Ovogodišnji 16. Međunarodni festival klapa čije su finalne večeri održane proteklog vikenda u Perastu, pokazao je da se istrajnost uvijek isplati. Više od deceniju i po Milan Kovačević je na čelu ove manifestacije, koja danas ima reputaciju jednog od ključnih mjesta okupljanja najboljih klapa cijelog regiona, te stalnu podršku najznačajnijih imena klapske pjesme. Ovaj festival pokazao je i kako se istrajnost ima odlične efekte u promociji naše veoma bogate kulturne baštine, u ovom slučaju – klapske pjesme. Nakon 16 godina predanog rada, on ističe da ključnu podršku za nastavak ove uspješne priče čine upravo mladi.
S druge strane, smatra da u Crnoj Gori i dalje ima samo pet-šest vrhunskih klapa, koje stalno i nastupaju u Perastu, „dok 15-tak klapa koje rade nije pravi odraz svega što radimo i podstičemo na Festivalu klapa Perast“.
- Vrhunski kvalitet zahtijeva niz preduslova od kojih je široka pjevačka baza i zainteresovanost mladih pjevača jedan od najvažnijih... Nasilje nad klapskom pjesmom nailazi na nečiju podršku. Bitno je naći vezu pa će takozvani „projekat“ proći... Poenta je da se imenom Festival klapske pjesme Crne Gore - što je ozbiljan i zvučan naziv - manipuliše vrlo problematičnim motivima nekoliko pojedinaca iz tog udruženja i, zapravo, uzurpira vrijednost i renome stvoren u Perastu. Dakle, takav nusproizvod nema veze sa nama – dodaje Kovačević.
ANALITIKA: Nakon 16 izdanja, Festival klapa Perast može da se pohvali konstatnim širenjem programa i broja učesnika – dotle da sada već pomno birate ko će na njemu učestvovati. Što je razlog takve odluke?
KOVAČEVIĆ: Najkraći odgovor bi bio: stalna težnja ka boljem, na čvrstim temeljima kulturne baštine.
Peraški festival se zaista drži jednog programskog standarda koji se dokazuje kao ispravan. Naime, sve zvanične takmičarske izvedbe su a capella, što je vrhunac izazova i dokaz umijeća za klapske izvođače. Instrumenatalnom pratnjom, koja nekada osvježi muzički doživljaj, često se sakrivaju brojni nedostatci klapskog pjevanja. U tom smislu smo „konzervativni“, ali odaziv vrhunskih klapa, autora i klapskih znalaca je potvrda dobre strategije.
Raznoliki programi i sadržaji koje stvaramo tokom godine, od vrijedne izdavačke djelatnosti, preko klapskih koncerta i, posebno, gostujućeg programa Priče o moru u Kotoru, Budvi, Tivtu i Herceg Novom ovog ljeta, a zimi po gradovima u unutrašnjosti Crne Gore, sve više privlače ljubitelje klapske pjesme. U čitavom okruženju Perast je pozicioniran u sam vrh, kao jedan od najznačajnijih festivala klapske muzike na Jadranu. Zato više nije pitanje da li će nam doći najbolji i najpoznatiji - Filip Dević, Bunari, Kaše, Cambi, Šufit, Neverinke, Oršulice, Skontradura... Jedino je pitanje da li mogu doći u planirane datume, a volja i želja nijesu upitni. Dolazak klapa iz Daruvara ili Istre, uz 13 do 15 sati vožnje i čekanja na vrelim granicama, to dodatno potvrđuje.Sam 16. Festival je bio gotovo savršen; sve klape su prosto zaljubljene u Perast. Mi o tome ne odlučujemo. Boka je dovoljna, samo nastojimo da njima i klapskoj publici pružimo izvrsnu organizaciju i maksimum gostoprimstva.
ANALITIKA: Najznačajnija imena klapske pjesme u Perast dolaze kao gosti i članovi žirija, te rade na organizaciji i produkciji samog festivala. Koga biste danas posebno istakli?
KOVAČEVIĆ: Pomenimo samo tri imena: prof. Jasminko Šetka - umjetnički direktor Festivala, proslavljeni je voditelj klape Šufit sa kojom je godinama osvajao nagrade u Omišu. Maestro Mojmir Čačija, voditelj kultne klape Sinj, kompozitor, aranžer, direktor marijansko-duhovnog festivala Klape Gospi Sinjskoj, predsjednik je muzičkog stručnog žirija. Hrvatski akademik i čuveni pjesnik Jakša Fiamengo je predsjednik žirija za izbor najboljih stihova Nove klapske pjesme.
Za Festival već godinama pišu maestro Krešimir Magdić, Duško Tambača, Vinko Didović, Vicko Dragojević, Mario Katavić, Ana Kodrič-Ivelić koja je ove godine kao autor osvojila nagrade i na Omišu, i u Perastu... To je klapska elita u malom Perastu! Uz takve eksperte, klape nam dolaze ne samo da „osvoje nagradu“, već i da čuju što treba popraviti u interpretaciji, kako biti još bolji - pa makar se radilo o zlatnim osvajačima Omiša ili Perasta. O tome najbolje govori pismo koje sam dobio 3. juna od ovogodišnjih pobjednika, ženske klape iz Slavonije, Romane Herout.
Poštovani ravnatelju!
Želim Vam se od sveg srca zahvaliti na gostoprimstvu, organizaciji i domaćinstvu u Perastu. Vaš festival ostat će nam u prekrasnom sjećanju ne samo zbog osvojene nagrade, nego zbog transparentnosti, otvorenosti i posvećenosti klapama.
Dio onoga što mislim rekla sam i na okruglom stolu; zaista je ovo primjer kako treba raditi i ponašati se. Opaska u kojoj Mario Katavić govori kako je ovo prvi festival u njegovih 30 godina rada da mu nitko nije rekao da „obrati pažnju na nekoga“ ostat će mi u trajnom sjećanju. Opaske svih članova žirija, za sve klape nešto je najbolje što nam se moglo dogoditi. Zaista, kao što sam rekla, to je jedini način da sutra pjevamo bolje. A mi koji volimo pomicati granice i penjati se svaki puta za stepenicu više - to itekako cijenimo.
Čestitam Vam na svemu, nastavite tako i dalje raditi i želim Vam puno uspjeha.
Srdačan pozdrav, Romana Herout, klapa Stentoria
Ovakvih pisama, čestitki i zahvale imamo od gotovo svih klapa. To je pravo ogledalo uspjeha i duha festivala u Perastu!
ANALITIKA: Što smatrate ključnim činiocem proisteklim iz samog festivala, koji je uticao da Crna Gora posljednjih nekoliko godina može da se pohvali vrhunskim klapama?
KOVAČEVIĆ: Malo je vrhunskih klapa u Crnoj Gori, nažalost. Uglavnom pet-šest najboljih stalno i nastupa u Perastu, dok 15-tak klapa koje rade nije pravi odraz svega što radimo i podstičemo na Festivalu klapa Perast. Vrhunski kvalitet zahtijeva niz preduslova od kojih je široka pjevačka baza i zainteresovanost mladih pjevača jedan od najvažnijih. Uporno zagovaramo formiranje mladih klapa u muzičkim školama. Ove godine ćemo, izgleda, uspjeti u organizaciji klapskih seminara za nastavnike muzike. Iz takve potencijalne baze mladih, uz predani rad, odricanje, usavršavanje i ljubav prema klapskoj muzici, mogu se stvarati nove klape i podmlađivati one koje rade već više decenija. Takav rad je vrijedan najveće hvale, ali smo, nažalost, svjedočili i laganom gašenju tih čuvenih klapa, a da ih niko nije naslijedio. U svemu tome je izuzetan doprinos u širenju klapske muzike širom Crne Gore klapa Assa voce i Alata iz Podgorice, kojima se odskora pridružila i klapa O'Dive iz Berana. To obećava.
ANALITIKA: Prije dvije i po godine počelo je s radom udruženje Klape Crne Gore, koje takođe organizuje festival, te koncertne nastupe upravo naših vokalnih sastava. Da li je (i) to dokaz kako je Festivala klapa u Perastu za svojih 16 godina stvorio i publiku i izvođače ove specifične muzike?
KOVAČEVIĆ: Najradije bih da Vam na to pitanje odgovorim nekom drugom prilikom. Ovaj trijumf klapske pjesme u Perastu ne zaslužuje kontaminaciju. Jer, sve što je do sada napravilo to udruženje je upravo negacija klapske muzike i anti-propaganda vrijednosti koje u Perastu postižemo. Podizanje kriterijumima za nastupe na Perastu proizvelo je da Festival u Perastu postane opsesivna meta za ružne, muzičarima neprimjerene agresije u aktima, dopisima i planovima tog udruženja, bolje reći - par pojedinaca koji njime manipulišu. Ali, kod nas i nasilje nad klapskom pjesmom koje čine nailazi na nečiju podršku. Bitno je naći vezu pa će takozvani „projekat“ proći... Poenta je da se imenom Festival klapske pjesme Crne Gore - što je ozbiljan i zvučan naziv - manipuliše vrlo problematičnim motivima nekoliko pojedinaca iz tog udruženja i, zapravo, uzurpira vrijednost i renome stvoren u Perastu. Dakle, takav nusproizvod nema veze sa nama.
ANALITIKA: Čime se Festival klapa Perast može pohvaliti u poređenju sa sličnim koji se održavaju u Hrvatskoj? Što smatrate da, eventualno, nedostaje ovom najdugovječnijem okupljanju klapa u Crnoj Gori?
KOVAČEVIĆ: Naš program je kompletno okrenut čuvanju kulturne baštine. Boka je u 19. vijeku postala izvorište pjevanja koje danas nazivamo klapskom pjesmom. Dakle, svaka klapa u na festivalu u Perastu obavezno mora izvesti jednu bokeljsku pjesmu. Sakupili smo već 300 takvih kompletnih partitura, zapisa srodnih narodnih napjeva iz Crne Gore, sa primorja i zaleđa, tako da je mogućnost izbora više nego dovoljna. Među njima je sada već 70 novih klapskih pjesama koje se od 2009. godine pišu, komponuju i premijerno izvode po konkursu na temu Boka kotorska - more i pomorstvo. Zaista je neopisivo zadovoljstvo da smo neke klasične, već zaboravljene narodne pjesme koje je 1907. godine po Boki zapisao Ludvik Kuba, oživjeli i osavremenili. Jednako se tako pjesme naših autora Tomasa, Gregovića, Minje Vučetića ili savremenih autora, slušaju u sasvim novim aranžmanima. Reakcija publike je izvanredna a klape i autori jedva čekaju da, nama u Boki, pokažu kako su oni, iz svih krajeva regiona, umjetnički pripremili te naše pjesme. Dodatno, imamo ediciju Lirica koja već pet godina prati festivale, seminare za crnogorske klape, gostovanja sa našim Pričama o moru po Boki tokom juna i, kako je planirano, po gradovima Crne Gore ove zime, zatim okrugle stolove i naučne skupove. Izdali smo CD sa 36 izvanrednih klapskih izvedbi. Sve to je neobično vrijedno za jednu malu produkciju iz Perasta! I to klapski zaljubljenici lako prepoznaju i veoma poštuju. Neki dan smo u medijima objavili što misle proslavljeni klapski znalci o Festivalu. To je impresivno, ali kao uvijek, veliko poštovanje se prvo zaradi „van sela“.
Nedostaje nam ozbiljno osmišljena podrška države i opštine koja omogućava stabilan rad, prezentaciju i unaprjeđenje ove naše kulturne baštine. U takav ozbiljan dugoročni projekat Festival klapa u Perastu sistemski želi uključiti svaku domaću klapu, autore stihova, muzike i obrada, muzičke institucije i kadrove, uz podršku inostranih klapskih eksperata. Tek tako možemo stvoriti kulturološki brend klapske muzike kojega ponosno, bez kompleksa i ustručavanja, možemo predstaviti cjelokupnoj javnosti i tražiti upis u Listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Mi takav projekat ozbiljno pripremamo.
ANALITIKA: Da li već planirate program za naredni, 17. Festival klapa u Perastu?
KOVAČEVIĆ: Dok se odvijao posljednji koncert ovogodišnjeg finala, dobio sam potvrde nekih učesnika za sljedeće okupljanje klapa u Perastu. Dakle, mi već radimo za naredni program i ako se sve bude odvijalo po planu, sledeći 17. Međunarodni festival klapa u Perastu biće neviđeni muzički događaj na ovim prostorima, spektakl koji se rijetko događa. Ja sam veliki optimista i siguran sam da će se to i ostvariti.
Kristina JERKOV
Foto: Privatna arhiva, KotorArt/Festival klapa Kotor
