Kako je zvanično saopšteno, Venecijanska komisija će 22. juna održati sjednicu na kojoj će biti razmatran Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sudskom savjetu i sudijama. Očekuje se da će ovo zakonsko rješenje biti usvojeno, kazao je za Pobjedu jedan od portparola Savjeta Evrope, Panos Kakaviatos.
Vlada je prošle sedmice usvojila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sudskom savjetu i sudijama, kojim je definisano da će mandat Sudskog savjeta biti, ubuduće, produžen do izbora novih članova. Ovom odredbom treba da se spriječi blokada rada Sudskog savjeta, kome mandat ističe 2. jula.
Blokadom Sudskog savjeta na neki način bi bio ugrožen rad cijele grane vlasti, ne bi imao ko da bira, razrješava sudije, o stotinama predmeta se ne bi moglo odlučivati, ne zna se kako bi se finansirao rad sudija.Uoči donošenje predloga zakona, sudije i pravnici bili su skoro nepodijeljnog mišljenja da je bilo nedopustivo ostaviti mogućnost političarima da odlučuju o sudbini sudske vlasti u situaciji kada je skoro pa nemoguće da vlast i opozicija od koje dio bojkotuje rad parlamenta postignu kompromis oko članova Savjeta.
Vlada je u principu prihvatila rješenje koje su javno isticali najviši predstavnici sudske vlasti.
Mišljenje struke: Predsjednica Udruženja sudija Hasnija Simonović je bila mišljenja da izmjene zakona trebalo bi da idu u pravcu da aktuelni Sudski savjet nastavi sa redovnim radom do izbora novog. Isto mišljenje je imao i predsjednik Sudskog savjeta, profesor Mladen Vukčević, koji je objasnio da treba definisati rad „tehničke sudske vlade“, onako kako Ustav to uređuje za druge grane vlasti.
“U uporednoj praksi u ovakvoj pravnoj situaciji pristupa sistematskom tumačenju Ustava, a ono je poslije jezičkog, drugopozvano u razumjevanju Ustava. Dakle, rješenje treba tražiti u osnovnim odredbama koje su smjernice, izvorište i ishodište tumačenja Ustava. Pored ostalog, u načelu vladavine prava (čl. 1 Ustava) i načelu podjele vlasti (čl. 11 Ustava). Odnosno, ima li vladavine prava i ima li podjele vlasti, ako ne funkcioniše jedna grana vlasti. Ili drugačije, ako zakonodavna i izvršna vlast imaju pravo na prelazna stanja u slučaju neizbora, a sudska vlast nema to pravo, jesu li te grane vlasti ravnopravne i počivaju li na međusobnoj kontroli kako je Ustav utvrdio””,
Da prevedemo, šire tumačenje Ustava dozvoljava produženje mandata članovima Savjeta.
Na tom fonu je i mišljenje sudija u Evropskom sudu za ljudska prava Nebojša Vučinić, koji je objasnio je da njemu ističe mandat kada novoizabrana sutkinja Ivana Jelić položi zakletvu i zaključio da bi na takav način mogao da funkcioniše i Sudski savjet.„Sudija ostaje na dužnosti ne do momenta kada je novi sudija izabran, nego do momenta kada položi zakletvu, jer ne može početi da radi dok to ne učini. Iako ovakvo rješenje nije propisano našim Zakonom o sudskom savjetu, ne vidim razloga da se takvo jedno evolutivnije tumačenje ne primijeni, jer Sudski savjet mora da radi i sudski sistem mora da funkcioniše, jer bi se inače paralisao čitav sistem vlasti u državi“? upozorio je on.
Kako je izbor definisan: Izbor članova Sudskog savjeta, među kojima su i četiri člana iz reda uglednih pravnika koje postavlja Skupština, definisan je, između ostalog, amandmanima na Ustav iz 2013. godine. U izradi amandmana pomogla je tada i Venecijanska komisija, a Udruženje sudija, ali i brojni pravnici su tada bili protiv da se biraju dvotrećinskom većinom u prvom, odnosno tropetinskom većinom u drugom krugu. Presudio je politički interes, i pokazalo se, omogućio političku trgovinu.
Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć za Portal Analitika kaže međutim da je Vlada predložila loše rješenje.
„Ustavom je jasno propisano da se sudije u Sudskom savjetu biraju dvotrećinskom većinom. To je loše rješenje ali ovo rješene kojim se to rješenje pokušava ispraviti direktno kršeći Ustav ja smatram još lošijim rješenjem“, rekao je on.|Kako posebno problematično, on ističe da nije precizirano do kada im traje mandat. „Piše dok ne budu izabrani što znači da mogu biti do penzije ili dok su živi , što je takodje jedna od tih nijansi zbog čega smatram da je to loše rješenje“, rekao je on.
Upitan na koji način da se izadje iz ove situacije, Šoć kaže da postoji dva načina.
„Prvo da dodje do političkog dogovora izmedju vlasti i opozicije i da se dodje do imena ljudi. S tim što opozicija ima odredjene uslove i vjerovatno bi postavljala dodatne uslove. Drugi način je da se kroz politički dogovor udje u izmjene Ustava i da se nadje rješenje koje neće dozvoliti blokadu sistema, bez obzira ko vrši vlast i kolike su tenzije izmedju vlasti i opozicije“, kaže on.
Nema ustavnih mogućnosti: I profesor Đorđe Blažić kaže da nema ustavne mogućnosti produženja mandata Sudskom savjetu jer je madat od četiri godine jasno propisan članom 127 stav 7 Ustava. “Takodje, Ustav nije dao ovlašćenje zakonodacu da može na bilo koji način mijanjati- skraćivati ili produžavati ustavni mandat Savjetu ! Svaka zakonska promjena mandata uključujuci i produzavanje je neustavna”, objavio je on na svom zvaničnom fejsbuk profilu.Rješenje koje je propisano našim Ustavom o izboru članova Sudskog savjeta gotovo da ne postoji nigdje u svijetu. No, do njegove izmjene put je dug i nema mnogo veze sa pravom već prevashodno sa politikom.
Nedavno je srpska ministarka pravde Nela Kuburović, govoreći o izmjenama Ustava u toj državi, rekla da im je bitno samo da ne ponove greške koje je uradila Crna Gora...Makar, da neko nešto nauči iz cijele ove situacije.
