Različitim kruzerima, u Mediteran godišnje dolazi više od 20 miliona turista, a samo Jadransko more oko pet milona dolazaka i iz tog poređenja možete vidjeti koliko mogućnosti i potencijala ima ovo more, ističe generalni sekretar Međunarodne asocijacije kruzera - CLIA, Tom Feke (Tom Fecke).
Feke za Portal Analitika ističe potrebu da što više ljudi - i putnika i više čelnika kruzing kompanija - bolje upozna ovaj kutak Sredozemlja.
- Kada je riječ o Mediteranu, mislim da više pažnje treba da posvetimo upravo Jadranskom moru. Ljudi obično pogrešno govore o istočnom Mediteranu, upravo zbog toga što mnogi ne znaju što je Jadransko more - precizira naš sagovornik, koji je bio jedan od ključnih govornika ovogodišnje konferencije Adriatic Sea Forum.
ANALITIKA: Koliko potencijala ima Crna Gora za kruzing turizam u odnosu na globalno tržište?
FEKE: Kada je u pitanju kruzing industrija i njen rast u posljednjih nekoliko godina, danas imamo više od 24 miliona gostiju širom svijeta, što je ogroman broj. U posljednji deset godina zabilježen je rast ove industrije za više od 50 odsto. To je jedini sektor turizma koji ima stalan dvocifreni rast, što je izuzetno pozitivno. I u Evropi je situacija ista jer ona, konkretno, ima mnogo toga različitog da ponudi. Kada je riječ o razlozima za kruzing putovanja, posebno ka Mediteranu i Jadranskom moru, najviše je onih dolaze u ove krajeve zbog istorije, raznovrsnosti, kako bi u jednom aranžmanu vidjeli više zemalja. Zato smatram da ovaj region ima fantastične mogućnosti!
A kada je riječ o Crnoj Gori, mogu reći da sam iz Podgorice u Budvu došao vozeći se duž obale. Ona ja predivna i upravo je to ono što gosti na kruzerima žele da vide - raznolikost, lijepa obala, divna mjesta i istorija.
ANALITIKA: Koliko je za razvoj kruzing turizma bitna infrastruktura - kako ona u lukama, tako i saobraćajna povezanost duž obale i sa mjestima u unutrašnjosti?
FEKE: Jedno ne ide bez drugoga. Ako kruzeri dolaze u luke, naravno da im je neophodna infrastuktura koja će, svakako, zavisiti od veličine samih brodova. Naravno, i kruzing industrija je raznovrsna, pa imate brodove sa 120 gostiju - vrlo mala niša, s luksuznim brendovima - do ogromnih kruzera, sa 5.000 ili 6.000 putnika. U ovom regionu, naravno, maksimum su brodovi sa oko 3.500 gostiju. Ne treba zaboraviti: ako vam dolaze velika plovila, za to je potrebna i određena infrastruktura. Uz to, postavlja se pitanje da li se takvi kruzeri sidre u samoj luci, ili pored nje. I to je veliko pitanje, koje će posebno dobiti na značaju u budućnosti. Do 2024. godine, na tržištu će se pojaviti još 70 novih kruzera, a sada postoji samo 200.000 vezova. Zato je veoma važno da tijesno sarađujemo sa onima koji upravljaju lukama i infrastrukturom. Kada se gosti ukrcaju na brod, oni žele da upoznaju Jadransko more. Ali, kada pristanu u neku luku, tada žele da upoznaju to mjesto. Zato se otvaraju nova pitanja: kakva infrastuktura nam je potrebna za ekskurzije koje će biti na obali, ko će ih voditi, da li ima saobraćajnih gužvi? Mnogo saradnika uključeno je u cijeli proces i zbog toga je sve to tijesno povezano.
ANALITIKA: Podaci o Mediteranu u cjelini su dobri, ali posljednjih godina na Jadranskom moru su pokazatelji rasta negativni. Razlozi su nova pravila u Veneciji, te u Hrvatskoj koja je ušla u Evropsku uniju. Da li je u pitanju trend, ili može opet doći do rasta broja putnika na kruzerima u Jadranskom moru?
FEKE: Istina, trend može da bude i negativan, ali mislim da to ovdje nije slučaj. Konkretno, pokazatelji iz 2016. u odnosu na 2015. godinu su bili pozitivni - kako u broju dolazaka kruzera, tako i turista. No, u pravu ste kada kažete da su promjene uslovljene ograničenjima. Kada pogledate Jadransko more, glavna luka je Venecija, na drugom mjestu je Dubrovnik, slijedi Kotor, pa Krf. Činjenica je da je Venecija lider. Ali, zbog brojnih problema i rasprava oko same lagune, sada i kruzing industrija mora da vodi više računa o tome da njen rast bude održiv - da nije na uštrb životnog okruženja. Sada imamo određena ograničenja kada je u pitanju veličina kruzera koji mogu da uplove u lagunu Venecije. U onom trenutku kada se bude našlo rješenje za velike kruzere - a to je veoma bitno uraditi i tamošnje vlasti moraju donijeti tu odluku što prije, jer se moraju vratiti na tržište - ne vidim nikakav razlog zbog kojeg region Jadranskog mora ne bi imao trend rasta. No, ponavljam, za to je neophodan dijalog sa upravama luka, vlastima, te rad na infrastrukturi koja predstavlja preduslov. A u tom dijelu svakako ne postoji negativan trend rasta, naprotiv.
ANALITIKA: Slični problemi mogli bi biti aktuelni narednih godina u Kotoru, prije svega zato što je riječ o jedinom fjordu u Mediteranu koji je pod zaštitom UNESCO-a, te zbog infrastrukturnih ograničenja. Da li je zato Bar dobra opcija, kao luka koja ima dobru infrastukturu, ili je ipak preblizu južnom izlazu Jadranskog mora i Krfu?
FEKE: Teško da mogu odgovoriti na to pitanje, jer to sve zavisi od samih kruzing kompanija. Važno je kako su oni isplanirali itinerere i kakav tip kruzera žele da ponude svojim gostima. Kada posmatrate Jadransko more zasebno i koliko ima potencijalnih luka za kruzing, mislim da to otvara mogućnost i za one alternativne. Kada se određena tražnja pojavi na tržištu, važno je da donesemo prave odluke kako bi izbjegli prenatrpanost u gradovima poput Kotora ili Dubrovnika. Takve gužve nisu dobre ni za grad, ni za region u cijelini, a najmanje za iskustvo turista koji dolaze.
ANALITIKA: Imate li neke preporuke za turističke radnike, ali i državnu i lokalne administracije kada je riječ o kruzing industriji u Crnoj Gori?
FEKE: Prije svega, započnite dijalog sa svima onima koji su uključeni u kruzing turizam - naročito s kruzing kompanijama, jer one imaju nevjerovatno veliki uticaj na ekonomski rast jednog regiona. Čuo sam od kolega da je turizam ovdje sve, da je to prioritetna industrija. Zato moramo, kao što sam rekao, da osiguramo konstantan kvalitetan dijalog kako bismo eliminisali saobraćajne gužve, učinili saobraćaj efikasnijim i privukli kruzing kompanije da dođu u određene luke. A sve to nisu pitanja koja se tiču samo kruzing kompanija, već svih sa kojima one sarađuju - od državne i lokalne administracije, do menadžmenta luka.
Kristina JERKOV
Foto: Risposte Turismo, shiptrips.de, seatrade-cruise.com
