Reformu penzionog sistema u Crnoj Gori, što se tiče prijevremenog penzionisanja, decidno je tražila Svjetska banka. Da li je to uslov za povoljni kredit koji smo dobili od te institucije nije poznato, ali ta opcija nije isključena.
Svjetska banka tražila reformu: Podsjetimo, krajem prošle godine, kako su uredno izvijestili mediji, predstavnici svjetske institucije zatražili su od Crne Gore da formira poseban fond za finansiranje beneficiranih penzija, revidira listu zanimanja koja su obuhvaćena tom mogućnošću i poveća zaposlenost starijih radnika. Sve to kako bi se pokušao spasiti postojeći sistem međugeneracijske solidarnosti.
Studija Svjetske banke je pokazala da penzioni sistem u Crnoj Gori nije samoodrživ, iako deficit Fonda PIO pada.
Podaci sa kojima barata Vlada, pokazuje da je broj zaposlenih sa beneficiranim stažom u 2016. godini iznosio 8.400. Nadalje, broj ljudi sa beneficiranim stažom u vojsci i policiji u ukupnom broju zaposlenih je 3,3 odsto.
Procenat radnika koji imaju pravo na prijevremeno penzionisanje treba ograničiti na manje od dva odsto, s tim da je poželjno jedan odsto - ne uključujući vojsku i policiju, smatraju u Svjetskoj banci.
Ne Postoji zemlja u EU koja je, češće od naše, vršila reformu penzionog sistema. Obično su se najave reforme završavale žestokim radničkim štrajkovima, kako je to bilo svojevremeno u Francuskoj i Grčkoj. Kod nas, međutim, nije bilo protesta...Dvije reforme: Crnogorska Vlada je već 2004. i 2011. godine izvršila dvije značajne reforme penzionog sistema. Nakon druge reforme od prije sedam godina, kada je prag penzionisanja postepeno povećan na 67 godina, građani su to komentarisali: "Sa posla na Čepurke", aludirajući na najveće podgoričko groblje.
Sedam godina od primjene reforme, nijesu značajnije smanjeni transferi iz budžeta prema Fondu PIO. Tako, u vladinom dokumentu Pravci razvoja 2018-2021 piše da su transferi iz budžeta sa 32 odsto smanjeni na 30,82 odsto, što znači da dotacije iz budžeta premašuju stomilionski iznos.
Deficit budžeta i Fonda PIO, pokušao je prije četiri godine da riješi tadašnji ministar finansija Radoje Žugić, koji je predložio zatvorske kazne za neuplaćivanje doprinosa i nultu toleranciju za osiguranje na "minimalac".
Shodno tadašnjem Žugićevom Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o poreskoj administraciji, poslodavcima koji izbjegavaju da uplate poreze i dažbine slijedila je kazna zatvora od jedne do osam godina, uz novčanu kaznu koju zakon nije striktno precizirao.
Žugićev predllog: Kako je tada navedeno u Predlogu, pravni sistemi drugih zemalja sadrže, pored krivičnog djela poreske utaje, i krivično djelo neplaćanja poreza i doprinosa na zarade.
Postoji razlika između ova dva krivična djela, jer utaja poreza nastaje putem prikrivanja prihoda i na taj način izbjegavanja prijavljivanja i plaćanja poreske obaveze. Sa druge strane, neplaćanje poreza i doprinosa na zarade ima drugačija obilježja.
"Naime, svaki zaposleni, pored neto zarade, shodno ugovoru o radu, opštem kolektivnom ugovoru i zakonu, ostvaruje i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju iz njegovih primanja. Takođe, propisi ne poznaju termin neto zarade, već se jasno propisuje da su u zaradi zaposlenog uključeni i porezi i doprinosi, te u propisima postoji jedino termin ,,bruto zarade”, kazano je tada Portalu Analitika iz Ministarstva finansija.
"Neplaćanjem doprinosa zaposleni će izgubiti pravo na radni staž, osnovicu za utvrđivanje penzije, pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz socijalnog osiguranja. Nijedan zakonski propis ne daje pravo poslodavcu da odlučuje o tome da može zaposlenom isplatiti samo dio plate, a pogotovo u situaciji da sa tim uopšte ne upozna zaposlenog i da ga dovede u zabludu u pogledu ostvarivanja za njega veoma bitnih prava", istakli su iz Ministarstva i naglasili da zbog toga postoji osnov za propisivanje ovakvog krivičnog djela, a činjenice i odluku o tome sa kojim je namjerama poslodavac oštetio zaposlene i budžet donosio bi nadležni sud.Na opšte iznenađenje javnosti, ovakav predlog Radoja Žugića blokirala je Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića.
Cifre: Kao što je napočetku teksta kazano, zaposleni osiguran na minimlac od 193 eura, imaće penziju od svega 139,5 eura. Ukoliko je osiguran na iznos prosječne zarade od 512 eura, osiguranik bi otišao u "punu" penziju sa 279 eura.
Nije samo neuplaćivanje poreza i doprinosa Damoklov mač nad postojećim penzionim sistemom. Još opasnije i veoma nepovoljna demografska struktura Crne Gore.
Naime, prema Nacionalnoj strategiji razvoja do 2030. godine, predviđa se pad nataliteta, starenje stanovništva i smanjenje populacije u Crnoj Gori. Prosječan stanovnik Crne Gore sada je star 39 godina, pa autorka prof. dr Gordana Đurović, zbog sve nepovoljnijeg odnosa produktivnog i neproduktivnog stanovništva predviđa pad životnog standarda i neminovno niže plate i penzije.
Kako građani da doskoče negativnim trendovima, ukoliko država ne uvede red u ovoj oblasti? Prije svega povećanjem štednje u bankama, osiguravajućim kućama i privatnim penzionim fondovima. U zemljama EU, stanovnici izdvajaju od mjesečnih prihoda 10 do 15 odsto iznosa i to plasiraju u različite vidove štednje. Karajnje je vrijeme da crnogorski građani počnu da razmišljaju na takav način kako bi obezbijedili dostojanstvene prihode u trećem dobu...
