Direktor "Deponije" Arsenije Boljević kazao je Portalu Analitika da će jedan od prioriteta tog gradskog preduzeća biti izgradnja postrojenje za reciklažu polovnih guma, odnosno predtretman.
"Predtretmanom polovnih guma, odnosno njihovim drobljenjem dobili bi granule različitih dimenzija i žicu. Te granule imaju svoju primjenu u građevinarstvu, naročito što se ugrađuju u asfalt ali i u sportske terene. Žica ima svoju vrijednost kao sekundarna sirovina. Ipak, najveća vrijednost ovog projekta je ekološka jer ćemo nastojati da koliko - toliko smanjimo nelegalno odlaganje i paljenje guma jer takav dim truje stanovnike prigradskih naselja Podgorice", rekao je Boljević.
Vrijednost projekta nije precizno poznata, ali se zna da postupak reciklaže guma nije previše skup.
Ništa od pretvaranja guma u biodizel: Što se tiče projekta pretvaranja automobilskih guma u biodizel, kakvo već postoji u Bosni i Hercegovini, Boljević kaže da je takvo postrojenje jako sumnjivo sa ekološkog stanovišta.
"Ne smijemo i nećemo da gradimo takvo postrojenje u Podgorici. Osim toga sve to treba neko da plati. Gume su kabaste, nezgodne za transport i takvo postrojenje, osim što je ekološki sporno bi bilo i ekonomski neodrživo", izričit je Boljević.Granule dobijene drobljenjem guma bi se, prema riječima direktora "Deponije" mogle ugrađivati u asfalt autoputa.
"Pisali smo tim povodom kineskim graditeljima, ali oni nijesu htjeli. Čak se nijesu udostojili da nam odgovore. Gume se mogu koristiti i kao pogonsko gorivo prilikom proizvodnje raznih stvari, prilikom proizvodnje betona...U svakom slučaju mi smo namjereni da riješimo ogromni problem guma na teritoriji Podgorice koji može niti ekološka bomba, izričit je Boljević, dodajući da trenutna integrisana dozvola Agencije za zaštitu životne sredine ne dozvoljava skladištenje guma u krugu "Deponije".
Gume se pale zbog par eura: Koliki je, zaista, problem potrošene gume, mogu posvjedočiti stanovnici prigradskih naselja Podgorice koji su tokom proteklih godina udisali otrov nastao paljenjem automobilskih guma.
Neodgovorni građani, najčešće iz socijalnih razloga, pale gume kako bi iz njih izvukli izvjesna količinu žice vrijednosti par eura.
Gume se lože na potezu od gradske deponije prema starom vojnom poligonu pored puta za Dinošu, pa sve do vinograda Plantaža i desne obale Cijevne. Ujedno, ista se aktivnost, kako je uredno izvijesila Pobjeda, se odvija naročito u blizini romskog izbjegličkog kampa na Vrelima Ribničkim.
Prema nezvaničnim podacima iz auto-servisa, u Crnoj Gori se godišnje uveze makar 150.000 do 200.000 guma, od čega oko 13.000 kamionskih. Zbog strogih kriterijuma prilikom registracije, gume nakon nekoliko sezona završe kao polovne, odnosno neupotrebljive.Prosta matematička računica kaže da je u Crnoj Gori u proteklih deset godina uvezeno dva miliona guma, od kojih po prirodi stvari, makar milion postalo neupotrebljivo. Te neupotrebljive gume u ogromnih količinama za sitnu materijalnu korist završavaju u prigradskim naseljima gdje se pale, a stanovnici Podgorice se truju.
Gume se još ne tretiraju na zadovoljavajući način: Naša država još nije na odgovarajući način definisala potrošene gume kao otpad kojim treba upravljati na ekonomski održiv način. Zbog toga je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, još ranije, najavilo promjenu zakonske regulative.
Doduše, Zakonom o upravljanju otpadom propisana je obaveza proizvođača i uvoznika guma da sami osnuju i obezbijede funkcionisanje sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade ili da se uključe u sistem kojim upravlja privredno društvo koje je upisano u registar organizovanih sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada.
Od ranije je poznato da je u svijetu obrada guma neprofitabilan posao, pa je očigledno da su potrebne neke državne subvencije kako bi se riješio ovaj gorući ekološki problem.
Kako se rješava pitanje otpadnih guma u razvijenim zemljama: U razvijenim zemljama Zapada otpadne gume se mahom prerađuju se u gumene sirovine i proizvode, koriste se kao gorivo, a manji dio se odlaže na deponije.Prema dostupnim podacima sa interneta, u svijetu u u bezbjednom upravljanju otpadnim gumama prednjači EU koja sa Norveškom i Švajcarskom zbrinjava 95% otpadnih guma, a potom slijede Japan sa 91% i SAD sa 89%.
Sjedinjenje Američke Države bilježe godišnju produkciju od preko 290 miliona komada korišćenih guma, na teritoriji EU godišnje se sakupi oko 250 miliona, dok se u Japanu produkuje 80 miliona ovakvih guma.
Procjenjuje se da se na uređenim i neuređenim deponijama u svijetu nalazi preko četiri milijarde otpadnih guma, od čega u SAD između dvije i tri milijarde što predstavlja uglavnom nasljeđe iz prošlosti pošto se poslednjih godina najveći dio otpadnih guma prerađuje ili koristi kao energent.
Otpadne gume kada su pravilno deponovane, ne izazivaju zagađenje tla, vode i vazduha jer su u pogledu interakcije sa svim ovim sredinama inertne.
Derivati koji nastaju preradom otpadnih guma, koriste se najčešće za izgradnju sportskih terena, kao energent, u industriji i građevinarstvu. Na primjer, u SAD je 52% otpadnih guma upotrijebljeno kao gorivo, 16% u građevinarstvu, 2% izvezeno, 4% utrošeno na druge različite načine, a 14% odloženo na deponije. Ovi podaci bi mogli biti od koristi, prilikom najavljene promjene zakonske regulative.
Prema crnogorskom Zakonu o upravljanju otpadom zabranjeno paljenje svih vrsta otpada, pa i otpadnih guma, na otvorenom prostoru i za to su predviđene odgovarajuće kaznene mjere.
Međutim, javnosti nije poznat podatak da je ekološka inspekcija bio koga kaznila zbog tog opasnog čina.
Izgradnjom ovog postrojenja, uz velike investicije u ovom sektoru Glavni grad se priprema na pravi način za otvaranje ključnog poglavlja 27 - zaštita životne sredine.
