Uvođenje reda, čistka na Univerzitetu i rast ekonomije po mjeri MMF-a

Premijer Marković i DPS su bili široke ruke prema koalicionim partnerima. Više se ne mogu pobrojati funkcije koje su pripale manjinskim partijama. Često na uštrb kvaliteta, jer su anonimni aktivisti i neiskusni službenici, iz redova manjinskih partija, postali direktori dijela ključnih institucija u Crnoj Gori.

Ako se tome doda da u novom sazivu Vlade nije bilo jakih partijskih igrača iz DPS-a, onda je jasno zašto je veći dio javnosti smatrao da izvršna vlast neće izgurati četvorogodišnji mandat. I da je Vlada slaba...

Smjena rektorke:  Vlada je na početku mandata ušla u sukob sa Univerzitetom oko Više medicinske škole (VMŠ) u Beranama.  Bivša rektorka Radmila Vojvodić, koja ima jako uporište u DPS-u, se zalagala da se VMŠ prebaci u Podgoricu, dok je Vlada smatrala, da zbog regionalnog razvoja, VMŠ treba da ostane u Beranama.

Sukob je prerastao u rat u kome je deblji kraj izvuklo rukovodstvo Univerziteta. Najprije je Vlada, zbog neposlušnosti smijenila svoje članove u Upravnom odboru Univerziteta i navodno uplašila Senat koji se nije izjasnio o smjeni rektorke. Epilog sukoba je svima poznat – smjena rektorke, što je presedan u Evropi, i neuobičajena čistka njenih kadrova u upravi Univerziteta. Rektorka, kojoj se zamjerao nedostatak demokratičnosti, je potom optužila Vladu da je ugrozila autonomiju Univerziteta. Zbog rektorke je ostavku podnio ministar kulture Janko Ljumović.

Reforma sistema obrazovanja: Pored sukoba sa Univerzitetom, Vlada i resorno ministarstvo su pokrenuli široku, reklo bi se prijeko potrebnu, reformu sistema obrazovanja u Crnoj Gori.

Hiperprodukcija svršenih visokoškolaca, slabo znanje, katastrofalni rezultati na PISA testovima i najgori srednjoškolci u Evropi po znanju iz prirodnih nauka, činjenice su koje su dobro zamislile novog ministra prosvjete Damira Šehovića.

Zbog toga se ministar odlučio za šok terapiju – da što prije počne reformu obrazovanja na svim nivoima, pa i bez prijethodno zaokružene podzakonske regulative, bez knjiga i posebne pripreme nastavničkog kadra.

Rezultat, uprkos nekim slabostima, kao što je slučaj prepisivanja od Hrvata, nije izostao: Zabilježeno je značajno povećanje interesovanja za srednje stručno obrazovanje, usvojen je nagradni fond za najbolje učenike, a nakon više od tri decenije zaživjelo je dualno obrazovanje. Učenici dio svoje praktične nastave obavljaju kod poslodavaca uz novčanu nadoknadu.

Zbog toga je reforma obrazovanja, ne bez razloga, nazvana najvećim reformskih iskorakom nove Vlade.

Rigorozna štednja: Što se tiče ekonomije, vlada premijera Markovića se opredijelila za rigorozne mjere fiskalne štednje. U decembru je, uz budžet, usvojen Sanacioni plan koji je trebao da u nekom srednjoročnom periodu smanji državni dug, a već u prvoj godini da prepolovi deficit budžeta.

Kako je najavljeno tako je i učinjeno. Vlada je početkom juna najavila izuzetno nepopularnu mjeru: povećanje opšte stope PDV-a sa 19 na 21 od­sto, dok je ni­ža sto­pa PDV-a osta­la nepromijenjena.

Mjera koja znači raspoređivanje tereta krize na sve građane treba da se primjenjuje od 1. januara 2018. godine, a interesantno je da izvršna vlast, slično svim prethodnim, nije se odlučila da oporezuje luksuz i bogatstvo koje je vidljivo na svakom koraku.

Uz  PDV, povećane su ak­ci­ze na ci­ga­re­te, al­ko­hol, ugalj i ga­zi­ra­nu vo­du ko­ja se za­sla­đu­je.

Novim mjerama štednje, predviđeno je i za­mr­za­va­nje za­po­šlja­va­nja u jav­nom sek­to­ru ta­ko što će po pri­rod­nom od­la­sku sa po­sla tri za­po­sle­na bi­ti za­mi­je­nje­na sa­mo sa jed­nim. Takođe, Vlada je odlučila da najvišim državnim funk­ci­o­ne­ri­ma smanji ionako visoke zarade za šest od­sto.

Ukidanje naknada i loš rejting: Ipak, kao ekonomski događaj, bez konkurencije, koji je obilježio ovu godinu, je odluka Ustavnog suda o ukidanju naknada za majke. Takva nepopularna mjera, koja je donesena uz veliku podršku Vlade, je prema tvrdnjama vlasti  "izmijestila socijalnu bombu iz budžeta", ali je u većem dijelu javnosti dočekana "na nož".

Ceh, potpuno logične odluke Ustavnog suda, su platile majke sa troje i više djece, ali i Vlada premijera Markovića.

Naime, prema relevantnim istraživanjima, Vladu  je sredinom godine podržavalo svega 28 odsto građana Crna Gore, a ovako niska podrška se tumačila uvođenjem mjera štednje, ukidanjem naknada za majke i kadrovskim kombinatorikama koje su išle na ruku manjim članicama vladajuće koalicije, a često na uštrb kvaliteta. Izgledalo je da Vlada teško može izdržati kompletan mandat.

Povećanje kreditnog rejtinga i rast: Uslijedio je onda veliki preokret. Mjere fiskalne konsolidacije i dobar rad poresko-inspekcijskih službi počele su da daju rezultate. To nije bilo slučajno jer je premijer Marković veoma često održavao sastanke sa direrktorima inspekcijskih, poreskih i carinskih službi svjestan činjenice da je naplata prihoda od suštinskog značaja.

Zbog toga je i porasla naplata javnih prihoda, pojačana je poreska disciplina, porasla proizvodnja metala, što uz kombinaciju sa odličnom turističkom sezonom, je vinulo krhku crnogorsku ekonomiju među najbrže rastućim u Evropi. Stopa privrednog rasta od 5,1 odsto za drugi kvartal je impresivan rezultat, uprkos suši i smanjenoj proizvodnji električne energije, a Vlada nije krila zadovoljstvo tim rezultatom.

Satisfakcija je stigla od renomirane kreditne agencije Moody's  koja je povećala kreditni rejting Crne Gore sa B1 negativno u B1 stabilno, i poslala jasnu poruku finansijskim tržištima da crnogorska ekonomija ide uzlaznom putanjom. Ne bez značaja je pohvala MMF-a, ali i da je Svjetski ekonomski forum nas pozicirao na 77. mjesto u konkurentnosti u odnosu na 82 na kojem smo bili prethodne godine.

Auto- put dobro napreduje: Izgradnja auto-puta je tekla dobrom dinamikom, biće potrošen sav novac opredijeljen za ovu godinu, a kiks sa petljom Smokovac, za koju se još ne zna koliko će nas koštati, ne može se posmatrati kao krivica ove Vlade.

Drugi blok termoelektrane, uprkos najavama, još nije počeo da se gradi i biće da je to veliki promašaj, a Vlada još nije objelodanila da li će otkupiti akcije EPCG od A2a. U svakom slučaju, priča oko termoelektrane i A2a biće jedan od najvećih ekonomskih izazova Vlade u narednoj godini.

Članstvo u NATO i dolazak Pensa: Dobrom ekonomskom imidžu u prvoj godini mandata Vlade je doprinijelo učlanjivanje Crne Gore u NATO, kao i istorijska i uspješna posjeta američkog potpredsjednika Majka Pensa. 

Pored toga, dobar utisak su ostavili i ministar sporta Nikola Janović i ministarka nauke Sanja Damjanović.

Nekadašnji kapiten zlatne vaterpolo reprezentacije zbog odlučnosti da zavede red u haotični sistem sporta, a ministarka nauke zbog želje da nauku uvede na velika vrata u društveni život Crne Gore.

Da Vlada premijera Markovića  ne igra na kratke staze, već na duge, pokazuje koncepcija budžeta za narednu godinu.

U projekcijama se predviđa značajno povećanje izvornih prihoda ali i smanjenje zaduživanja. Prvi put nakon sedam godina.

Činjenica je i da zbog rigoroznih mjera štednje, nema povećanja plata i penzija pa građani još ne osjećaju  ekonomski napredak, naročito što plate stagniraju već šest godina. Ovakvim razvojem događaja je zadovoljan MMF, ali ne i građani Crne Gore.

Zbog toga Vlada premijera Markovića u drugoj polovini svoga mandata, uz najavljeno smanjenje poreskog opterećenja na rad, treba da radi na povećanju zarada zaposlenih u javnom sektoru. Povećanja plata i penzija bi pogurao rast domaće potrošnje, a samim tim i BDP-a naročito nakon nakon 2019. godine, kada će biti završeni radovi na izgradnji autoputa...

Predrag ZEČEVIĆ