Zemlje koje ne poznaju i ne pamte svoju istoriju osuđene su da ponavljaju greške u budućnosti. Zbog toga je otvaranjem ovog muzeja obogaćena cjelokupna kulturno - istorijska baština Crne Gore.
Rijetki primjerci novca iz različitih perioda crnogorske istorije našli su svoje mjesto i izloženi su u Muzeju novca na Cetinju. Reporter Portala Analitika je imao jedinstvenu priliku zahvaljujući ljubaznosti ljudi iz Muzeja novca, da pored izloženog, vidi i numizmatičko blago Crne Gore koje se nalazi u depoima, koje tu čeka planirano proširenje muzejske postavke. Čitaocima Portala Analitika ekskluzivno prezentujemo na fotografijama dio tog numizmatičkog blaga od kojih će se mnogi primjerci prvi put publikovati u medijima.
Numizmatičko blago Crne Gore: Nakon zatvaranja Ekspoziture platnog prometa na Cetinju, kuća bivše Crnogorske banke u kojoj je ona poslovala 40 godina (1906-1946) ostala je prazna, zapuštena i opterećena imovinskim sporovima koji su na kraju okončani u korist banke. Plemenitu ideju da se ova zgrada sanira i pretvori u Muzej bankarstva i novca Crne Gore na papir je stavio Luka Lagator, nekadašnji službenik Centralne banke Crne Gore, priznati crnogorski karikaturista i slikar.
Centralna banka je prihvatila ideju i kompletan objekat, koji je zakonom zaštićeni spomenik kulture, rekonstruisala u skladu sa propisima. Danas je kuća Crnogorske banke jedini sačuvani objekat neke od banaka iz perioda Knjaževine/Kraljevine Crne Gore.
Govoreći za Portal Analitika o tome kako su nabavljeni eksponati za Muzej novca direktor Miodrag Kirsanov kaže da u početku Centralna banka Crne Gore nije imala dovoljan broj kvalitetnih eksponata u svom numizmatičkom kabinetu.
Tako da su joj dragocjenu i besplatnu pomoć pružili Narodna banka Srbije, koja je ustupila veći broj jugoslovenskih kovanica i banknota i profesor Pero Vujović koji je pozajmio dio svoje izuzetne kolekcije crnogorskog novca i hartija od vrijednosti.
“Nakon otvaranja Muzeja uslijedila je intenzivna nabavka eksponata, putem otkupa i razmjene, uglavnom sa članovima crnogorskog udruženja kolekcionara. Nabavljena je impozantna kolekcija novca koji je bio u opticaju na tlu Crne Gore tako da su se stekli uslovi da se pozajmljena kolekcija vrati (2015.), a dobijena na poklon od NB Srbije obogati”, kazao je Miodrag Kirsanov, direktor Muzeja novca.
Od perpera do eura: Posjetioci danas mogu da vide u Muzeju novca muzejsku postavku tematski nazvanu „Od perpera do eura”.
Uvod u zbirku počinje u prizemlju, tačnije nekadašnjoj šalter sali, u kojoj je, na panoima, kratka slikovna i tekstualna istorija novca na tlu Crne Gore od Ilirskog do Turskog.
U istom prostoru nalazi se i originalni trezor sa novcem iz vremena jugoslovenske hiperinflacije. U njemu je, osim originalnog novca, smještena i hologramska animacija kovanica iz raznih istorijskih perioda koja je izuzetno zanimljiva najmlađim posjetiocima.
Posebno treba istaći originalnu presu, napravljenu 1849. godine na kojoj je u Beču kovan razni novac, a među njime i crnogorski perper od 1906. do 1914. godine. Ovu presu Centralnoj banci Crne Gore poklonila je Austrijska kovnica 2002. godine, nakon čega je ona restaurirana i stavljena u funkciju izrade suvenir kovanica. Na ovom mjestu posjetioci mogu pogledati 15-to minutni film o istoriji novca i Centralnoj banci Crne Gore, u verzijama na crnogorskom i engleskom jeziku.
Njegošev zlatni perun: Na prvom spratu nalazi se postavka u koju se posjetioci uvode kroz kratku priču o ideji Petra II Petrovića Njegoša da 1851. godine kuje zlatni novac – perun, koji je trebao vrijedjeti dva talira, a koji, kao izloženi novokov, danas izrađuje Zlatara Majdanpek.
U Muzeju novca posjetioci imaju priliku da vide prvi crnogorski novac - perper, koji se koristio u periodu od 1906. do 1916. godine. Takođe se mogu vidjeti berzanske akcije, čekovi i bonovi iz perioda Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.
Nakon toga počinje kratka priča o izloženom austrijskom novcu. Austrijska kruna je bila zvanična valuta Crne Gore do uvođenja perpera 1906. godine. Slijede vitrine sa crnogorskim kovanim novcem, emisijama papirnih uputnica-bonova (1912. i 1914.), uputnicama žigosanim za vrijeme austrougarske okupacije (1916.), austrougarskim perperima (1917.), žigosanim austrougarskim krunama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, dinarima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije, jugoslovenskim dinarima žigosanim od strane italijanskih okupacionih vlasti, italijanske lire i marke njemačkih štednih kasa iz vremena okupacije Crne Gore 1941-1945. godine i jugoslovenski dinari do uvođenja njemačke marke.
U okviru postavke posebne cjeline čine kolekcije crnogorskog i jugoslovenskog jubilarnog novca. Na izlasku iz postavke nalaze se računari sa interaktivnim prezentacijama istorije novca na tlu Crne Gore.
Crnogorski kovani novac: Među najvrednijim zbirkama i eksponatima sa kojima Muzej raspolaže Miodrag Kirsanov ističe da su to izloženi „komplet“ crnogorskog kovanog novca i banknota (novčanih bonova), zatim, zbog kvaliteta, austrougarski okupacioni perper iz 1917. kao i izuzetne kolekcije jubilarnog novca.
U depou se zbog nedostatka vitrina, čuvaju eksponati iz doba Balšića, kotorske folare iz doba venecijanske dominacije, akcije crnogorskih i jugoslovenskih banaka, kao i veoma vrijedna i raznovrsna zbirka nakita od novca . I još mnogo rijetkog muzejskog materijala vezanog za crnogorsko novčarstvo.
Muzej novca funkcioniše kao dugoročan projekat koji ima za cilj očuvanje i zadržavanje istorijskog i kulturnog nasljeđa iz oblasti numizmatičkih vrijednosti u Crnoj Gori.
Posjetioci imaju mogućnost da kroz izložbene eksponate dožive Crnu Goru kao državu koja pripada redu država sa dugom nacionalnom i evropskom tradicijom. Tako da Muzej novca, kao cjelina, ima neprocjenjivu kulturno-istorijsku vrijednost za našu državu.
Govoreći o planovima nabavke eksponata za Muzej novca , zaposleni kažu da su veoma ambiciozni. Međutim njihova realizacija zavisi od niza faktora. Prvi je finansijski, koji je limitiran budžetom CBCG, a drugi je neizvjesna ponuda na domaćem i stranom tržištu. Ne treba isključiti i mogućnost donacija od strane pojedinaca, što se već dešavalo. Muzej namjerava objaviti i publikaciju u kojoj će biti pregled numizmatičkih zbirki crnogorskih muzeja, čime bi se dobila jasnija slika o ovom segmentu kulturno - istorijske baštine Crne Gore.
Ivan KERN
Više esponata iz zbirke Muzeja novca možete pogledati u foto galeriji na linku:
http://portalanalitika.me/clanak/270690/muzej-novca-cbcg-na-cetinju
