Kada je Vlada prije nešto više od dvije godine uvela taksu od sedam centi po litru goriva, tadašnji premijer Milo Đukanović izjavio je da je to logičan potez “jer se radi o robi koja je za crnogorske uslove luksuz”. Kasnije se, uistinu, pravdao da nije baš tako mislio. No, kako god: ako Vlada uvede nove mjere štednje koje je najavila, ispostaviće se da je Đukanović bio potpuno u pravu – za mnoge će gorivo zaista biti luksuz.
Vlada namjerava da poveća PDV sa 19 na 21 odsto, tako da će u Crnoj Gori taj porez biti veći nego u Srbiji, Makedoniji i BiH. Posljednji put je povećan 2013. sa 17 na 19 odsto i tada je rečeno da je to privremena odluka – dok se finansijki ne stabilizujemo.
U međuvremenu smo se tako dobro stabilizovali da je Vlada krajem prošle godine, neposredno nakon što je formirana, odlučila da stegne kaiš: tada su smanjene naknade majkama troje i više djece, smanjene su zarade funkcionerima, povećane akcize na gorivo za devet centi i PDV za računare i računarsku opremu sa 7 na 19 odsto.
Na kritiku javnosti da se takvom odlukom udara na standard građana, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Milutin Simović se pravdao upravo činjenicom da nijesu povećali PDV.
Do sada nije ni bilo najava da će Vlada povećati PDV koji po definiciji vodi do novih poskupljenja, jer ga, u krajnjem, plaćaju potrošaci. Ministar finansija Darko Radunović je prije dva mjeseca u razgovoru za naš portal rekao da Vlada ramišljala o uvođenju dvije manje stope PDV-a i dodatnom oporezivanju nepokretnosti koje predstavljaju višak stambenog prostora, (sekundardni stambeni objekati). U Crnoj Gori osim PDV-a od 19 odsto na određenu robu obračunava se i PDV od 7 odsto, a imamo i nultu stopu.
Vlada se odlučila da nižu stopu od 7 odsto ne dira.
„To je urađeno sa namjerom da sačuvamo standard najugroženijih stanovnika , a takođe i zbog značaja turizma kao nosioca privrednog razvoja“, rekao je Radunović.
Niža stopa se plaća na hljeb, mlijeko, ulje i šećer, vodu sa česme, knjige, ali i na smještaj u hotelima sa četiri i pet zvjezdica, štampu…
Sve su prilike da je voda došla do poda, pa se Vlada odlučila za mjeru koja je najnepoluranija, ali koja u konačnom najviše i najbrže donosi novac u budžet.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kazao je za Portal Analitika da je Vlada morala da pribjegne novim mjerama štednje. On navodi da će povećanje PDV-a uticati na rast cijena, ali ističe da može doći samo do blagog povećanja, jer će, u suprotnom, biti malo onih koji će kupovati.
Bivši ministar finansija Raško Konjević smatra da su mjere koje predlaže Vlada novi udar na životni standard građana, naročito na srednji sloj – radnike, ljekare, prosvjetare, zaposlene u državnoj administraciji…
“Povećanje PDV-a sa 19 na 21 odsto, kao i povećanje akciza, direktno će se preliti na građane kroz poskupljenje proizvoda i usluga uzrokovanih upravo većim akcizama i PDV-om. Time će se građanima smanjiti kupovna moć, jer će njihove zarade biti realno manje”, istakao je Konjević za Portal Analitika.
Osim povećanja PDV-a , biće povećane akcize na cigarete, ugalj, gazirana pića. Na gorivo su već povećane u decembru. Akcize ulaze u osnovicu za obračun PDV-a i dodatno povećavaju cijenu.
U okviru mjere štednje zarade funkcioner biće smanjene za šest odsto, što sa smanjenjima od početka godine iznosi ukupno 15 odsto. No, i pored toga, plate će im i dalje biti veće nego što su bile prije posljednjeg povećanja prošle godine. Vlada takođe namjerava i da smanji broj zaposlenih u javnom sektoru, tako što će na troje koji odu u penziju moći da se zaposli samo jedno.
Na pitanje da li smatra da će ta mjera u konačnom biti realizovana, Kostić odgovara da mora doći do smanjenja zaposlenih u javnom sektoru.
Konjević pak kaže da je odluka o zamrzavanju zapošljavanja donijeta još 2011. godine.
“Treba pitati sadašnjeg guvernera Centralne banke (Radoje Žugić prim. aut) zašto se za vrijeme njegovog mandata ta odluka nije poštovala, pa po podacima MONSTAT-a iz godine u godinu imate povećanje broja ljudi u državnoj administraciji”, naglašava on.
U okviru najavljenih mjera štednje, ako smo dobro razumjeli ministra Radunovića, saopšteno je i da će materijalno obezbjeđenje porodice i dječji dodatak biti uvećani za 20 odsto. Primjera radi, dječji dodatak iznosi od 19 do 31 euro, tako da će se povećati za svega 4 do 6 eura.
Još uvijek se ne zna što će biti sa majkam troje i više djece, odnosno koje od njih će ispunjavati uslove da primanju umanjenu nadoknadu. Time će se pozabaviti nadležno ministarstvo. „Povećanje socijalnih davanja biće kakva takva brana ranjivim socijalnim grupama. Vrijeme će pokazati efikasnost mjera – da li neke treba izbaciti, a neke modifikovati – jer je njihov krajnji efekat, naravno, neizvjestan i zavisi od mnoštva činilaca koji sada mogu biti potpuno nepoznati“, podvukao je Kostić.
Ključno pitanje na koje ukazuje dio političke i stručne javnosti glasi: zašto Vlada ne udari na najbogatije boljom i neselektivnom naplatom poreza, progresivnim oporezivanjem dohotka i dobiti i oporezivanjem luksuza? Da oni koji imaju više, više i daju državi.
“Vlada se opredjeljuje za mjere kojima štiti tajkune bliske DPS-u, a kažnjava građane”, uvjeren je Konjević.
Vlada sve ovo radi kako bi u narednim godinama smanjila javni dug koji će 2019. iznositi 74,6 odsto BDP-a. Planirano je da se ovim mjerama dug 2020. smanji na 67 odsto.
Vlada je na kritike odgovorila da su neutemeljene, kao što su bile i one od prije pet mjeseci kada su uveli prvi set mjera štednje. Napominju da za pet mjeseci, po svim parametrima, imaju dobre i ohrabrujuće rezultate.
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da Vlada mora da sanira pogubne posljedice zakona koje je donijela opozicija, da su apsolutno netačni navodi da moraju da traže jeftin novac od MMF-a, kao i da nijesu podnijeli zahjev za bilo kakav kreditni aranžman, što je formalno-pravno tačno. Ali, đavo se krije u detaljima. Oni koji dobro poznaju stanje u budzetu kažu da je Vlada ovim samo “slijedila preporuke “ MMF-a. Nema formalne saradnje, ali narednih godina stižu na naplatu dugovi. Novac će se jedino moći obezbijediti na međunarodnom tržištu, a oni nam ga neće dati ako ne budemo slušali MMF i Svjetsku banku.
Vesna RAJKOVIĆ-NENADIĆ
