Skoro pa nije ostao niko od bitnijih zvaničnika EU koji ovih dana nije pohodio Kosovo, kako bi tamošnje političare ubijedili da ratifikuju Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom.
Za gradjane Kosova je to pitanje bitno kako bi dobili viznu liberalizaciju, nama je Brisel jasno saopštio da moramo riješiti otvorena granična pitanja, prije ulaska u EU.
Očekuje se podrška Srpske liste: Kosovski parlament trebalo bi da ratifikuje Sporazum do kraja ove nedelje. Za dvoćenisku većinu im trebaju dva glasa. Očekuje se da bi podršku mogla da da Srpska lista, koja se do sada oštro protivila Sporazumu jer bi time priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Srpsku listu, objašnjvaju dobro upućeni, kontroliše zvanični Beograd, odnosno Aleksandar Vučić. Do skoro je protiv Sporazuma snažno bila i stranka kosovskog premijera Ramuša Haradinaja i Samoopredeljenje, desničarska stranka Aljberta Kurtija, koja se zalaže za ujedinjenje Kosova i Albanije.Više od dvije godine kosovski parlament ne uspijeva da ratifikuje Sporazum o razgraničenju sa Crnom Gorom. Dok su na Kosovu radili suzavci u parlamentu, naši zvaničnici se prave kao da se to njih ne tiče. U javnim nastupima kažu da je za Crnu Goru stvar završena i da je sve u rukama Kosova.
Kako bi pomogli da se stvar ipak malo ubrza u Podgorici su se sreli predsjednici Crne Gore i Kosova – Filip Vujanović i Hašim Tači.
„Nakon sastanka potpisali su zajedničku izjavu kojom su pozvali Skupštinu Kosova da izvrši ratifikaciju ovog sporazuma. Zajednički poziv upućen je polazeći od međusobnog povjerenja, dobre volje i potrebe daljeg unapređenja odnosa..." . Kad sporazum stupi na snagu, stvoriće se, potpisali su predsjednici, uslovi da se formira Zajednička radna grupa za obilježavanje granične linije.„Ova radna grupa će, ukoliko bude potrebno, ponovo razmotriti i eventualno korigovati sektore u pravcu Čakora i Kulla e Zhlipt, a koja mogućnost je predviđena članom 7 stav 3 navedenog sporazuma", objavljeno je na sajtu predsjednika.
Odmah nakon toga, kosovski premijer Ramuš Haradinaj je izjavio da Aneks sporazuma podrazumijeva promjenu faktičkog stanja i podrazumijeva opciju ponovnog razmatranja i korekcije stanja u pravcu Čakora i Kule.
Zabuna: Dodatno, slučajno ili namjerno, zabunu je napravilo crnogorsko Ministarsvo vanjskih poslova pa se iz njihovog saopštenje ne zna kakav je dokument potpisan. Tako u prvoj rečenici piše da je “potpisivanje zajedničke izjave, odnosno aneksa sporazuma o demarkaciji granice između Crne Gore i Kosova, je značajan iskorak u pravcu daljeg unapređenja ukupnih odnosa dve države”. U drugoj rečenici se to nešto što su potpisali predsjednici zove Deklaracijom. Pa se dodaje da je Deklaracijom predviđeno formiranje zajedničke radne grupe za obilježavanje granične linije, što shodno članu 7 Sporazuma predstavlja završnu fazu demarkacionog procesa i ostavlja mogućnost za eventualne tehničke korekcije prilikom delimitacije na terenu.
Kako je za Portal Analitika objasnio sagovornik, koji je učestvovao u cijelom poslu oko dogovora o razgraničenju, Vujanović i Tači su potpisali političku izjavu, koja je trebalo da pomogne predstavnicima kosovskih Albanaca da svoje poslanike, ubijede da glasaju za Sporazum “jer je Crna Gora pristala da se koriguju granice”. Tako se ustvari došlo do priče o Aneksu Sporazuma o razgraničenju sa Kosovom.Pred kosovskim poslanicima su inače tri dokumenta. Ako bi na kraju ratifikovali Sporazum sa Aneksom, o čemu piše kosovska štampa, onda bi po medjunaronom pravu i crnogorski parlament morao da uraditi to isto. Ma kako se to danas zvalo – Izjava, Aneks ili Deklaracija.
U medjuvremenu je otvoreno pitanje o kakvim se tehničkim korekcijama ustvari radi kao i da li je opravdana bojazan da će Crna Gora ostati bez dijela svoje teritorije.
Objašnjeno je da bi radna grupa trebalo da radi na razmjeni teritorija ako to bude u interesu lokalnog stanovništva najviše u dužini 50 do 100 metara, s tim da na kraju razmjena bude metar za metar.
Dio gradjana protiv Sporazuma: Gradjani pograničnih mjesta su protiv Sporazuma o razgraničenja bili i kada je usvojen u Beču 2015. godine. “Promijenjena granica se sa polovine grebena Hajle spušta ka teritoriji Rožaja preko Brahim brijega do Uljare i dalje se veže ka planini Ahmici. Ovakvim položajem granice strana koja je pripadala Rožajama i preko koje ide pješačka staza kao i jedini pristupni put sada su na teritoriji Kosova, a nama ostaju samo djelovi litice”, tvrdio je planinar i vodič iz Rožaja Semir Kardović.
Na drugoj strani, kako je objašnjavao, u regiji Štedima Crna Gora je dobila teritoriju i katune koji su oduvjek koristili Kosovari a nikada stanovnici Rožaja. Na Kosovu različitii izvori tvrde da je Crnoj Gori darivano između 70 i 150 kvadratnih kilometara. Upućeni u Crnoj Gori smatraju da da je istina da je Crnoj Gori dodata nova teritorija, najviše u regionu Čakora ka selu Kućiste u Rugovi, ali da je gubitak na području Hajle nenadoknadiv.
Ovih dana okupili su se i žitelji Velike i Murina i poručili da neće dozvoliti pomjeranje granica. Miloš Paunović, potpredsjednik Odbora za očuvanje i zaštitu granice, podseća da se upravo na području Bjeluhe nalazi pravoslavno groblje koje bi se moglo "preseliti" u komšiluk.
- Nije nam jasno da li to neko od nas očekuje da se odreknemo grobova svojih predaka? Uloga odbora je zaštita teritorije i imovine. Valjda smo svi naučili lekciju iz nesrećnih zbivanja prilikom rasturanja Jugoslavije da svako pomeranje granica vodi novom krvoproliću - upozorava Paunović.
Oni pozivaju nadležne da ih informišu što su tačno dogovorili Vujanović i Tači.
To je, inače, minimum što bi morali uraditi. Jer spor između Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaliva pokazuje da problemi oko granice ne prestaju čak ni ulaskom u Evropsku uniju. A odnosi na realaciji Podgorica, Priština, Beograd su ipak malo komplikovaniji.
