Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović nedavno je, odgovarajući na kritike zašto je ovako važan predlog zakona prošao bez mišljenja stručne javnosti, kazao da pomenuti akt nije skriveni, već naprotiv javni dokument, te da je raspravu o njemu mogao da organizuje bilo ko. Međutim – nije. Upućeni, stoga, tvrde da bi usvajanje zakona koji nije prošao rešeto javne diskusije značilo da će nam uskoro biti neophodan novi.
Iza leđa javnosti: Programski direktor NVO Građanska alijansa Boris Raonić kaže za naš portal da je potreba za usvajanjem novog akta koji uređuje vanjske poslove neupitna, jer je aktuelni prevaziđen – ali ne na ovakav način.
- Čini mi se da je očigledno da su na pomenutom predlogu zakona radili ljudi bez diplomatskog iskustva i da se, iz nepoznatog razloga, žurilo sa njegovim pisanjem. Usvojen je predlog o kojem nije bilo javne rasprave i koji nije ponuđen stručnoj javnosti, a u parlamentu sigurno neće biti kvalitetne diskusije i tu nema šansi da bude unaprijeđen. Donošenje ovakvog zakona zasigurno bi značilo da će on morati da se popravlja u skorije vrijeme – upozorava Raonić.
On ističe da bi u predlogu, između ostalog, trebalo dodatno poraditi na dijelovima koji se odnose na rad Diplomatske akademije, kriterijume za napredovanje u službi, širenje diplomatske mreže i finansijski uticaj.Bivši ministar inostranih poslova Crne Gore Branko Lukovac takođe smatra da je veliki nedostatak pomenutog predloga zakona što nije ponuđen na javnu diskusiju kojoj bi prisustvovale institucije i organizacije involvirane u međunarodne odnose naše zemlje; ne samo, kaže on, u oblasti spoljne politike, već i privredne, kulturne, sportske i druge saradnje.
- Ne znam kako je zamišljeno da zakon koji reguliše jednu izuzetno važnu dimenziju razvoja Crne Gore - njenu otvorenost prema okruženju i svijetu - nije dat na javnu raspravu. Mislim da je to veliki propust. Sigurno bi dobili dosta korisnih sugestija, jer je svima u interesu da se unaprijedi ta oblast – naglašava Lukovac.
Nužno pooštravanje kriterijuma: Ministar Darmanović je u emisiji „Iz pravog ulga“ na RTCG rekao da novi predlog zakona nije bitno promijenio filozofiju prethodnog, ali da su pojedina rješenja pooštrena. Naročito ona koja se tiču načina dolaska novih kadrova u Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) i napredovanja u diplomatskoj službi.
- Više ne polažete samo jednom diplomatsko-konzularni ispit kada dolazite u MVP, već ga polažete i kada prelazite sa sekretarskog na savjetnički nivo – kazao je on i dodao da će novajlije morati da prođu i mentorski rad od 18 mjeseci sa starijim i iskusnijim diplomatama.
Lukovac je uvjeren da je pooštravanje kriterijuma za prijem novih ljudi u MVP neophodno, jer to je, objašnjava on, oblast koja zahtijeva kadrove koji imaju znanje o međunarodnim odnosima i koji dobro vladaju stranim jezicima.
- Mislim da je to dobra odulka. To smo imali kada smo formirali prvo crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova 1979. godine - tada se zvalo Republički komitet za odnose s inostranstvom. Prosto smo zaustavili praksu da iz različitih organa predlažu i šalju ljude koji nemaju apsolutno nikakve predispozicije za bavljenje međunarodnim odnosima. Tada smo donijeli odluku da se raspisuje javni konkurs i onda su se organizovale posebne komisije: jedna je obavljala testiranje poznavanja međunarodnih odnosa, a druga znanje stranih jezika. Tek onda smo dobili prave kadrove, a neki od njih su i danas istaknute diplomate Crne Gore – navodi sagovornik Portala Analitika.Povećati politička imenovanja: U Predlogu novog zakona o vanjskim poslovima ostala je odredba po kojoj se najviše 20 odsto šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava postavlja na funkciju kroz tzv. politička imenovanja (ističe se da diplomata ne može biti član organa političke stranke).
Iako se dio crnogorskog NVO sektora zalaže za smanjenje tog procenta (tvrde da se na taj način vrše partijske zloupotrebe ambasadorskog položaja), Lukovac misli suprotno - trebalo bi ga, kaže, povećati.
- To je praksa u cijelom svijetu – negdje 30, a negdje čak i do 50 odsto za politička imenovanja. U Crnoj Gori, koja tek stvara svoju diplomatiju, potpuno je nerealno da 80 odsto šefova diplomatskih misija budu isključivo profesionalci, odnosno karijerne diplomate. Zemlje koje su izuzetno razvijene i koje imaju vjekovnu tradiciju u diplomatiji, kombinuju karijerne diplomate sa političkim imenovanjima. Politička imenovanja podrazumijevaju vrhunske naučnike, kulturne radnike, privrednike... Takvi kadrovi, uz profesionalnu ekipu u samoj ambasadi, nose i nešto više nego što je usko diplomatski poziv - reputaciju vrhunskih stručnjaka u svojim oblastima i oni su uvaženi partneri i sagovornici. A kada šaljete neiskusne početnike sa možda pet, šest godina staža na nivo ambasadora, onda tog čovjeka upropašavate i isto tako potcijenjujete tu zemlju koja u ambasadoru ne traži samo poštara koji će prenositi poruke, već i sagovornika o pojedinim bitnim temama – objašnjava bivši šef crnogorske diplomatije.
Pažjivo birati ambasadore: Mnogo prašine se podiglo u Crnoj Gori nakon slanja pojedinih kontroverznih kadrova u diplomatiju, a takvih je u prethodnom periodu bilo nekoliko – Miomir Mugoša, Miljan Mugoša, Sanja Vlahović, Predrag Stamatović... Javnost je smatrala da gorepomenuti nisu podobni za diplomatsku službu jer se protiv njih vode sudski postupci.
Branko Lukovac kaže da se u diplomatske vode moraju slati isključivo ljudi koji nemaju nikakvog tereta, bilo moralnog, krivičnog ili nekog drugog i da bi o tome trebalo da vodi računa ministar vanjskih poslova.
- Čak i ako zemlja u koju odu ignoriše sumnje i dȃ agreman – a uvijek kada se predlažu takvi ljudi rizikuje se da budu odbijeni – onda ih ta zemlja gleda kao potencijalne delinkvente ili se kroz njih gleda odnos Crne Gore prema toj zemlji. Ministar mora da vodi strogo računa o tome, jer su to često kadrovi partija na vlasti koje partijska rukovodstva nastoje da nagrade, odnsno da ih „sklone“ tako što će ih poslati u diplomatiju. Međutim, ministar mora da založi svoj autoritet i položaj i da ne dopusti da pod pritiskom partijskih struktura predlaže Vladi kadrove koji u svakom pogledu neće ispunjavati zadatke na jednom takvom osjetljivom mjestu – podvlači Lukovac.
Na pitanje koliko takvi kadrovi štete ugledu Crne Gore, ministar Srđan Darmanović je za RTCG kazao da "o ljudima ne treba suditi prije suda".
- Za nas u MVP je pitanje da li mi treba da ljudima koji su u redovnom sudskom postupku presudimo tako što više neće raditi u Ministarstvu. Vjerovatno je da bi mnogi ljudi gubili poslove samo zato što se nalaze u sudskom postupku. Morate da pođete od pretpostavke nevinosti - potcrtao je on.Darmanović je dodao da nema besprekornih biografija, te da je ključno pitanje kako diplomate obavljaju svoj posao i da li su oštetile državu koju zastupaju.
- Šest godina sam bio ambasador u SAD-u. Da vidite kakve žestoke rasprave postoje o njihovim kandidatima za ambasadore, kakve su debate vode o tome kakva je čija karijera, koliko novca ulažu da bi postali ambasadori - kazao je on.
Postavljenje, imenovanje, opoziv, kao i dužnosti šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava, predlogom novog zakonom se regulišu na isti način kao i do sada.
Nalazi DRI upozorenje za diplomatskog inspektora: U izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) objavljenom početkom avgusta utvrđene su nepravilnosti u nekoliko naših diplomatskih predstavništava. Kršili su se, između ostalog, zakoni i uredbe o državnoj imovini, administrativnim taksama, posebnom dodatku na osnovnu zaradu, posebnim naknadama troškova i drugih primanja, načinu vođenja evidencije pokretnih i nepokretnih stvari i popisu stvari u državnoj svojini... Tako je državna revizija konstatovala da jedna od dvije zgrade koje su po odobrenju Vlade kupljene u Briselu za 5,6 miliona eura, a u čije je opremanje uloženo 213.935 eura, stoji prazna. Revizijom je utvrđeno da ambasade u Rusiji i Srbiji nijesu uplaćivale dio konzularnih prihoda u propisanom roku na namjenski račun. Takođe, godišnja školarina za dvoje djece jednog zaposlenog u ambasadi u Beogradu, koja su pohađala Internacionalnu osnovnu školu, plaćena je sa16.250 eura.
Jačanje inspekcijske službe MVP je, prema riječima Lukovca, veoma važno. To je, po slovu zakona, posao glavnog diplomatskog inspektora.
- Nalazi DRI su upozorenje da unutrašnja kontrola MVP treba da radi te poslove prije nego se dese neki propusti, odstupanja u radu ili zloupotrebe sredstava – navodi on.
Višak predstavništava: Sagovornik Portala Analitika smatra da za veličinu zemlje imamo previše diplomatsko-konzularnih predstavništava, te da bi trebalo da koristimo druge mogućnosti diplomatskog predstavljanja tamo gdje ima naših interesa.
- Diplomatsko-konzularna mreža je i sada prevelika i mislim da bi se trebalo zadržati na onome što su spoljnopolitički prioriteti Crne Gore, a gdje god je moguće, u saradnji sa državama bivše Jugoslavije, dogovarati neko zajedničko prisustvo - bilo kroz povjeravanje da oni obavljaju određene konzularne poslove, pa sve dotle da se možda čak u zemljema gdje nemamo sopstvenu ambasadu sa tim drugim zemljama koje slično gledaju, dogovori zajedničko diplomatsko-konzularno predstavništvo i da se podijele troškovi. To bi mogao biti jedan pokazatelj da smo međusobno stekli dobre odnose kako bi i te poslove mogli zajednički da obavljamo. Mislim da to, ukoliko se bude razvijala EU, može biti jedan model kojem će se i ona okretati – zaključuje Lukovac.
Opozicioni predstavnici (koji bojkotuju rad parlamenta) još uvijek se nisu izjašnjavali o ovom tekstu zakona.
Nikola DRAGAŠ
