"Nas tek u godinama koje dolaze zapravo čeka najveći posao: motivisanje i obuka kadra da svoj rad sa najmlađima postavi na drugačijim principima. Moramo poslati poruku da nema mjesta u obrazovanju za onoga ko nije zainteresovan da pravilno iskoristi ogromnu moć koju ima u oblikovanju budućih ljudi, ali i da će napori onih koji to jesu, biti uvaženi i vrednovani", rekao je Šehović za Portal Analitika.
ANALITIKA: Što tačno pozdrazumijeva reforma osnovnog obrazovanja, u javnosti se moglo čuti da se fond časova smanjuje za deset odsto?
ŠEHOVIĆ: Reforma osnovnog obrazovanja podrazumijeva mnogo više od navedenog. Smanjenje fonda časova za deset posto u osnovnim školama, uvođenje engleskog jezika od predškolskog uzrasta i od početka osnovne škole, uvođenje nastave na engleskom jeziku u pet odjeljenja, insistiranje na interaktivnom, a ne predavačkom tipu nastave, samo su načini dostizanja jednog cilja: djece koja promišljaju o gradivu, povezuju ga sa realnim okruženjem i imaju komunikacione sposobnosti dvadeset prvog vijeka. Princip na kome se zasniva ova reforma jeste: Znanje je znanje tek onda kad je stečeno naporom spostvene misli, a ne pamćenjem.
ANALITIKA: Da li su nastavnici pripremljeni za izmjene i hoće li se stići sa izradom predmetnih programa?
ŠEHOVIĆ: Napravili smo precizan vremenski plan u vezi sa reformom, uključujući izradu novih predmetnih programa, upravo da bi isti mogli da se primjenjuju od septembra.
To ne znači da smo bili ishitreni u odlukama ili nepromišljeni u potezima, već da smo, cijeneći činjenicu da su rezultati obrazovnih reformi vidljivi tek na duži rok, znali da bi prevelika odlaganja dovela do gubljenja fokusa i energije, a time i umanjila rezultat.
ANALITIKA: Naši učenici ostvaruju loše rezultate na PISA testovima, hoće li i tom smislu reforma obuhvatiti i načine predavanja i učenja - da se sve ne svodi na prostu reprodukciju, već na primjenu stečenog znanja?
ŠEHOVIĆ: Prepoznavanje reformi propisima je, iako nužan, samo prvi korak. Ako novi koncept učenja ne uvedemo u krvotok sistema kroz nastavni kadar, njeni dometi će, jasno, biti ograničeni. Cijenim da je to bio ključni problem i sa dosadašnjim reformama: gubljenje kontrole nad reformskim potezima onda kada se „raspu“ na lične percepcije hiljada poslenika obrazovnog sistema u vezi sa time kako ih treba sprovesti.
Slovenija, kao jedna od zemalja koja se može pohvaliti odličnim PISA rezultatima, poslala je jasnu poruku da je kvalitet obrazovnog programa od izuzetne važnosti, ali samo onda kada je sproveden kroz napredni predavački pristup. I ovih dana svjedočimo vijestima o planovima Finske da ukine koncept pojedinačnih predmeta u školama i da se fokusira na interdisciplinarno izučavanje tema.
Obrazovanje kakvo smo do sada znali je u procesu transformacije na globalnom nivou. Ako tu činjenicu shvatimo tek nakon vremenske distance, i onda kada sve zemlje budu uveliko napravile otklon od predavačkog tipa nastave, mi smo zakasnili. Zato nas tek u godinama koje dolaze zapravo čeka najveći posao: motivisanje i obuka kadra da svoj rad sa najmlađima postavi na drugačijim principima. Moramo poslati poruku da nema mjesta u obrazovanju za onoga ko nije zainteresovan da pravilno iskoristi ogromnu moć koju ima u oblikovanju budućih ljudi, ali i da će napori onih koji to jesu, biti uvaženi i vrednovani.
Uz predviđena veća ulaganja države u nastavni kadar, uključujući rješavanje stambenih pitanja prosvjetnih radnika, o kojima će više riječi biti narednih dana, imaćemo mehanizam više za podršku profesiji.Ove ciljeve sistemski smo podržali i osnivanjem Fonda za kvalitet i talente, kojim će se stimulisati najbolji profesori i učenici, i tako podstaknuti ono što je zapravo ključ napretka obrazovnog sistema: motivacija.
Uz sve to, formirali smo i koordinaciono PISA tijelo koje će se baviti analizama postignuća na PISA testiranjima i izvođenjem preporuka. Naime, PISA je samo način da pronađete nefunkcionalnosti u svom obrazovnom sistemu. Ali na vama je da kažete zašto je to tako, ponudite konkretna rješenja i zasučete rukave tokom njihovog sprovođenja.
ANALITIKA: Jeste li radili provjeru nastavnog kadra? Ovo vas pitam jer je tokom mandata prošlog ministra bila aktuelna afera učiteljice koja nije znala osnovni pravopis? Tada se čulo da je problem loših diploma, uglavnom stečenih u zemljama okruženja?
ŠEHOVIĆ: Utvrđivanje kvaliteta nastave vrši se kroz eksternu evaluaciju koju sprovodi Zavod za školstvo, gdje i samo Ministarstvo može pokrenuti nadzor. Cijenim da je vidno da nemam zazor od toga da pokrenem tu proceduru u svakom slučaju u kome postoji sumnja u kvalitet ili funkcionalnost određenog dijela sistema. Neće svaka kontrola rezultirati istim ishodom, ali moj cilj jeste da same kontrole počnu da budu prepoznate kao mehanizam koji se zaista koristi i koji nije formalnost.
Loše diplome nijesu samo naš problem, posebno kada imate u vidu činjenicu da je njihovo priznavanje predmet posebnog zakona u skladu sa Lisabonskom konvencijom, koja ne daje mogućnost da ne priznate diplomu iz inostranstva ako je stečena na ustanovi koja ima licencu za rad prema propisima zemlje u kojoj je osnovana. Kako je riječ o ovom složenom pitanju, razmatramo razna rješenja, i u tom procesu od velike pomoći nam može biti i rangiranje ustanova visokog obrazovanja, koje će biti osnovni pokazatelj kvaliteta ustanove sa koje poslodavcu donostite diplomu. Upravo time će se, između ostalog, baviti i Agencija za kvalitet visokog obrazovanja čije je formiranje planirano ovim izmjenama, i koja treba da bude garant optimalnog funkcionisanja visokoobrazovnog nivoa.
ANALITIKA: Što podrazumijeva reforma srednjeg obrazovanja, posebno u dijelu osnivanja specijalističkih gimnazija i novog koncepta maturskog i stručnog ispita? ŠEHOVIĆ: Reforma srednjeg obrazovanja proistekla je iz naših očiglednih problema u kreiranju kadra koji je makar djelimično osposobljen za tržište rada ili nastavak obrazovanja. U tom problemu nijesmo usamljeni, uzevši u obzir podatak da 40% poslodavaca u Evropi ne može da nađe radnu snagu sa odgovarajućim vještinama, te da Evropa planira da do 2020. godine uloži više od 30 milijardi eura u obrazovanje mladih i odraslih.
Sve izmjene u reformi srednjeg obrazovanja zato imaju za cilj povećanje kvaliteta znanja svršenih srednjoškolaca. To ćemo uraditi, između ostalog, kroz bolji nastavni proces koji u stručnim školama uključuje dobro organizovanu praktičnu nastavu, te putem jačanja statusa maturskog i stručnog ispita kao ozbiljne i zahtjevne stepenice koju treba preći prije prelaska na studije ili tržište rada. Pritom, davanje dodatne ozbiljnosti tim ispitima cijenim posebno važnim i usljed uvođenja besplatnih osnovnih studija, jer će upravo oni pokazati da li zaista vladate svim predznanjima koje jedan budući student treba da ima.
Dakle, maturski i stručni ispit biće unaprijeđeni njihovom potpunom eksternom organizacijom, koja neće biti niti u jednom segmentu vezana za školu. Time obezbjeđujemo njihovu dodatnu objektivnost, ali i ujednačavanje kriterijuma za sve maturante u zemlji.
Uvođenjem novine da se gimnazija može osnivati kao opšta ili specijalistička, izašli smo u susret prirodnoj potrebi gimnazijalaca da se prije odlaska na fakultet profilišu u određenim segmentima za koje cijene da imaju sklonosti, čime se automatski povećava i motivacija za učenje.
Pojednostavljeno: obrazovni sistem koji počiva na prinipu jednakosti, pravednosti, i podsticanju razvoja ličnih sklonosti, imaće zadovoljnog građanina. A zadovoljno društvo ne čini niko drugi do ti zadovoljni građani.
ANALITIKA: Najavili ste stipendije za stručne škole, kažete da je završavanjem deficitiranih zanimanja mladi idu na tržište rada a ne na biro rada. Da li ste uradili anketu sa poslodavcima - da li izlaze kvalifikovani iz tih škola i što je u tom smislu potrebno uraditi?
ŠEHOVIĆ: Kada je riječ o kadru koji izlazi iz srednjih stručnih škola, njihovo znanje i napredak se prate stalnim analizama socijalnih partnera i resornih institucija. Upravo ti podaci su nas i usmjerili na dva ključna problema koje ova reforma tretira: usklađenost obrazovnih profila sa tržištem rada i kvalitet praktičnih znanja onih koji se odluče za srednje stručne škole.
Ministarstvo prosvjete raspisalo je konkurs za dodjelu 110 stipendija za sve osnovce koji se odluče za neka od deficitarnih zanimanja u srednjim stručnim školama. Procijenili smo naime da za rješavanje diskrepance između ponude i tražnje kadrova nije dovoljno ograničiti upise na određene obrazovne profile za kojima ne postoji potreba na tržištu, jer smo u krajnjem u obavezi da obezbijedimo određenu prohodnost ka smjerovima za koje se pokazuje interesovanje.
Dakle, naš zadatak je da bolje usmjerimo samo interesovanje, na način što ćemo ga uskladiti i sa ličnim afinitetima i potencijalima djeteta, a ne, kako je to do sada bilo, pogrešnim načinom razmišljanja o prestižu određenog zanimanja.
To radimo tekućom kampanjom, pomenutom dodjelom stipendija i davanjem konkretnih podsticaja poslodavacima da se uključe u sistem stručnog obrazovanja. Jer ništa bolje od realnog radnog okruženja ne može dati puno znanje o svim aspektima određenog posla, niti podstaći mlade na pokretanje sopstvenog biznisa. Teorija vas uči Geografiji, ali samo putovanjem upoznajete zemlju.
Sa druge strane kontinuirano stipendiranje za određena zanimanja, podsticaji poslodavcima i svi drugi reformski potezi, zahtijevaju dodatna budžetska sredstva. No, uz značajnu podršku Vlade, imali smo mogućnost da reformu organizujemo na sveobuhatan način i sa projektovanim povećanim ulaganjima.
Pritom, bili smo svjesni da ta vrsta investicija ne daje automatske i precizno mjerljive rezultate kojima bismo se mogli brzo pohvaliti, ali to nam nije ni bio cilj. Naša namjera je ono što je opredjeljenje svake ozbiljne Vlade: dugoročan stabilan ekonomski i sveukupan društveni rast, koji je neodvojiv od ozbiljne obrazovne politike.
(Drugi dio intervjua oko reforme visokog obrazovanja sa ministrom Šehovićem objavićemo tokom nedjelje)
V.R.N.
