Okončano je i sedmo izdanje festivala Otvoreni dani nauke. Trodevni repertoar ovogodišnjeg festivala, budnim je držalo pet crngorskih gradova - Podgoricu, Nikšić, Berane, Cetinje i Bar, dok je u drugih pet obavljen po jedan ali vrijedan izlet (Šavnik, Žabljak, Pljevlja, Plužine i Ulcinj). Osim bogatog repertoara i prenijetog iskustva, ovaj festival pobija i mišljenje da ''sve što je slatko, traje kratko'', te će dio festivala ostati otvoren - izložba Nikole Latkovića i Luke Ćakića aktivna je do ponedjeljka 16. oktobra u periodu od 9 do 14 časova u galeriji Art. U izložbenom prostoru će biti dostupna i monografija “Katuni Kučke planine”. Izložba „Dnevnik jednog zvončića“ u Dvorcu Petrovića-Kruševac i izložba o grofu Sečenjiju na Filozofskom fakultetu će trajati do 20. oktobra.
Bogat repertoar: Za tri dana festivala naši mališani, srednjoškolci i ostala javnost imali su priliku da zavire u ''Čudesni svijet biologije'', da proprate praktična prikazivanja ''Nauke u pokretu'', druže se uz ''Astronomski program: Veče sa zvijezdama'', te slušaju predavanja profesora iz CERN-a...
Pored mnogih drugih aktivnosti, osnovci su imali ekskluzivu priliku da učestvuju u razgovoru sa američkim astronautom Joe Acab-om koji se nalazi na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Ekskluzivni razgovor sa posadom obezbijedili su Crnogorski savez za tehničku kulturu i Radio klub ''Podgorica'', a učenici osnovne škole ''21. Maj'' iz Podgorice mogli su da preko direktne radio veze postavljaju pitanja astronautima.Alisa u zemlji čuda: Jedna od zanimljivijih priredbi održana je u Nikšiću u Tehnopolisu, gdje je prikazana interaktivna izložba ''Alisa u zemlji čuda''. Suština ove izložbe je da se povežu nauka i umjetnost te da se naučni koncepti povežu zajedno sa ''Alisom'' koja nudi ogromno bogatstvo informacija.
Kako je profesorica fizike, Gordana Medin kazala, od skulptura od papirnih kašeta napravljeni su modeli Alise i svi segmenti iz priče su napravljeni kao posebne sekvence. Djeca su imala priliku da prvo uđu u jednu bajkovitu jedinstvenu priču a onda su ih prezentatori sproveli u zečiju rupu, omogućili im da siđu u prošlost te su mališani mogli da vide ko je u stvari bila Alisa, gdje je ona živjela i kako je 1862. godine ta priča nastala.
To je doba engleske kraljice Viktorije i doba industrijske revolucije, tako da iz sadašnje digitalne posjetioci upadaju u industrijsku i vraćaju se nazad. Posjetioci su mogli da vide gdje se nalazi čuveni univerzitet Oksford, kako je izgledao, kuda su oni prolazili kada je nastala priča. Vidjeli su muzej i to Viktorijansko doba su mogli da opipaju i osjete. Ova interaktivna izložba je posebno zanimljiva jer se u tom periodu javljaju prvi naznaci kvantne fizike iskrivljenog prostora.
Prikazana je igra u sjenki jer je i sjenka dio priče i prelazi iz jednog u drugo polje. Ovaj artistički koncept naučnih pojmova omogućio je posjetiocima da zavire u crvotočine i mašinu vremena i omogućio razgovor sa Alisom.
Čudesni svijet biologije i hemije: Profesorica sa UCG Slađana Krivokapić sa svojom ekipom već četvrtu godinu za redom učestvuje na festivalu Otvoreni dani nauke. Ona za Portal Analitika priča da je cilj njihovih aktivnosti promocija biodiverziteta Crne Gore kao i približavanje naučno istraživačkog rada studijskog programa Biologija, PMF-a, UCG-a kroz organizovanje interaktivnih radionica iz oblasti biologije, hemije i spoja ove dvije prirodne nauke.''Upotrebom znanja i oruđa hemije, posjetioci su mogli da nauče kako da naprave hemijski koktel, kako plamen može imati različite boje, kako novac gori ali se ne zapali, kako funkcioniše alko test, kako se može napraviti med bez pčela, kako se pravi zlatna kiša i hemijski zalazak sunca, kako se voda može razložiti na svoje elemente. Oni koji su se odlučili za biologiju mogli su da upoznaju floru Grahovskog polja, vodozemce Crne Gore, ribe Skadarskog jezera i Jadranskog mora, život insekata, bodljokožaca, glavnožaca, školjki, puževa, zglavkara... Mogli su da saznaju da li su sve bakterije štetne, kako da naprave lijek iz prirode, kako voda putuje biljkom, da li se u listu nalazi samo zelena boja, što se krije u kapi krvi'', priča naša sagovornica.
Čudesni svijet biologije i hemije je čak posjetiocima pokazao kako da na licu mjesta saznaju svoju krvnu grupu.
''Test se bazira na određivanju antigena na površini crvenih krvnih zrnaca, što znači da osoba sa krvnom grupom A ima antigen A, oni sa krvnom grupom B imaju antigen B, dok oni sa krvnog grupom AB imaju oba. Crvena krvna zrna grupe O nemaju antigene'', objašnjava Krivokapić.
Odziv odličan, roditelji da se aktiviraju: Kako Krivokapić pojašnjava, biologija i hemija su fundamentalne nauke i njihovo poznavanje je neophodno za razumijevanje pojave i procesa u svijetu oko nas kao i u samom našem organizmu. Tim bitnije je posjećivanje ovakvih radionica, a kako govori odziv je bio odličan.''Mi smo zadovoljni odzivom, oko 1.200 do 1.500 učenika osnovnih i srednjih škola svake godine budu aktivni učesnici naših radionica. Anketirali smo posjetioce i mnogi su oduševljeni radionicom i inspirisani da tome posvete svoju budućnost. Na primjer, Balša Božović iz Gimnazije ''Slobodan Škerović'' je kazao da vidi sebe u budućnosti kao biologa a najviše ga je zainteresovao svijet beskičmenjaka. Itana Radonjić iz Osnovne škole ''Sutjeska, kaže da je oduševljena svim radionicama, a najviše joj se dopadaju vodozemci, dok je Katarina Radulović takođe iz te škole pokazala veliko oduševljenje prema hemiji i kaže da sebe vidi kao budućeg hemičara'', kazala je Krivokapić.
Naša sagovornica navodi da je nauka pokretač društva, tako da je ovo samo jedan od načina promocije i približavanja nauke mladima. Ona smatra da i roditelji treba da odigraju veliku ulogu u svoj toj priči.
''U djeci treba buditi interesovanje za istraživanje, ukazivati im na aplikativne mogućnosti nauke. Roditelji treba da odigraju bitnu ulogu a pored njih tu su aktivnosti u školi a naravno i ovakvi dani'', kazala je Krivokapić za naš portal.
Djecu aktivirati od malih nogu: Prona je projekat koji za cilj ima obilaženje crnogorskih gradova i prezentovanje eksperimenata iz prirodnih nauka kako bi što više zainteresovali učenike za ovu sferu. Od ove godine Prona je dio festivala pa su sa ''karavanom Nauke u pokretu'' obišli Šavnik, Žabljak, Pljevlja, Plužine, Plav i Ulcinj. U tim gradovima su predstavljeni eksperimenti iz oblasti biologije fizike hemije i matematike.''Bilo je tu zaista raznoraznih stvari koji su na vrlo aktraktvnih i jednostavnih kojima se djeca brzo oduševe a opet ponešto i nauče - elektromagnetna polja mješavine gasova, stvaranje eksplozije što je bilo zanimljivo, iz biologije živi svijet insektariumi herbariumi, čak smo imali i živu zmiju koju smo prezentovali učenicima ne bi li se malo oslobodili straha'', govori za Portal Analitika Vernes Zagora rukovodilac projekta Prona.
Naš sagovornik smatra da bi djecu trebalo angažovati što ranije.
''Ono što je osnovni cilj te Nauke u pokretu kao i Dana nauke jeste da se djeca od malih nogu zainteresuju jer u čitavoj Evropi postoji trend opadanja interesovanja za prirodne nauke. To je najčešće slučaj jer se u tim najranijim danima vežemo za dosadne definicije i tekstove koji idu u nedogled, koje moramo da učimo na pamet, gdje ništa nije logično niti zanimljivo i onda i kasnije imamo odbojnost prema prirodnim naukama. Tako da prikazujući ovaj eksperimentalniji dio prirodnih nauka gdje se nešto konkretno radi i dešava ispred vas to je upravo ono što zainteresuje djecu i što ih zadrži da budu bliski prirodnim naukama'', govori Zagora.
On govori da su u Proni izuzetno zadovoljni odzivom, ali da toliko interesovanje govori da ovakvi programi su prijeko potrebni Crnoj Gori.''Izuzetno smo zadovoljni. Uvijek bude veliko interesovanje i nama je stalno u dogovoru sa školama da bude jedan školski čas da ne bi ni njima oduzimali vrijeme. U svakoj školi smo ostali i više od jednog časa, a u Pljevljima smo ostali najviše čak sat i po je trajala prezentacija. Prezentacija se uvijek oduzi mnogo više jer djeca ostanu oko štandova mnogi neće da odu tako da se to jako odloži što je nama drago sa jedne strane. Sa druge strane, to pokazuje koliko ovakvih stvari fali u Crnoj Gori. Dani nauke su odličan primjer koliko je to potrebno i koliko ima odziva. Super je dok se to održava ali naravno treba na tome raditi da se unaprijedi i da se proširi'', objašnjava Zagora.
Gotovo najgori u Evropi, neophodna dodatna ulaganja: Prema posljednjim anketama, crnogorski srednjoškolci i osnovci su pretposljednji u Evropi, što ukazuje da naša država mora priložiti dodatan napor kako bi poboljšati rejting.
''Ako počnemo od najranijih generacija, konkretni podaci kažu da što se tiče prirodnih nauka, nakon Albanije su naši osnovci i srednjoškolci najgori u Evropi, što je poražavajuće i nadam se iskreno da će se popravljati iz godine u godinu. Što se tiče starijih nauka, pa eto i mene samog jer se bavim biologijom i naukom imamo predivno područje gdje gotovo čitava Evropa dolazi kod nas da radi istraživanja. Ali malo se ulaže u nauku u naučnoistraživačke projekte kao i u sama istraživanja i opremu. To je ono što nam izuzetno fali a bez čega se svakako ne može. Studente ne možemo zadržati ali bilo bi dobro da se počne nešto ovdje da se zainteresuju ljudi pa ako već moramo naše intelektualce da šaljemo u Evropu gdje bi naučili metodologiju i način rada mogli bi makar da pokušamo da ih vratimo da rade ovdje i time stvorimo neke korijene'', zaključuje Zagora.
Luka ĐURIĆ
