Politika

Kriza u SNP-u: Raskolom nastali, u raskolima nestaju

Ili: zašto bi novim raskolom nekad najjača opoziciona stranka bila korak bliže potpunoj marginalizaciji ili čak nestanku s političke scene
Kriza u SNP-u: Raskolom nastali, u raskolima nestaju
Portal AnalitikaIzvor

Pobuna: Nezadovoljstvo predsjednikovanjem Srđana Milića Socijalističkom narodnom partijom (SNP) tinja poput vatre godinama, pa se samo čekala iskra iz koje će buknuti novi požar pobune, koji, ispostaviće se, kao nijedan prethodni prijeti opstanku ionako osakaćene stranke.

Varnica je sijevnula 11. maja, kada je Glavni odbor (GO) SNP-a na elektronskoj sjednici razriješio svih funkcija Aleksandra Damjanovića zbog kršenja statuta partije, optuživši ga da „nema pravo da se u javnosti legitimiše i nastupa u ime SNP-a“. Usput su mu zatražili da vrati poslanički mandat.

Damjanović ih je podsjetio da je još 1. marta podnio ostavku na funkciju u GO, a da član podgoričkog odbora stranke nije od septembra 2016. godine, jer je tada svim članovima istekao četvorogodišnji mandat. O povratku mandata nema ni govora. Poručuje da on pripada isključivo biračima koalicije Ključ, a nikako rukovodstvu SNP-a, koje je, prema njegovim riječima, „dovelo partiju na dno političke scene u Crnoj Gori“.

milic-damjanovic

A onda je uslijedila prava mala buna: nezadovoljni odlukom GO, članovi beranskog, ulcinjskog i bjelopoljskog SNP-a zatražili su Milićevu ostavku, dok su o zahtjevu za njegovom smjenom podijeljeni u plavskom i kolašinskom odboru. Dubinu krize u SNP-u ništa bolje ne ilustruje od činjenice da su se članovi potonjeg ogradili od stavova svog predsjednika, rekavši da je on (Milija Rovčanin), a ne Srđan Milić, kriv za loše izborne rezultate partije u tom gradu. Jednoglasna podrška Miliću, barem zasad, stigla je jedino iz cetinjskog SNP-a.

Stoga ključno pitanje glasi: očekuje li ovu partiju još jedno cijepanje? Po svemu sudeći – da, jer se sukob dvaju duboko zavađenih tabora drukčije ne može riješiti. Damjanović nije ni potvrdio ni negirao medijske navode da planira osnivanje nove stranke, a prethodno je u više navrata ponavljao da se nikada više ne bi kandidovao za predsjednika SNP-a. Milić, s druge strane, ostavku nema ni u primislima (po Statutu SNP-a - član 50, samo Kongres partije može razriješiti lidera ukoliko ne želi da podnese ostavku). Nesuglasice su se u SNP-u, uostalom, od nastanka partije rješavale isključivo odlaskom nezadovoljnih. A pošto Milić nije na toj strani, epilog ove drame nije teško naslutiti.

Sječe knezova: Istorija SNP-a je istorija unutarstranačkih sukoba. Nastao razlazom Momira Bulatovića i Mila Đukanovića u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) 1998. godine, SNP je do danas prošao kroz četiri značajna raskola.

2305predragimomirbulatovic

Prvi veliki sukob dogodio se 2001. godine, kada je vrh stranke odbio da podrži Bulatovićevu kandidaturu za saveznog premijera, kandidujući Zorana Žižića. Odluku su branili činjenicom da je Bulatović uoči saveznih izbora 2000. godine bez dogovora sa strankom ušao u koaliciju sa Socijalističkom partijom Srbije (SPS) i Jugoslovenskom udruženom levicom (JUL), ali i njegovim kasnijim odbijanjem da SNP uđe u vlast sa Demokratskom opozicijom Srbije (DOS). Uslijedio je vanredni kongres na kojem je sadašnji funkcioner Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović izabran za lidera stranke, a Momir Bulatović je nakon toga napustio SNP i formirao Narodnu socijalističku stranku.

Uvod u sljedeći raskol bila je odluka o izručenju Slobodana Miloševića Haškom tribunalu 2001. godine. Žižić se nakon nje povlači s čela savezne vlade, a Bulatović na njegovo mjesto šalje Dragišu Pešića. Stranka više nije djelovala jedinstveno, a neminovni razlaz se dogoio 2005, kada je Žižić mimo znanja partijske vrhuške pregovarao o formiranju Pokreta za evropsku državnu zajednicu SiCG. Kasnije je govorio da je do razlaza između njega i Bulatovića došlo zbog namjere tadašnjeg šefa SNP-a da izazove vanredne lokalne izbore u opštinama u kojima je SNP imao vlast. Žižić je smatrao da će na ponovljenim izborima SNP loše proći i time poljuljati referendumske šanse. Bivši savezni premijer je, nakon napuštanja SNP-a, osnovao Demokratsku stranku jedinstva.

Bulatović je zbog lošeg rezultata na postreferendumskim parlamentarnim izborima 2006. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika, pa je na mjesto lidera SNP-a došao još uvijek aktuelni Srđan Milić. Partija je bila pošteđena raskola do uoči parlamentarnih izbora 2012, kada je dio članstva predvođen Bulatovićem i Milanom Kneževićem, napustio SNP zbog odluke Milića da ne uđe u savez sa DF-om, koji je tada predvodio Miodrag Lekić. Bulatović i Knežević su se pridružili tom savezu, da bi zatim osnovali Demokratsku narodnu partiju (DNP) kojom stoluje upravo Knežević.

Nije bilo potrebno duže od dvije godine da u stranci izbije nova graja nezadovoljstva zbog Milićevog vođenja SNP-a. Na kongresu održanom novembra 2014, Milić je osvojio treći mandat dobivši 273 glasa, Aleksa Bečić je osvojio 141 glas, dok je za Aleksandra Damjanovića glasalo 80 delegata. Bečić je tom prilikom kazao da o predsjedniku SNP-a odlučuju „centri moći van partije“.

2305damjanovic

Do tačke pucanja došlo je na sjednici GO u februaru 2015, na kojoj je Milić odbio da podnese ostavku. Bečić je sa grupom funkcionera, predvođenom veteranima Velizarom Kaluđerovićem i Nevenom Gošovićem, napustio stranku i osnovao Demokrate, rekavši da u SNP-u ne vidi perspektivu. Uslijedile su ozbiljne optužbe na račun Milića, između ostalog, i ona Kaluđerovićeva da je šef SNP-a od svojih poslanika zahtijevao da glasaju za sporne anekse ugovora o zakupu Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže.

Početak kraja: Ako je novi raskol neminovan, može li ga SNP preživjeti? Znaćemo ubrzo, ali sve ide u prilog tezi da ova partija srlja ka potpunoj marginalizaciji, a možda čak i nestanku s političke scene. Svaki novi sukob u SNP-u je bio dramatičniji od prethodnog, pa se čini kao da je sudbina partije nastale raskolom - da u raskolima i skonča.

Današnji SNP je stranka bez identiteta koja s okoštalim vođstvom, predvođenim neharizmatičnim liderom godinama nezainteresovano vegetira na crnogorskoj političkoj sceni.  

U trenutku, slobodno rečeno, prave ekspanzije Demokrata i jačanja tzv. građanskih opcija, SNP će - s Milićem ili bez njega - imati vraški težak zadatak da se vrati u politički mejnstrim. Ako preživi, SNP bar neće imati razloga da strahuje od novih raskola. Stranku, prosto, nakon svega više neće imati ko da napusti.

Nikola DRAGAŠ

Foto: dan.co.me

Portal Analitika