Tek što su okončani izbori u Beranama i Ulcinju, a crnogorska javnost već se okrenula predstojećoj, najvažnijoj političkoj bici u 2018 – predsjedničkim izborima zakazanim za 15. april. Iako još nije poznat ni predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista (DPS), rezultati glasanja u Beranama (pobjeda koalicije „Zdravo Berane“ i Demokrata nad DPS-om, te fijasko većine partija tzv. građanske opozicije) otvorili su pitanje da li takav ishod može biti povod za dogovor opozicije o zajedničkom, nestranačkom predsjedničkom kandidatu, odnosno model za pobjedu nad DPS-ovim kandidatom. Sve i da se opozicioni prvaci dogovore – što bi u ovom trenutku bilo ravno čudu – pobjeda im, dakako, nije zagarantovana. Ali jeste neizvjestan politički okršaj.
Putokaz: Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) – političkog saveza koji sa Socijalističkom narodnom partijom, Ujedinjenom Crnom Gorom i Srpskom strankom „dr Milovan Živković“ čini koaliciju „Zdravo Berane“ – Andrija Mandić, smatra da je trijumf opozicije u Beranama putokaz za predsjedničke izbore.
„Partije koje nijesu uspjele da pređu cenzus u Beranama treba da posluže kao primjer onim predsjedničkim kandidatima koji znaju da ne mogu na kvalitetan način da se suprotstave kandidatu DPS-a, ali imaju neke lične ambicije i želje da zabilježe određeni izborni rezultat”, rekao je Mandić za IN4S i dodao da je ovo dobra prilika da opozicija upozori takve kandidate „da ne rasipaju narodnu energiju“.
„A da sve odgovorne pojedince političkog života pozovu da podrže zajedničkog nestranačkog kandidata koji, u tom slučaj, ima velike šanse da pošalje DPS u prošlost. Nestranački predsjednički kandidat mora biti blizak građanima, političkim partijama, intelektualcima. Dakle, čovjek koji želi da donese promjene na bolje građanima Crne Gore. U Beranama su birači to prepoznali“, uvjeren je on.
Direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević, kaže da su rezultati izbora u Beranama i Ulcinju – a prije svega oni u Beranama – pokazali opoziciji da jedino sa zajedničkim kandidatom može da pokuša da ugrozi DPS na predsjedničkim izborima. On, međutim, smatra da su šanse da opozicija izađe s takvim kandidatom na predsjedniče izbore – minimalne.
„Oni do sada nijesu održali nijedan ozbiljan sastanak – pogotovo građanska opozicija – a kamoli neku inicijativu gdje bi se raspravljalo o kandidatima. Sve se svodilo na medijska saopštenja i poruke s predizbornih tribina i konvencija. Nalazimo se na nešto više od dva mjeseca do predsjedničkih izbora, a, po mom mišljenju, vrlo je teško da opozicija stane iza jednog kandidata. Štaviše, mislim da će ih imati nekoliko. Iako rezultati prekjuče održanih lokalnih izbora matematički i politički pokazuju opoziciji neki putokaz, mislim da ga se oni neće držati“, naglašava Janjušević za Portal Analitika, dodajući da su takođe male šanse i da tzv. građanska opozicija izađe na izbore s jedinstvenim kandidatom.
Demokrate lidera Alekse Bečića, koji je nedavno ponudio svoju kandidaturu ako se opozicija ne dogovori o zajedničkom kandidatu, saopštili su da njihova ponuda ostaje ista.
„Koga god i kad god odaberu – imaće našu podršku. Bez ikakvih uslova podržaćemo svakog kandidata kojeg dogovore oni koji tvrde da samo nestranački kandidat pobjeđuje DPS. Demokrate ne dijele opoziciju na građansku i negrađansku“, poručili su oni, dodajući da se uskoro očekuju konsultacije pet stranaka tzv. građanske opozicije.
Brige DPS-a: Hoće li se, s druge strane, poraz DPS-a u još jednoj važnoj crnogorskoj opštini odraziti na izbor njihovog predsjedničkog kandidata? Janjušević smatra na neće.
Ta partija bi, prema nezvaničnim saznanjima našeg portala, najkasnije do sredine ovoga mjeseca trebalo da predstavi svog kandidata.
„DPS je u Ulcinju ostvario potpuno očekivan rezultat, a u Beranama im je falilo vrlo malo glasova za 18. mandat. Oni su takav ishod očekivali, pa im on, za razliku od opozicije, i ne znači previše“, napominje on.
Politički analitičar Zlatko Vujović kaže pak da rezultati izbora u Beranama mogu biti obeshrabrujući za DPS u susret narednim lokalnim i predsjedničkim izborima.
„Građani sve više počinju da vjeruju da je DPS partija koja je na izdisaju političke snage“, rekao je on za TV Vijesti.
Za DPS je, smatraju dobri poznavaoci prilika u toj stranci, važno ko će biti kandidat opozicije i u koliko će ona kolona nastupiti, posebno u kontekstu mogućeg drugog kruga. U toj stranci zato vagaju ko je kandidat koji bi mogao pobijediti u drugom krugu, te da li kandidat opozicije koji osvoji najviše glasova može privući glasove manjinskih stranaka. Gotovo je izvjesno da će DF imati svog kandidata i da će to, prema raspoloživim informacijama, biti nestranačka ličnost. S druge strane, pitanje je hoće li Bečic ući u predsjedničku trku i koliko mu je to pametno u ovom trenutku, kao i hoće li se ostatak tzv. građanske opozicije privoljeti njegovom „carstvu“.
Alarm za „građane“: Veliki neuspjeh na lokalnim izborima u Beranama i Ulcinju doživjele su upravo stranke tzv. građanske opozicije, koje su „prosule“ veliki broj glasova. Tri od pet partija (SDP, Demos i URA) tog neformalnog saveza nije uspjelo da uđe u Skupštinu Berana, a četiri (Demokrate, SDP, SNP i Demos) nemaju nijednog odbornika u parlamentu Ulcinja. Janjušević ocjenjuje da je njihov debakl na lokalnim izborima održanim u nedjelju samo nastavak problema koji datira još od formiranja tzv. Vlade izbornog povjerenja u maju 2016.
„Ona se pokazala kao loš model za određene stranke u građanskoj opoziciji. Od tada sežu njihovi loši rezultati kojima oni, očigledno, ne mogu da pogledaju u oči. Ako ne dođe do neki radikalnijih promjena unutar tih stranaka – prije svega na personalnom nivou – kriza će se nastaviti“, podvlači naš sagovornik.
Zlatko Vujović pomenutim strankama, zbog loših rezultata, savjetuje koaliranje u budućnosti.
„Značajan broj tih političkih partija se nalazi na granici cenzusa, što znači da bi bilo pogrešno da insistiraju na samostalnom nastupu“, kazao je on.
Iako rezultati izbora u Beranama mogu biti dobar impuls da opozicija uđe u ozbiljne pregovore, teško je – u trenutku dominacije jezika ultimatuma i uvreda koji tvore politiku „podjela, a ne pobjeda“ – očekivati da dođu do dogovora.
