On je u intervjuu za Portal Analitika podsjetio da je Morsko dobro, krajem prošle godine, iniciralo izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojim se predlaže da se dosadašnjih 50 odsto prihoda od zakupa morskog dobra, koji su direktno trensferisani opštinama, rasporedi na način što bi se 20 odsto prihoda morskog dobra direktno uplaćivalo lokalnim komunalnim preduzećima, a preostalih 30 odsto opštinama.
“Ukoliko naša inicijativa bude usvojena, novo zakonsko rješenje doprinijeće boljoj komunikaciji između Javnog preduzeća i lokalnih komunalnih preduzeća, a samim tim i boljoj čistoći naše obale. Inicijativa je u fazi razmatranja kod nadležnih organa Vlade, za koju smo dobili načelno odobrenje sa ciljem bolje regulacije i održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra, ali je još uvijek na snazi stara odredba i opštine do daljnjeg dobijaju 50 odsto prihoda”, istakao je Jelušić.
On je naveo da se sprovode tenderske postupke za izgradnju novih kupališta, posebno na području Herceg Novog gdje je evidentan manjak plažnih površina.
“Trenutno imamo oko 20-ak dugoročnih/investicionih ugovora sa zakupcima, čiji je predmet izgradnja potpuno novih kupališta. Sa posebnom pažnjom planiramo i proširenje kupališnih kapaciteta u Risansko-Kotorskom zalivu gdje je veći dio obale zaštićen od strane UNESCO-a i gdje posebno treba voditi računa o zaštiti životne sredine i okolnih kulturnih dobara”, naglasio je Jelušić.
ANALITIKA: Zatražili ste izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave kako bi se novac koji se opredjeljuje opštinama npr. za suzbijanje surlaša i za investicije trošio namjenski. Koliko je izražen ovaj problem, da li ste pokušavali na neki drugi način da ga riješite i da li očekujete da će opštine, ako izmjene budu usvojene, transparentnije i namjenski trošiti sredstva Morskog dobra?JELUŠIĆ: Krajem prošle godine Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom podnijelo je inicijativu za izmjenu Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojom smo predložili da se dosadašnjih 50 odsto prihoda od zakupa morskog dobra koji su direktno trensferisani opštinama sa namjenom sveobuhvatnog održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra kroz rad lokalnih komunalnih preduzeća, bude raspoređen tako što bi se 20 odsto prihoda morskog dobra direktno uplaćivalo lokalnim komunalnim preduzećima, a preostalih 30 odsto opštinama.
Naime, prije podnošenja ovakve inicijative Javno preduzeće je zatražilo od lokalnih komunalnih preduzeća iz svih šest primorskih opština dostavu troškovnika za održavanje zone morskog dobra, a planirani iznosi jasno su ukazali da odgovaraju 20 odsto sredstava od zakupa morskog dobra. Nadalje, predložena inicijativa iskazuje potrebu da Javno preduzeće kroz svoju Službu za kontrolu direktno sarađuje sa lokalnim komunalnim preduzećima, o čemu bi ova preduzeća podnosila izvještaj Javnom preduzeću.
Predlog je i da preostalih 30 odsto sredstava koja budu transferisana u opštinske kase, budu namjenjena za manja investiranja u zonu morskog dobra od strane lokalnih samouprava.
U konačnom, dosadašnja praksa prenosa sredstava lokalnim samoupravama nije dala željene rezultate, pa se danas susrećemo i sa problemom tretiranja palmi i zaštite od crvenog surlaša u zoni morskog dobra, stalnim apelima o održavanju komunalnog reda u ljetnjim i zimskim mjesecima i drugim komunalnim problemima u svim primorskim opštinama. Baš za sve navedeno opštine dobijaju sredstava kroz prenošenje 50 odsto prihoda od zakupa morskog dobra, i to značajne iznose.
Podaci govore da je od 2012. godine, direktno u kase primorskih opština ukupno prenešeno 16,7 miliona eura, sa namjenom održavanja komunalnog reda, hortikulturalnog uređenja i javne rasvjete u zoni morskog dobra.
Smatramo da će, ukoliko inicijativa Javnog preduzeća bude usvojena, novo zakonsko rješenje doprinijeti boljoj komunikaciji između Javnog preduzeća i lokalnih komunalnih preduzeća, a samim tim i boljoj čistoći naše obale.
Važno je napomenuti da je inicijativa u fazi razmatranja kod nadležnih organa Vlade Crne Gore, za koju smo dobili načelno odobrenje sa ciljem bolje regulacije i održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra, ali da je još uvijek na snazi stara odredba i da opštine do daljnjeg dobijaju 50 odsto prihoda, odnosno do prihvatanja inicijative i konačne izmjene zakonske regulative.
ANALITIKA: Koliko plaža i marina zadovoljava kriterijume za dobijanje Plave zastavice?
JELUŠIĆ: Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je od 2003. godine generalni sponzor i zajedno sa nevladinom organizacijom “ECOM” organizator prestižnog međunarodnog programa “Plava zastavica”, koja se na godišnjem nivou dodjeljuje plažama i marinama. Program „Plave zastavice“ promoviše visoke standarde iz četiri oblasti: kvaliteta morske vode, usluga i sigurnosti na plažama, standarde iz oblasti zaštite životne sredine kao i obrazovanja i informisanja o ekološkim vrijednostima.
Za navedeno priznanje potrebno je ispuniti 32 propisana kriterijuma, među kojima se podrazumijeva i stalno i kvalitetno vodosnadbjevanje kao osnov za pružanje turističke usluge i korišćenje plažne infrastrukture. Danas 25 crnogorskih plaža i jedna marina (Marina Bar) imaju Plave zastavice, dok 2018. godine očekujemo da taj broj pređe 30.
ANALITIKA: Najavljeno je u jednom katalogu 20 potpuno novih plaža, možete li nam reći nešto više o tome?
JELUŠIĆ: Na osnovu postojećih Državnih studija lokacije i planske dokumentacije, Javno preduzeće sprovodi tenderske postupke za izgradnju novih kupališta, a posebno na području Herceg Novog, gdje je evidentan manjak plažnih površina.Trenutno imamo oko 20-ak dugoročnih/investicionih ugovora sa zakupcima, čiji je predmet izgradnja potpuno novih kupališta.
Sa posebnom pažnjom planiramo i proširenje kupališnih kapaciteta u Risansko-Kotorskom zalivu gdje je veći dio obale zaštićen od strane UNESCO-a i gdje posebno treba voditi računa o zaštiti životne sredine i okolnih kulturnih dobara.
S tim u vezi planiramo izradu Studije formiranja novih kupališta u ovom području, a akcenat je stavljen na postavljanje pontona. Javno preduzeće je za ovu namjenu opredjelilo 50.000 eura.
ANALITIKA: Za koliko plaža će se ove godine tražiti zakupci? Koliki prihod očekujete po ovom osnovu i da li će biti veći ili manji nego prošle godine?
JELUŠIĆ: Planom objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period 2016-2018. godine definisano je ukupno 359 kupališta duž crnogorske obale, a samo za predstojeću sezonu po važećem planu u toku su tenderi za 42 nezakupljena kupališta. Krajem godine Javno preduzeće će pristupiti izradi novog petogodišnjeg Plana objekata privremenog karaktera za zonu morskog dobra, u skladu sa kojim će biti raspisani tenderi za sva predviđena kupališta i privremene lokacije.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je do 31. decembra 2017.godine zaključilo ukupno 1.349 ugovora i ostvarilo prihod od naknade za korišćenje morskog dobra u iznosu od 6.895.631,87 eura, a očekivani prihodi u 2018. godini su na nivou prošlogodišnjih.
ANALITIKA: Da li se kvalitet morske vode na javnim kupalištima može ocijeniti najvišom ocjenom, imajući u vidu da je kvalitet morske vode na velikoj većini plaža klase K1?
JELUŠIĆ: Kvalitet morske vode na crnogorskim kupalištima Javno preduzeće prati kroz saradnju sa Institutom za biologiju mora iz Kotora, svake sezone u periodu od maja do oktobra u petnaestodnevnim intervalima na 100 lokacija duž crnogorske obale.
Dosadašnji rezultati pokazuju da je more izuzetno visokog sanitarnog kvaliteta - K1 klase u 90 odsto kupališta, a turistima i kupačima svakodnevne informacije i ažurirani podaci o sanitarnom kvalitetu morske vode na crnogorskim plažama dostupni su preko internet stranice Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (www.morskodobro.com).
Pored ovih podataka, od 2017. godine na web starnici Javnog preduzeća može se pratiti u realnom vremenu temperatura vazduha, temperatura mora i salinitet preko "pametnih bova" koje je Javno preduzeće postavilo u Baru, Budvi i Kotoru. Ovaj projekat osmišljen je i napravljen u Crnoj Gori, kroz saradnju komapnije „Amplitudo“ d.o.o. iz Podgorice, BIO ICT instituta i Elektrotehničkog fakulteta iz Podgorice.