Poslovično odmjereni predsjednik SD-a Ivan Brajović, dva puta u posljednjih mjesec dana, jednom indirektno, drugi put direktno, poručio je DPS-u da su Aerodromi Crne Gore uslov ostanka te partije u Vladi.
"Ne može biti nikakve priče o prodaji Aerodroma, i to je za nas uslov ostanka u Vladi, a možemo da vidimo kakve su to ponude i o čemu se radi. Stav SD-a je da država Crna Gora ima mehanizama i mogućnosti, i Aerodromi Crne Gore imaju potencijala da sami finasiraju svoj razvoj iz kredita, koje oni vraćaju, bez državnih garancija", rekao je Brajović novinarima nakon premijerskog sata.
Zanimljivo, da predsjednik Skupštine pominje termin "prodaja Aerodroma Crne Gore", dok Vlada i premijer Marković ne pominju prodaju aerodroma, već isključivo "valorizaciju".
Zastiđe i popravljanje narušene discipline: Premijer Marković je, otišao korak dalje: da bi opravdao valorizaciju Aerodroma, stanje na tivatskom aerodromu je nazvao - zastiđem.
„Niko nije rekao da će se aerodromi privatizovati, da će se prodati strancima nego da će se valorizovati. Je li u interesu i Vas i bilo koga ono što gledamo u špicu turističke sezone u Tivtu? Ne, to nije podsticajno za Crnu Goru to je zastiđe za Crnu Goru. Ova Vlada ne želi da takav resurs bude na takav način korišćen“, rekao je krajem ljeta Marković, opravdano rezigniran zbog dugih čekanja na crnogorskim aerodromima.
U međuvremenu, dužnost izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore je preuzeo Danilo Orlandić iz SD-a, koji je značajno popravio narušenu disciplinu u toj kompaniji, pa rezultati nijesu izostali. Aerodromi obaraju sve rekorde u poslovanju, svaki mjesec dobijamo nove linije, ali u DPS-u smatraju da strani koncesionar, ipak, može bolje.
Vlada je već pripremila nacrt zakona o saradnji sa IFC. Detalji nacrta tog propisa, koji širom otvaraju mogućnost izdavanja u zakup Aerodroma, nijesu procurili u javnost, ali se pretpostavlja da će se IFC odlučiti na model koncesija.
Moguća kriza Vlade: Upravo koncesije mogu proizvesti prvu ozbiljniju krizu Vlade. Takvu mogućnost prvi je pomenuo, još početkom oktobra, odbornik iz tivatskog SD-a Igor Petković. On je, pozivajući se na mandat predsjednika SD-a, kazao da će ministri iz redova te partije napustiti Vladu, ukoliko se budu Aerodromi izdali u zakup.
Za neupućene, tivatski odbor SD -a je veoma uticajni odbor koji ima dvocifrenu podršku na prošlim lokalnim izborima. Takođe, javna je tajna da je gro aktivista SD-a zapošljeno u tivatskom aerodromu i da će oni žestoko istrajati na svojim zahtjevima.
Prema pouzdanim saznanjima Portala Analitika, kada propis o izdavanju crnogorskih vazdušnih luka dođe na dnevni red Vlade, ministri iz redova SD-a će glasati protiv. Vlada može preglasavanjem utvrditi predlog tog akta, ali će za premijerov kabinet biti daleko veći problem da taj propis progura u parlamentu.
Zbog činjenice da je predsjednik parlamenta i dva poslanika iz redova SD-a, i da opozicja ne gleda blagonaklono na bilo kakvu privatizaciju Aerodroma, onda je jasno da postoji realna šansa da zakon o koncesijama ne prođe Skupštinu. I ne samo to, nego da širom otvori vrata mogućem razdoru na relaciji DPS-SD.Koncesije - trendi model iz okruženja: Zagovaranjem koncesionog modela valorizacije Aerodroma, Vlada ne radi ništa novo, već dosljedno prati trendove iz okruženja. Aerodrom u Zagrebu je već izdat u zakup, dok se beogradski „Nikola Tesla“ planira izdati koncesionaru najkasnije do marta sljedeće godine.
Koncesioni model se dobro pokazao kao model razvoja aerodroma u zemljama gdje država, ali i Aerodromi, nemaju novca da podignu infrastrukturu na potrebni nivo.
I zaista, država Crna Gora opterećena visokim javnim dugom koji je probio granicu Mastrihta, i sa najavom daljeg rasta duga zbog gradnje autoputa, ne može finansirati razvoj Aerodroma, niti izdavati garancije za taj projekat.
Aerodromi na računima imaju 25 miliona eura: Međutim, Aerodromi Crne Gore - MOGU. Naime, prema saznanjima našeg portala, na računima Aerodroma Crne Gore nalazi se oko 25 miliona eura što je odličan investicioni potencijal za neophodnu obnovu i podizanje standarda domaćih vazdušnih luka.Prema procjenama EBRD-a, u crnogorske aerodrome treba uložiti oko 75 miliona eura kako bi se podigli do nivoa najboljih evropskih aerodroma. To bi bilo veoma isplativo ulaganje jer bi prema zvaničnoj procjeni EBRD-a, ta investicija generisala neto benefite za Crnu Goru u iznosu od 348 miliona eura tokom predmetnog perioda do 2030. godine. Za pedantne ekonomiste nije bez značaja podatak da bi se ulaganje oplodilo u odnosu 4,61:1, što je odličan pokazatelj. Većina investicija bi otišla u Tivat gdje bi se sagradila nova zgrada, proširila pista, nabavila nova zračna oprema...
I što je najvažnije - kreditni aranžman ne bi podrazumijevao garancije države.
Aranžman sa EBRD-om za obnovu aerodroma je do prije dvije godine bila gotova stvar, ali se Vlada predomislila i našla novog konsultanta u IFC.
Vlada i IFC će, zbog svega navedenog, imati vraški težak zadatak da dokažu da je model koncesija bolji od ovoga što je predložio Master plan i EBRD.
Koncesionar bi otpustio značajan broj radnika: Daleko od toga da treba automatski odustati od aranžmana sa ozbiljnim ino-kompanijama koje imaju iskustva u upravljanju aerodromima i koje bi unaprijedile poslovne, finansijske i ostale performanse naših aerodroma.Međutim, to ima svoju cijenu jer će prvi potez koncesionara, sudeći prema iskustvima, biti - veliko otpuštanje zaposlenih.
Aerodromi Crne Gore su na kraju prošle godine zapošljavali 635 radnika, ove ih je još više. Uz potrebnu sezonsku radnu snagu, može se slobodno reći da Aerodromi zapošljavaju ukupno oko 800 radnika. Javna je tajna da je dio radnika na aerodromu zaposlen preko partijsko-rođačkih veza.
Poređenja radi, dubrovački aerodrom sa sličnim brojem putnika, zapošljava računajući sezonce, tačno 418 radnika.
Potpuno je jasno da bi koncesionar, koji mora plaćati žestoku koncesiju državi, uz to modernizovati tivatski aerodrom, u startu otpustio makar polovinu radnika, autsorsovao poslove i samim tim plaćao znatno manje poreza i doprinosa nego državni Aerodromi... (Nastavak sjutra)
Predrag ZEČEVIĆ
