Projekat sanacije i rekonstrukcije konaka Manastira Podlastva u Grblju, je izrađen 1997. godine, od strane Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Izvodeći radove na manastiru Podlastva i postupajući po tom projektu Mitropolija crnogorsko primorska SPC je na neslavan način uspjela da promijeni izgled ovog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Kako to izgleda kada MCP SPC promijeni izgled kulturnog dobra možete vidjeti na fotografijama koje Portal Analitika objavljuje, a fotografisane su prije, u toku i na kraju radova.
Tako da su opet institucije u lancu zaštite kuturnih dobara dobile više nego jasan odgovor na svoje inspekcijske i stručne smjernice, upućene MCP SPC, kako treba da postupa sa povjerenim kulturnim dobrima.
Napadi na crnogorsku kulturnu baštinu: Očigledno samo u teoriji taj lanac bi trebao biti brana napadima na crnogorsku kulturnu baštinu. Teoretski, Uprava i inspektori sprovođenjem Zakona o zaštiti kulturnih dobara mogu da spriječe da vlasnici i korisnici zaštićenih objekata izvode radove mimo konzervatorskih uslova koje izdaje Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Inspektori mogu da spriječe devastacije, ukoliko imaju pravovremena saznanja i preventivno djeluju, odnosto ukoliko Uprava za zaštitu kulturnih dobara pravovremeno obavijesti Upravu za inspekcijske poslove o devastaciji. Na taj način se zabranjuje i obustavljaju radovi u samom početku izvođenja.
Međutim, u praksi se još jednom pokazalo da ti zakoni za MCP SPC – ne važe.
Kako je Portal Analitika već pisao, Uprava za zaštitu kulturnih dobara izvršila je i ove godine terenski obilazak Manastira Podlastva i utvrdila neadekvatno sprovođenje Projekta sanacije i rekonstrukcije konaka manastira Podlastva, Grbalj.
Zbog neadekvatnih intervencija na Manastiru Podlastva, Uprava je reagovala u okviru svojih nadležnosti, prijavili su nelegalne radove Upravi za inspekcijske poslove Odsjeku za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine. To nije prvi put kad je ovaj manastir u pitanju, već je prijava podnošena i u junu 2015. godine.
Manastir Podlastva, Grbalj je stavljen pod zaštitu Rješenjem br. 1203 od 26.11.1957. godine, i uveden u Registar Rješenjem br. 01-1579/1-61 od 24.10.1961. godine.
Projekat sanacije i rekonstrukcije konaka manastira Podlastva, Grbalj je izrađen 1997. godine, od strane Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Navedeni projekat posjedovao je saglasnost Uprave, međutim u njegovoj realizaciji se vidno odstupilo od datog rješenja, jer, vertikalni gabariti predviđeni projektom nijesu ispoštovani.
Nakon tih aktivnih radnji na zaštiti ovog kulturnog dobra i reklo bi se proaktivne uloge institucija, nastupio je period u kojem se one više nisu oglašavale. Za to vrijeme su neimari udarnički, mimo svih zabrana nastavili da privode svoj posao kraju. Ne obazirući se na mnogobrojne prijave. I kršenje zakona.
Prećutana devastacija: Dok su oni privodili i ove radove na svoju ruku kraju, rekli bismo da su institucije u lancu zaštite kuturnih dobara opet uspjele da i ovu devastaciju – prećute. Naime od podnošenja prijava do konačnog devastiranja ovog kulturnog dobra oni se više nisu pojavljivali. Niti oglašavali. Branili su ga od devastacije – ćutanjem.
Za to vrijeme neimarski mahovi MCP SPC nisu posustali. Oni imaju svoju građevinsku agendu i ne haju ni za zakone, inspekcije, projekte donešene od državnih institucija Crne Gore.
Lokacija manastira: Kompleks Manastira Podlastve čine Crkva sa pripratom, posvećena Rođenju Bogorodice, a uz njenu južnu stranu nalaze se dvije građevine, veća i manja, koje predstavljaju stare konake. Zidana je od pritesanog kamena, utopljenog u krečni malter po svom arhitektonskom sklopu pripada tipu jednobrodnih građevina.
Dužine je 12,5, a širine 4 metra,sa polukružnom apsidom na istoku i portalom na zapadnoj strani, iznad kojeg senalazi rozeta. Iznad pročelja nalazi se zvonik “na preslicu” sa tri okna.
U njemu se nalaze značajni ostaci otkrivenog podnog mozaika, kao i fragmenti parapetnih ploča i kamene plastike, koji ukazuju na originalnost i pripadnost ranohrišcanskoj bazilici iz V-VI.vijeka, koja se nalazila na mjestu današnjeg kompleksa.
Manastir uništen tokom zemljotresa: Tokom zemljotresa 15.04.1979. gotovo potpuno je uništen. Rezultati arheoloških istraživanja koji su pokazali postojanje fragmenata mozaika, koji je nekada pokrivao pod, najvjerovatnije, ranohrišćanske bazilike iz V, ili VI vijeka, doprinose da Manastir predstavlja pravu rijetkost na ovim prostorima.
Poslednji sanacioni radovi izvedeni su u periodu između 1982-93 godine, nakon što je crkva stradala, u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine. Radove je su izvodio tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Regionalni zavod –Kotor. Tokom trogodišnje kampanje 1981-1984. u radu su učestvovali i eksperti ICCROM-a iz Rima
Svod Crkve se obrušio u unutrašnjost, potiskujući zidove masom od oko 22m3 izmiješanih fragmenata sige sa fresko-dekoracijom, djelovima krovne konstrukcije i ostalim građevinskim materijalom, kao i djelovima crkvenog namještaja.Ova razaranja su pokazala djelove objekta iz nekih ranijih epoha o kojima se samo pretpostavljalo.
Pored gotičkog svoda otkriven je i stariji živopis iz 15. vijeka koji se nalazio na južnom zidu i dijelu oltarskog prostora. Freske su, nažalost, dosta oštećene, ali sačuvani likovi Sv. Nikole i Sv. Đorđa ukazuju na visoke umetničke domete njihovih majstora. Nakon složenih istraživačkih i konzervatorsko-restauratorskih radova na Crkvi Rođenja Bogorodice, skinute su mlađe freske sa dijela južnog zida i prezentovane u prostoru produženog crkvenog broda.
Rezultati konzervatorskih istraživanja: Arheološka i konzervatorska istraživanja, vršena u enterijeru Crkve i priprate, kao i u njihovoj neposrednoj blizini, dala su niz neočekivanih značajnih podataka koji su uveliko promijenili sliku o genezi i arhitekturi Manastira Podlastve. Među brojnim nalazima u toku trogodišnje istraživačke kampanje posebno interesovanje izazvali su otkrivanje "in situ" djelova stare mozaičke podne dekoracije, fragmenata dekorativne plastike i djelova arhitekture iz raznih perioda.
Izuzetno značajnim pokazalo se otkrivanje većeg fragmenta mozaika u središnjem dijelu naosa Crkve i ispred zapadne fasade.Isto tako, prilikom istraživanja grobova u priprati nađeni su fragmenti dekorativne plastike - djelovi kamenih ploča, sekundarno upotrijebljenih za formiranje grobne rake, ukrašenih sa obije strane reljefnim ukrasima. Sudeći po sličnim predstavama koje se susrijeću na starim oltarskim pregradama, moguće je da fragmenti dekorativne plastike iz Podlastve predstavljaju dio nekog starog kamenog ikonostasa. U pokušaju traženja analognog dijela fragmentima iz Podlastve došlo se do podatka da se njihov ukras stilski podudara sa detaljima dekorativne arhitektonske plastike i djelovima crkvenog namještaja kasnoantičke skulpture sa kraja V i početka VI vijeka, kakva je u više primjeraka konstatovana u nekadašnjoj provinciji Prevalis i u Boki Kotorskoj, što ovom kulturnom dobru daje arheološki značaj.
Fragmenti mozaika i dekorativne plastike pronađeni prilikom arheoloških istraživanja u Podlastvi upućuju na zaključak da se na mjestu sadašnje Crkve posvećene Rođenju Bogorodice u dalekoj prošlosti nalazila ranohrišćanska bazilika, izgrađena početkom VI vijeka. Dalja istraživanja - pronalazak krstoobrazne krstionice, tipa "piscine", kao i jednog fragmenta starog zida, sa sjeverne strane crkvene priprate potvrđuju izrečeno mišljenje.
Obimni pisani tragovi: O srednjevjekovnom položaju manastira Podlastva i njegove okoline, pisanim i materijalnim tragovima u Istoriji Crne Gore postoji obimna odrednica.
Ona vezuje istorijski cijeli ovaj kraj za Dukljansku župu Grbalj.
Budva sе u pojеdinim istorijskim momеntima vеzivala i za susjеdnu župu Grbalj. Tako, na primjеr, Budvom i Grbljеm jе, prеma glavi XLI Barskog rodoslova, upravljao Bodin još za života kralja Radoslava, kao svojim posjеdom. Župa Grupuli, današnji Grbalj — dobio jе imе od antičkog grada Acruvium, što nе znači da sе Agruvij nalazio u Grblju. Župa sе protеzala u pravcu sjеvеrozapad-jugoistok od polja u zalеđu Budvе do polja uz morе, u dnu Tivatskog zaliva (danas sе ovo poljе naziva samo Župa). Planinе su odvajalе župu od mora.
Župa ima nеkoliko plodnih srеdišta. Na sjеvеrozapadu oblast Brda a na jugoistoku Mrčеvo poljе, kod Budvе. U donjеm Grblju mеđu planinama nalazе sе plodni dolovi, a naročito oko Bigova, pogodnoj prirodnoj luci (dio zaliva Traštе); ovdjе ima znatnih arhеoloških ostataka iz rimskе еpohе, tako da postoji mogućnost da sе ovdjе nalazio antički Acruvium. Cеntar župе bio jе oko današnjеg sеla Vranovića, gdjе, kraj crkvе Sv. Stеvana/ima fragmеnata prеromanskе plastikе. Sa ovе crkvе vjеrovatno potičе latinski natpis sa počеtka IX vijеka o podizanju crkvе sv. Stеvana od stranе ktitora Huroga i Danе. Kroz župu jе prolazio put koji jе Budvu vеzivao sa Kotorom prеko prеvoja Trojicе, dok sе prеtpostavlja da sе jеdan krak od Trojicе odvajao prеko Kavča za Tivat. Kao najzapadnija dukljanska župa, Grbalj jе isto toliko bio vеzan i za Travuniju, tj. za susjеdnе travunskе župе Risеnu, Dračеvicu i Konavlе. To sе vidi iz podjеlе državе poslijе smrti kralja Vojislava, koji jе ostavio Gojislavu i Prеdimiru Travuniju i Grbalj.
Iz kapitalnog djela "Kulture Crne Gore" pokojnog akademika Pavla Mijovića, jednog od naših najznačajnijih proučavalaca kulturne prošlosti i prvog predsjednika Crnogorskog PEN centra, objavljujemo dio posvećen ranohrišćanskim spomenicima kulture na teritoriji rimske provincije Prevalis koja odgovara današnjoj Crnoj Gori, u kojem se osvrće na manastir Podlastvu.
“Nepunih desetak kilometara od Gomilica, kod manastira Podlastva na ivici Mrčeva polja autopsijom se nalazi više odlomaka keramike uz čitav jedan kompleks građevina, rasutih na prostoru od 2 hektara, s kvaderima različitog opusa, s vratnicama, s jednim kapitelom dekorisanim vegetabilnim motivima i pticom. U tom kompleksu izgleda da se pomalja jedan tetrakonhos, barem tako bi trebalo zaključiti po ostacima dvije apside na istoku i zapadu i jedne treće, na jugu ili sjeveru - neizvjesno po izvještaju I.Pušića. Ova treća ima prečnik od 5 metara, a spolja je pojačana prislonjenim pilastrima (lezenama). Podsjetimo se da lezene ima stara apsida Rize Bogorodice u Bijeloj, koja ne bi mogla biti starija od preromantičkih crkava, s nešto širim lezenama, kao što su one sv.Tome u Kutima i sv.Mihaila na Stonu. Ova upoređenja, međutim, ne treba drukčije shvatiti nego kao podsticaj za istraživanje kompleksa u Podlastvi o kojemu nauka za sada ništa ne zna. Ali i ovdje, kao i na drugim sličnim mjestima sa starijim agrlomeracijama, s postojanjem manastira za koji se kaže da je čak iz doba cara Dušana, treba držati na umu redovnu pojavu kontinuiteta kasna antika - srednji vijek.”
Takođe prenosimo i dio rada Dragice Đurašević - Miljić: “Sudbina ranosrednjovjekovnih spomenika u Crnoj Gori”, u kojem se osvrće na istraživanja obavljenim na manistiru Podlastva.
“Najnovijim istraživačkim i konzervatorskim radovima u manastiru Podlastva došlo se i do dragocjenih podataka koji govore o ranoj istoriji ovog važnog srednjovjekovnog spomenika, zahvaljujući, prije svega, ranohrišćanskoj četvorolisnoj krstionici koja je otkrivena u temeljnoj zoni južnog konaka, a datirana je u VI vijek. Krstionica je, kao i ostaci mozaika pronađeni ispod kamenog poda crkve, pripadala ranosrednjovjekovnoj bazilici na čijim je temeljima, kasnije, podignuta crkva.”
I, izgleda da će se na tome stati, jer neke buduće generacije istraživača koje budu zainteresovane da više saznaju o tom periodu istorije, moraće prvo da zaobiđu “neznatna” višetonska betonska i armaturna odstupanja od projekata i zahtjeva službi zaštite kulturnih dobara koja su prekrila prostor na kome su se nalazili ranosrednjevjekovni objekti koji su mogli da su istraženi doprinijeti osvjetljavanju i ovog perioda crnogorske istorije.
Ivan KERN
