Alarm: Upozorenje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice – da sudstvu prijeti anarhija ako se do 2. jula ne izabere novi Sudski savjet, za čija četiri člana (ugledna pravnika) trenutno nema dvotrećinske većine u Skupštini jer opozicija podršku uslovljava raspisivanjem vanrednih izbora – i poziv Venecijanskoj komisiji (VK) da pomogne u rješavanju pomenutog problema, otvorili su nekoliko ozbiljnih pitanja od kojih je, svakako, najzabrinjavajuće da li našem sudstvu zaista prijeti bezvlašće?
Medenica je u intervjuu Televiziji Vijesti pojasnila na kakvu anarhiju misli.
„Sudska grana vlasti ne može da funkcioniše bez svoje vlade, kao što ni država ne može da funckioniše bez vlade kao izvršne vlasti. Ako zavisimo od političkih dogovaranja, pregovaranja i uslovljavanja – onda ni građani ne bi trebalo da očekuju da će imati punu i kvalitenu sudsku zaštitu, jer će ona biti okrnjena, time što osnovne funkcije sudske grane vlasti neće biti moguće obaviti. Jer, ako nemate finansijskih sredstava, ne može nijedno suđenje da se održi, ne mogu vještaci da se plate, ne mogu sudije da budu plaćene za svoj posao...“, istakla je ona dodajući da, u slučaju neizbora Sudskog savjeta, neće biti ni izbora ni razrješenja sudija i predsjednika sudova, disciplinske odgovornosti, budžeta za sudstvo...
Korijen problema Medenica vidi u tome što je VK nametnula dvotrećinsku podršku kao rješenje koje, prema njenim riječima, do sada nije viđeno nigdje u okruženju, pa ni u EU.
„Oni, pritom, apsolutno nijesu konsultovali sudsku vlast, jer je ona bila protiv toga, uz oprez da može doći do blokade – i evo sada ćemo imati blokadu. Oni su tada bili obavezni da predvide i deblokirajući mehanizam, a to nijesu radili. Ja sam ih pozvala da to urade sada“, kazala je ona.
Iz opozicije – i iz Demokratskog fronta i iz tzv. građanskog bloka – na upozorenja Medenice odgovaraju da se predsjednica Vrhovnog suda bavi politikantstvom i da krivicu svaljuje na VK, te još jednom jasno poručili – novog Sudskog savjeta neće biti bez vanrednih parlamentarnih izbora. Dodaju i da je dvotrećinska većina za izbor članova Savjeta test demokratičnosti društva. Da li je, poslije poruka opozicije, opravdano strahovanje da crnogorsko sudstvo ide ka bezvlašću?
Blokada sistema: Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć, kaže da crnogorskom sudstvu ne prijeti anarhija, ali prijeti blokada.
„Ako nemate organ koji bira i razrješava sudije, onda ćete doći u situaciju da nemate nove sudije, nećete imati mehanizam koji, na neki način, upravlja sudskom organizacijom“, objašnjava on za Portal Analitika.
Šoć smatra da niko nema pravo da blokira funkcionisanje sistema, „što god mislio o ljudima koji u određenom trenutku predstavljaju taj sistem“.
„Ja sam protiv ove vlasti, ali to ne znači da bih sjutra podržao nešto što bi blokiralo funkcionisanje vlade kao izvršnog organa, kao izvršne vlasti. Ljudi – i iz vlasti i iz opozicije – su upravo to uradili – izmislili su glupost da se nešto što je, maltene administrativno, bira dvotrećinskom većinom. Pa đe to na svijet' ima? Ovu priču sam pričao i prije i poslije usvajanja Ustava, otišla je u vjetar, i šta da radim sad? Da hvalim sebe kako sam bio pametan? Vjerujte, nikakva pamet tu nije bila potrebna. Svako ko zna kako funkcioniše jedan sistem, zna da ne smije da unese elemente blokade ako je iole odgovoran prema sistemu“, napominje on.
Bojazan: Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović misli da nedostatak dvotrećinske većine u Skupštini za izbor članova Sudskog savjeta izaziva opravdan strah.
„Znamo da se – pogotovo kad je biran vrhovni državni tužilac – glasanje odlagalo u nedogled i da je zbog toga trpjelo Tužilaštvo. Sudski savjet je organ koji rukovodi kompletnim crnogorskim sudskim sistemom, i zbog toga je ovo jedan ozbiljan problem. Smatram da svi oni koji utiču na donošenje odluke oko izbora novih članova, moraju voditi računa o ozbiljnosti situacije. Ne mislim da je stanje do te mjere alarmantno, kao što tvrdi gospođa Medenica, ali, u svakom slučaju, postoji bojazan da bi se s takvim postupanjem mogli usporiti afirmacija i razvoj crnogorskog sudskog sistema“, rekao je našem portalu Begović.
Iako u zemljama EU ne postoji praksa da se članovi sudskog savjeta biraju dvotrećinskom većinom, Begović ocjenjuje da je takvo rješenje garancija da će kriterijumi pri izboru biti stroži, te da će „morati da se prave određeni kompromisi u pogledu političkih rješenja“.
„Uvijek sam za to da većina bira kvalitetnije kandidate, pa tako i u ovom slučaju“, podvlači on.
Upozorenja i rješenja iz inostranstva: Medenica je obavjestila generalnog sekretara VK Tomasa Markerta o nastalom problemu, a on je odgovorio da su predstavnici VK spremni da posjete Crnu Goru, razgovaraju s opozicijom i ponude rješenje.
VK je, podsjetimo, prilikom izmjene Ustava u oblasti pravosuđa 2013. godine, davala stručno mišljenje. Tada je sugerisano da se članovi Savjeta biraju dvotrećinskom većinom, čime bi se, tvrdili su, postigao širi društevni konsenzus jer bi za kandidate morao da glasa i dio opozicije. Ustavne promjene iz 2013. bile su jedan od uslova da naša država otvori ključna poglavlja u pregovorima s EU – 23 i 24.
Šoć smatra da VK, u ovom slučaju, može da uradi sljedeće:
„Mogu ono što i inače rade – da dođu u Crnu Goru, da se nametnu kao autoritet i da pritiskaju ljude koji odlučuju o tome da se slože da promijene to rješenje. Ništa drugo, samo politički dogovor“, rekao nam je Šoć.
Begović dijeli njegovo mišljenje, navodeći da se u Crnoj Gori svaki problem može prevazići uz „upozorenja, uputstva i rješenja iz inostranstva“.
„Možda to nije u redu, a možda smo i navikli na takvo postupanje, ali budite sigurni u jedno – oni koji budu smatrali da neće biti ispunjeni uslovi za izbor Sudskog savjeta će, onog časa kada predstavnici VK budu došli u Crnu Goru, promijeniti mišljenje i nekako će se pronaći zajednički dogovor. Uvijek smo takvi, dok god nam neko – da ne budem previše grub – ne zaprijeti ili ne kaže: 'Gospodo draga, morate to da uradite, htjeli vi to ili ne.'“, poručuje naš sagovornik.
Potencijalni kolaps treće grane vlasti u slučaju neizbora Sudskog savjeta, kao naravoučenije nameće fakat da nekada nije dobro bezuslovno prihvatiti baš sve sugestije naših „mentora“ iz EU.
