Nosioci moći u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) koji bi prihvatili koncepciju mekog razvlašćivanja jasno bi poručili da su privrženi demokratskoj budućnosti Crne Gore, kaže u intervjuu našem portalu Vladimir Pavićević, docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka i politički savjetnik predsjednika Crnogorske Dragana Ivančevića.
On vjeruje da u vladajućoj partiji postoje ljudi koji bi bili spremni da prihvate meku transformaciju sistema.
- Politika je, prije svega, racionalna djelatnost koja se uvijek kreće u okvirima mogućih opcija. Ovo je (meko razvlašćivanje prim. nov) bez sumnje najbolja opcija za interese građana i države Crne Gore – smatra on.
Crnogorska politička scena je, prema riječima Pavićevića, dubinski podijeljena na dvije, kako kaže, skoro rovovski ukopane formacije. U jednom rovu su, objašnjava on, DPS i stranke koje podržavaju DPS, dok su na drugoj strani opozicione partije koje smatraju da je nužna hitna promjena vlasti.
- U tako rovovski podijeljenom političkom polju, i građani počinju da gledaju jedni na druge kao na neprijatelje. Produbljuju se podjele, i to su teški uslovi za bavljenje pitanjima koja se tiču života ljudi. Ja ću se boriti da se u crnogorskom političkom polju ovakva scena mijenja i da građanima ponudimo novu opciju kojoj nije ključna ova podjela – podvlači Pavićević.
ANALITIKA: Ko snosi najveću odgovornost za stanje koje ste opisali?
PAVIĆEVIĆ: U svakoj modernoj zajednici - a Crna Gora jeste moderna politička zajednica - najodgovorniji za stanje u državi i u društvu su nosioci vlasti. Ako je moja ocjena o stanju crnogorske politike tačna, onda nosioci vlasti u Crnoj Gori treba dobro da se zamisle oko grešaka koje su pravili i oko loših posljedica svog djelovanja u politici. Ne mislim da predstavnici vlasti toga nisu svjesni.
ANALITIKA: Može li se pomenuto stanje promijeniti na bolje? Mnogi crnogorski građani ne dijele uvjerenje da će u zemlji biti bolje u dogledno vrijeme. Na tom fonu su, uostalom, i rezultati nedavno objavljenog istraživanja američke neprofitne organizacije Međunarodni republikanski institut (IRI), koji kažu da više od 60 odsto građana smatra da generacije koje dolaze ne čeka svijetla budućnost u Crnoj Gori.
PAVIĆEVIĆ: Stanje može da se popravlja, tu nema dileme. Po mom mišljenju, tri su dominantne grupacije u crnogorskom društvu koje mogu biti akteri promjena. Potencijalno najznačajniju grupu čine oni nadolazeći, dakle mladi, koji imaju mnogo razloga da svojim prethodnicima postave pitanje odgovornosti za stanje koje su naslijedili. Drugu grupu čine nezadovoljni, a treću oni koji su do sada bili ili nezainteresovani za politiku ili se nijesu opredjeljivali. Vjerujem da i u okviru vladajuće elite, političke i ekonomske u najširem smislu, ima takođe ovih ljudi. Kad ovo kažem, mislim prije svega na mlade i nezadovoljne. Potencijalna snaga ovih ljudi dovoljna je za promjene.
ANALITIKA: NIN-u ste skoro kazali da ćete, pored razvijanja koncepta ustavnog patriotizma, raditi i na osnaživanju građanskih sentimenata u Crnoj Gori. Da li je to moguće u zemlji duboke podijeljenosti u kojoj se, makar u posljednjih godinu dana, na političkom terenu dominantno barata terminima „izdajnici“, „plaćenici“, „stranke izdaje“ i sl?
PAVIĆEVIĆ: Ključna ideja - i ja mislim jedna svježa ideja u crnogorskoj politici - je ideja zasnivanja Crne Gore na principima ustavnog patriotizma. Tu koncepciju aktivno zagovara i promoviše Crnogorska, koja je u januaru ove godine usvojila Cetinjsku rezoluciju u kojoj smo i napisali da u crnogorskoj politici nedostaje zagovaranje onih principa i vrijednosti koji nas spajaju. Ovdje nedostaju poruke koje upućuju na koheziju u društvu. Zato ću i sam aktivno da učestvujem u borbi za Crnu Goru kao zajedničkom domu svih njenih građana u kojoj treba da se njeguju posebni identiteti, ali u kojoj se i osnažuje vjernost Crnoj Gori, kao posljedica poštovanja posebnih identiteta. Ja mislim da nije baš tako teško da jedni drugima obećamo da zbog svoje budućnosti budemo odgovorni u onome što radimo i u onome što govorimo. Nije to tako teško, niti veliko. Svaki građanin – bio političar ili ne – može uticati na smirivanje strasti i smanjivanju podijeljenosti.
ANALITIKA: Kako?
PAVIĆEVIĆ: Angažovanošću. Dnevnim bavljenjem pitanjima koja se tiču javnih poslova zajednice. Podsjetiću da država Crna Gora ima dugu i bogatu istoriju, svoju tradiciju i običaje i da se time treba ponositi. Naša Crna Gora je danas podijeljena država i ta podijeljenost usporava njen razvoj i živote svih nas čini lošijim. Veći broj angažovanih građana može da donese novi pristup politici i utiče na smanjivanje podijeljenosti. Ali i time što učimo da razgovaramo sa svima, pa i s onima koji drugačije misle od nas, da razumijemo njihove potrebe i da smo spremni da krenemo jedni ka drugima, umjesto što okrećemo leđa jedni od drugih.
ANALITIKA: Na koji način se koncept ustavnog patriotizma može afirmisati u državi u kojoj se ustav sve češće tumači po mjeri interesa određenih političkih aktera?
PAVIĆEVIĆ: Upravo insistiranjem na drugačijem pristupu politici i novom razumijevanju politike i političkih procesa, jer lošu praksu treba da mijenjamo. I treba da se okrenemo mladima. Moje političke poruke će, prije svega, biti usmjerene ka generaciji nadolazećih i neafirmisanih, dakle ka mladima. Ustav je formalni dokument, a mi smo ti koji svojim djelovanjem afirmišemo načela i vrijednosti na kojima ustav počiva ili ih degradiramo i urušavamo. Moj je sud da nije problem u ustavu, nego u njegovom čitanju i interpretaciji. Ustav je, dakle, temelj političke zajednice, a za stabilnost temelja je važno ko i kako zida kuću, umije li to ili ne. Ako ne umije, nikakav temelj neće sačuvati kuću od rušenja.
ANALITIKA: Prošle sedmice ste saopštili da je u Crnoj Gori moguća meka transformacija vlasti, odnosno meko razvlašćivanje, što podrazumijeva promjenu vlasti uz učešće Demokratske partije socijalista (DPS) u toj promjeni. Kažete da je to realno, jer DPS ima podšku velikog broja građana. Mislite li da je vladajuća partija zaista spremna na takvo nešto? Odnosno - vjerujete li da u vrhu DPS-u postoje ljudi koji bi prihvatili „meko razvlašćivanje“?
PAVIĆEVIĆ: To je razumni predlog čijom realizacijom bi obilježja moderne političke zajednice bila osnažena odlučnim putem ka savremenoj i demokratskoj političkoj zajednici. Nosioci moći u DPS-u koji bi prihvatili koncepciju mekog razvlašćivanja jasno bi poručili da su privrženi demokratskoj budućnosti Crne Gore. Vjerujem da takvih u vladajućoj stranci ima. Politika je, prije svega, racionalna djelatnost koja se uvijek kreće u okvirima mogućih opcija. Ovo je bez sumnje najbolja opcija za interese građana i države Crne Gore.
ANALITIKA: Koja je, potencijalno, najgora?
PAVIĆEVIĆ: Najvažnije pitanje crnogorske politike je kako crnogorsku državu učiniti stabilnom državom. Koncepcijom ustavnog patriotizma i predlogom mekog razvlašćivanja vladajućih struktura doprinosi se stvaranju uslova za stabilnu, demokratsku državu, zasnovanu na vladavini prava. Sve druge opcije su, po mom mišljenju, gore. Ja sam naučio da najuspješniji lideri ispituju gdje su šanse i šta je dobro za jednu zajednicu. Nije dobro da se živi u strahu ili da se, bježeći od lošeg, ne stigne nikud. Nama treba vizija kakvu državu želimo da bismo je gradili, a ne apokaliptični scenariji za plašenje građana.
ANALITIKA: Brinu li Vas dešavanja koja su se odigrala tokom lokalnih izbora 26. novembra u četiri crnogorske opštine? Prije svega, mislim na ono što se u izbornom danu događalo na Cetinju – fizičke sukobe predstavnika vlasti i opozicije, upade u štabove, pojavu fantoma u programu uživo... Šta onda da očekujemo na predsjedničkim izborima koji će se održati na proljeće, a na kojima će ulog biti daleko veći? Uostalom, zar pomenuta dešavanja ne podrivaju Vašu tezu o mekom razvlašćivanju?
PAVIĆEVIĆ: Nasilje u politici ne smije biti legitimno ni u jednoj situaciji, pa ni tokom izbornog procesa. Agresija koja je bila očigledna tokom predizborne kampanje i izbornog dana u novembru posljedica je upravo one rovoske podjele crnogorske političke scene i još jednom kažem – takvo stanje treba da se mijenja. Moj predlog jačanja države na temeljima ustavnog patriotizma i ideja mekog razvlašćivanja vladajućih struktura je upravo odgovor na ovo neprihvatljivo stanje brutalizacije politike. Siguran sam da će to svaki racionalan čovjek vidjeti kao logično rješenje, bio on na vlasti ili u opoziciji. Iz ovog stanja se mora izaći, jer je ono dugoročno neodrživo, a protekom vremena ono razara upravo temelje društva i narušava pozicije svih političkih aktera.
ANALITIKA: Koliko, po Vašem sudu, dugogodišnjoj vlasti DPS-a doprinosi podijeljenost opozicije? Da li je profesor Vladimir Goati na dobrom tragu kada kaže da za vlast u jednoj državi ne postoji ništa bolje od opozicije nalik crnogorskoj?
PAVIĆEVIĆ: Osnovna integrativna tačka crnogorske opozicije je zahtjev za hitnom smjenom vlasti, a do skoro je to bila i odluka o bojkotu parlamenta. Kada se analiziraju programske poruke predstavnika opozicionih stranaka, onda se tu uočavaju strašne razlike, koje jednim dijelom jesu prepreka za efikasnije djelovanje u cilju promjene vlasti. Za smjenu vlasti nije dovoljno postojanje opozicije, već većine građana koja podržava opozicioni program. Građanima samo kritika nije dovoljna. Moja ambicija jeste da upravo ponudim novu viziju Crne Gore.
ANALITIKA: Kako objašnjavate fenomen da se pojedine opozicione partije (Demokrate) u borbi protiv vlasti DPS-a okreću populizmu?
PAVIĆEVIĆ: Demokrate su uspjele da zainteresuju za politiku značajan broj, prije svega mladih ljudi. To je dobro. Dobro je i što su veoma posvećeni politici, djeluje mi da imaju jaku želju da u crnogorskoj politici obezbijede prostor za nove i mlade ljude. Čitajući analize crnogorske politike, često sam, što se tiče Demokrata, nailazio upravo na napomene da se ne zna šta je njihova politika, da su demagozi i populisti. Moja ideja je da gospodina Bečića prvom prilikom pitam za njegov stav o koncepciji ustavnog patriotizma u Crnoj Gori i ideji mekog razvlašćivanja vladajućih struktura. Stav i argumentacija stava Demokrata po ovim pitanjima meni će biti važna determinanta za ocjenu politike koju vodi ova partija.
ANALITIKA: Primjećujete li, nakon povratka u Crnu Goru, neke sličnosti sa režimom u Srbiji? Kako Vam djeluje ona često ponavljana teza o tome da je Vučić od Đukanovića prepisao model vladavine?
PAVIĆEVIĆ: Prije godinu dana pisao sam i jedan tekst koji sam naslovio „Šta je Vučiću Milo?“ Tu sam i naveo da mnogo lekcija gospodina Đukanovića umije da primijeni i gospodin Vučić u Srbiji. Ipak, riječ je o različitim sistemima i različitim vrstama vladavine.
ANALITIKA: Na kongresu Crnogorske zakazanom za 27. januar kandidovaćete se za predsjednika partije. Šta će Crnogorska, naravno ukoliko budete izabrani za njenog predsjednika, ponuditi crnogorskim građanima novo, što već ne nude postojeće partije? Šta podrazumijeva ta, kako rekoste, nova vizija Crne Gore?
PAVIĆEVIĆ: Ponudićemo politiku kojom crnogorska država i crnogorsko društvo mogu da uđu u novu epohu, u epohu savremenosti. To će biti politika građanske integracije i razvoja Crne Gore. Ponudićemo da se prekine sa politikom podjela i da se okrenemo rješavanju pitanja koja se tiču budućnosti. Vrijeme je da se neki novi ljudi uključe u upravljanje zajednicom i da donesu nove principe i načine rada. Želja mi je da gradimo državu Crnu Goru dostojnu čovjeka 21. vijeka.
Foto: vreme.com / Crnogorska / Zoran Raš / lična arhiva
