA: Na početku razgovora ste pomenuli slučaj navodnog pokušaja terorizma, rekavši da su ga obilježile brojne kontroverze i nelogičnosti. Šta očekujete u nastavku istrage?
ABAZOVIĆ: Građanski pokret URA nijednom riječju do sada nije kritikovao SDT niti procese koje oni vode, očekujući iz dana u dan da će njihove početne teze početi da se ostvaraju. Ne mogu zaista da ostanem ravnodušan prema opštoj konfuziji, oprečnim stavovima, promjenama iskaza, a sada i prema ovoj najnovijoj aferi oko svjedoka saradnika, čovjeka koji u susjednoj državi treba da robija 20 godina zbog ubistva. SDT, osim u slučaju Svetozara Marovića (što je bio unutarpartijski obračun DPS-a), nije ni u jednom drugom slučaju pokazalo dobru volju da se suprotstavi organizovanom kriminalu i korupciji. Zaista ni kao građanin ni kao političar nijesam ponosan na njihov rad. Štaviše, rezigniran sam. Od 160 prijava za izborne prevare DPS-a nijedna nije procesuirana! Ne znam kako oni pored svega ovoga i dalje očekuju da im građani vjeruju i da imaju podršku političkih subjekata.
ANALITIKA: Ali sjetićete se da je opozicija glorifikovala Katnića nakon hapšenja Marovića.
ABAZOVIĆ: Jeste. Katnić je u početku zaista ulivao veliku nadu da će biti crnogorski Falkone i da će uspjeti da se izbori sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Zašto je od toga odustao – mora sam da kaže. Sve akcije SDT-a od izbora do današnjeg dana su konfuzne i pune nelogičnosti. Da li oni imaju nekog keca u rukavu – ostaje da se vidi, ali ovo što sada rade ne uliva veliko povjerenje.
Postoje velike afere koje interesuju građane, a koje se uopšte ne pominju ili su godinama u fazi izviđaja. Još jedna stvar koja mi je prilično začuđujuća kod SDT-a je da se oni od formiranja žalili da nemaju dobru saradnju sa policijom, a od izbora nijesam čuo da imaju bilo kakve probleme. Pozivam SDT da još jednom izađe iz vrtloga državnog udara i krene u snažniji obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
ANALITIKA: Pošto ste najavili da će URA predstaviti program za ekonomski oporavak zemlje, prokomentarišite kratko za kraj razgovora Vladinu politiku stalnog zaduživanja.
ABAZOVIĆ: Vlada je postala zavisnik od zaduživanja. Vrlo sam rezigniran stepenom neposvećenosti oporavka crnogorske ekonomije. Nemaju nikakve inovativne ideje, a tek sad su se sjetili da naplaćuju poreski dug koji su sami nagomilali. Zemlju goraju u bankrot, pričaju o nekim novim imaginarnim infrastrukturnim projektima. Potpuno neprofesionalno su pristupili velikom infrastrukturnom projektu izgradnje auto-puta, koji se vrlo teško može završiti u predviđenim rokovima. Zemlju su zadužili do guše i nemam adekvatnu riječ za njihovo vođenje ekonomske politike. Smatram da je premijer Marković potpuno nekompetentan za pitanje ekonomskog oporavka Crne Gore i da je on osoba koja nema feeling za takve stvari. Ako je mislio da će šminkanjem Vlade i dovođenjem nekih novih lica napraviti zaokret u odnosu na kontinuiranu ekonomsku politku, to se odmah pokazalo kao potpuno neefikasno. Jedina moja poruka njima je da se nadam da će uvijek, kao što to čine svake dvije nedjelje, uspijeti da nađu banku koja će im dati kredit.
Nikola DRAGAŠ
Foto: Ivana BOŽOVIĆ
